MOTOR JEDNOSMERNE STRUJE Poprečni presek jednosmernog motora:

Σχετικά έγγραφα
DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Moguća i virtuelna pomjeranja

1 PRORAČUN DEFORMACIJA POS 1

Reverzibilni procesi

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

numeričkih deskriptivnih mera.

2.6 Nepravi integrali

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Dinamika krutog tijela. 14. dio

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,


PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Obrada signala

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

Elementi analitičke geometrije u prostoru R 3

Elementi spektralne teorije matrica

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

#%" )*& ##+," $ -,!./" %#/%0! %,!

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2. P r e d a v a n j a z a č e t v r t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2008/2009.

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

X(f) E(ft) df x[i] = 1 F. x(t) E( ft) dt X(f) = x[i] = 1 F

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Termovizijski sistemi MS1TS

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Periodičke izmjenične veličine

18. listopada listopada / 13

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Proračun kratkih spojeva 172. Poglavlje 3 PRORAČUN KRATKIH SPOJEVA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA


Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

IZVODI ZADACI (I deo)

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

P r s r r t. tr t. r P

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Self and Mutual Inductances for Fundamental Harmonic in Synchronous Machine with Round Rotor (Cont.) Double Layer Lap Winding on Stator

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Transcript:

MOTO JEDNOSMENE STUJE Poprečn presek jednosernog otor: S PP q os l poprečn os GP KN d os l uzdužn os e, PP GP KN Delov: S sttor; rotor; GP glvn polov; PP pooćn polov; KN kopenzcon notj.

Slke otor jednoserne struje 1. ehnčk spojnc 2. rotorsk zvezd 3. lov rotor 4. poprečne veze rotor 5. glvn pol 6. notj glvnog pol 7. pokretn spoljn poklopc 8. kućšte 9.kopenzcon notj 10. držč četkc n kućštu 11. notj rotor 12. spoj notj rotor s kolektoro 13. držč četkc 14. četkce 15. kolektorsk kršk 16. držč kršk 17. osovn 18. ležj 19. ležšte ležj 20. prstenov z podzvnje 21. rezervor ulj 22. postolje 23. noseć ploč

1 četkce 2 opruge četkc 3 ležjev n kouttorsko krju 4 ležjev n pogonsko krju 5 rtur (rotor) 6 pooćn pol njegov notj 7 glvn pol njegov notj 8 držč ležšt (koutorsk krj) 9 zšttn poklopc 10 konzol četkce 11 ventltor n rotoru 12 držč ležšt (pogonsk krj) 13 kućšte notj sttor pogonsk krj kouttorsk krj

Slke otor jednoserne struje

Osone: Pren: - pogodne ehnčke krkterstke; - jednostvno uprvljnje; - složen konstrukcj (kolektor); - održvnje; - l preopteretljvost (kopenzcon notj) ; - ogrnčen ksln rzn. - regulsn pogon; - elektrčn vuč.

POGON SA MOTOOM JEDNOSMENE NEZAVISNA POBUDA Uprošćen, prncpjeln še: L + θ + + e, u I L e M u N

Motor, reduktor, opterećenje. opterećenje (vljk) reduktor otor jednoserne struje

Mtetčk odel, sste jednčn: derencjlne jednčne: L d dt u e (1) d [ L ( ) ] dt d J dt e N d dt u k k θ θ (2) (3) I dθ dt (4)

Slk konvertor ojsnjenje uz pozcju! 0 + 90 0 90 0 I M θ

lgerske jednčne: ψ c e ψ - ukupn luks ψ - ukupn luks e c ψ ( ) ( ) L c c L - kd je šn nezsćen

L L

NOMALIZACIJA - uprošćenje jednčn; - elncj denzj svh velčn os vreen; -svođenje vrednost svh velčn n st nvo nezvsno od snge otor. A: N: A: A: - psolutn doen; N: - norlzovn doen.

Postupk norlzcje: x x x ndeks: - norlzovn vrednost velčne x; - zn vrednost z velčnu x. Npoen: Indeks "" se ože zostvt ko su sve velčne u zrzu norlzovne, l se td to or nglst s oznko "N:"." U ešovt zrz ndeks "" je ovezn. A: N: A: Jednčne zrz u psolutno doenu. Jednčne zrz u norlzovno doenu. Jednčne zrz u psolutno doenu.

Bzne vrednost. osnovne (usvojene): zvedene: u u no ; no ; no ; u u ; ψ ; ψ c ; c ; 1 ( ); L ( L ); ; u

NOMALIZACIJA MATEMATIČKOG MODELA POGONA NOMALIZACIJA MATEMATIČKOG MODELA POGONA c u ψ Jednčn (1)/ c c u u dt d L ( ) u dt d T ψ 1 d!!!!!!!!!! ( ) 1 u dt d T T - elektrognetn vreensk konstnt ndukt.

Jednčn (2)/ u Jednčn (2)/ u ( ) d N L d L ( ) u u dt d u N L L dt d L [ ( ) ]!!! u d T L d T dt dt Kd je šn nezsćen:!!! 1 L T elektrognetn vreensk konstnt nduktor.

Jednčn (3) / c ψ Jednčn (3) / c ψ k k dt d J θ θ θ ψ ψ θ d θ ψ θ k k dt d T T ehnčk vreensk konstnt pogon.

Jednčn (4)/ I θ d dt θ θ dθ T θ dt Prrod velčne θ (položj) dozvoljvolj prozvoljno rnje njene zne vrednost. Z: θ / I doj se: T θ 1 s

STATIKA d( ) dt 0

STATIČKE KAAKTEISTIKE POGONA SA NEZAVISNO POBUDJENIM JEDNOSMENIM MOTOOM Jednčne (1); (2) (3) u stconrno stnju: A: u c + u ( ) 1 c + k e Iz jednčne (4) u stconrno stnju sled: 0!! Specjln slučj!!!

N: u + + ψ ( ) u 1 e k +

N: U nonlno režu: u no 1; no 1; no 1. Iz jednčne (1) se doj: 1 +!!! no no no - sopstven otpor ndukt. no ψ no no 1 < 1!!! A: U prks je: << u / u / no no no 0 no no Kod njh otor je no veće, kod većh otor nje.

N: Sd se ože npst: ψ 1 l < 1!!! no no Tkođe vž: e no no ψ no < 1

Iz jednčn koje vže u stconrno stnju dojju se nltčk zrz z sttčke tčk krkterstke kt tk otor - pogon. N: u 0 Δ 0 rzn delnog prznog hod Δ - pd rzne e Tkodje, doj se MEHANIČKA KAAKTEISTIKA: u 2

UTICAJ POMENE NAPONA INDUKTA NA OBLIK STATIČKIH KAAKTEISTIKA Pr konstntnoj poud otor ( const) sttčke krkterstke: ( ) (' ) Vžne npoene: 1. u prks -1< u < 1; 2. u prks no ; 3. postr se opseg proene opterećenj u koe gnetn rekcj ndukt ne dolz do zržj (do ' x ). Ovj opseg odredjen je kslno dozvoljeno strujo otor (koutcjo) koj je u prks x (1,5 2,5). Pre toe: x no x x const.

1 N 1 N 1 <1

UTICAJ POMENE POBUDE NA OBLIK STATIČKIH KAAKTEISTIKA Pr konstntno nponu ndukt ( u u no const.). Krkterstčne vrednost n ehnčkoj krkterstc su: N: rzn delnog prznog hod 0 0 / 1/ u no oent krtkog spoj 0 u / / k no Npoen: Ovj oent krtkog spoj je ktvn, stvrn oent krtkog spoj je zntno nj zog utcj gnetne rekcje ndukt.

o k

Kod proene luks je: x x ( ) seno u ( ) doj se: ( ) ( ) s x x 1 x x HIPEBOLA!!!!! Ako se reš jednčn: d d 1 2 3 + 2 0 ext 2 0 x 1 4 HIPEBOLA - OBVOJNICA!!!!

Zog konstruktvnh rzlog rzn otor je ogrnčen: P je: ( ) k (2 3) x ( ) ( )( ) 1 s k x n ( k ) x x ( k ) n 4 1 4 ( k ) x Prktčno ssl so snjvt luks: < no

5 Z stln o oent (, 0.5) (, 1) (, 1.5 ) (, x ) 4 3 2 3 1 0 0 02 0.2 04 0.4 06 0.6 08 0.8 1

3 x xs ( ) xsg ( ) xt ( ) ( xtg ( ) ) 3 2 1 ( 0.45, ) 0 ( s)( k ) ( k ) n n 0 0.75 1.5 2.25 3 Crveno grnc ogućh rdnh tčk. Plvo grnc teorjsk ogućh rdnh tčk. Mksln rzn z dt oent.

KONBINOVANO UPAVLJANJE ( NAPONOM INDUKTA I PEKO POBUDE) N: u 1 u no -1 0 1 e const. -1

Područje ogućh rdnh tčk u ( ;) rvn. u 1; no } u 1 1 < no -1 0 1-1 u 0 1 } 0< } 0> u <1 no u >-1 no u -1; no } u -1 < no

UTICAJ DODATOG OTPOA U KOLU INDUKTA NA STATIČKE KAAKTEISTIKE N: u + d 2 Δ 0 Odnos pdov rzne: Δ Δ no + d d 1 + > 1

( ) 2 0 > 0 z d < 2 0 0 z d 2 0 < 0 z d >

ο