Klasifikacija filosilikata. (Si 2 O 5 ) 2- / 2 (Si 4 O 10 ) 6-

Σχετικά έγγραφα
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Operacije s matricama

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Reverzibilni procesi

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

IZVODI ZADACI (I deo)

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

( , 2. kolokvij)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

18. listopada listopada / 13

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

KERAMIKA, BETON I DRVO

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Kaskadna kompenzacija SAU

Periodičke izmjenične veličine

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Trigonometrijske nejednačine

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Teorijske osnove informatike 1

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

SJAJ MINERALA JE OSOBINA KOJA ZAVISI OD KOLIĈINE REFLEKTOVANE SVETLOSTI SA POVRŠINE MINERALA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

radni nerecenzirani materijal za predavanja

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Moguća i virtuelna pomjeranja

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Obrada signala

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Srednjenaponski izolatori

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

Transcript:

Klasifikacija filosilikata (Si 2 O 5 ) 2- / 2 (Si 4 O 10 ) 6-

GRUPA TALKA I PIROFILITA Talk - Mg 3 Si 4 O 10 (OH) 2 hidratisani silikat magnezijuma Kristališe monoklinično sličan je serpentinu Javlja se u jedrim, listastim ili zrnastim masama Pirofilit - Al 2 Si 4 O 10 (OH) 2 pirofilit je hidratisani silikat aluminijuma. talk Boje je zelenkaste, sive, bele ili žutocrvenkaste usled sadržaja Fe. Sjajnost - sedefaste Tvrdina -1 po Mosovoj skali i para se noktom što je posledica slabih van der Valsovih veza između naelektrisanih slojeva u strukturi.

kristališe monoklinično Pirofilit - Al 2 Si 4 O 10 (OH) 2 -javlja se u zrakastim listastim, zemljastim i pločastim agregatima -Boje je bele, zelenkaste ili žućkaste -Sjajnosti je svilaste, sedefaste do mat -Cepljivost je savršena po bazi. Glavna razlika između talka i pirofilita Razlistavanje pri zagrevanju u oblik lepeze po čemu je i dobio ime, pyr vatra, phyllon list, talk ne ph vrednost suspenzije koja kod pirofilita iznosi 6 a kod talka 9.

GRAĐA SLOJA TALKA I PIROFILITA Sloj se sastoji od dva lista tetraedara između kojih je smešten jedan list oktaedara. što ga svrstava u 2:1 ili T O T tip strukture Talk - Mg 3 Si 4 O 10 (OH) 2 Pirofilit - Al 2 Si 4 O 10 (OH) 2 Mg 2+ Al 3+ trioktaedarska - dioktaedarska

GRUPA KAOLINITA I SERPENTINA K- Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8 /2 S- Mg 3 Si 2 O 5 (OH) 4 Al 2 Si 2 O 5 (OH) 4 Pripadaju podklasi filosilikata. (Si 2 O 5 ) 2- -Filosilikati Struktura: jedan tetraedarski i jedan oktaedarski list koji obrazuju sloj 1:1. Prema katjonu u O listu razlikuju se 2 podgrupe : a) podgrupa kaolinita b) podgrupa serpentina

PODGRUPA KAOLINITA Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8 SiO 2 :Al 2 O 3 =2:1. KANDITI (Si 2 O 5 ) 2- / 2 (Si 4 O 10 ) 6- filosilikati U podgrupu minerala kaolinita spadaju: 1) kaolinit Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8 2) dikit Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8 3) nakrit Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8 4) halojzit Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8. 4H 2 O

KAOLINIT klasa: silikati podklasa: filosilikati grupa: kristalise: kaolinita i serpentina triklinično

-Javlja se u listastim kristalima -I zemljastim i ljuspastim agregatima -kristališe triklinično - bele boje - Kristali su veoma sitni, najčešće su manji od 2μm Zemljasti agregati kaolinita Ljuspasti agregati kaolinita-ems*

Osnovne karakteristike kaolinita - Odnos SiO 2 :Al 2 O 3 = 2:1 - sitne čestice, 2µm - mali CEC - 3-15 MEQ/100g - konstantno rastojanje između slojeva 7,1Å (1 Å = 1x10-8 cm).. - ne upija vodu (resetka ne bubri) - tvrdina: 1-2 - sjajnost: sedefasta - masan opip -boja: bela, ali usled primesa je žut, crvenkast (Fe), zelenkast do crn (organska materija). - nastaje procesima povrsinskog raspadanja feldspata i feldspatoida, kao i hidrotermalnom alteracijom stena.

GRAĐA SLOJA KAOLINITA Sloj kaolinita se sastoji iz dva lista i to: - jednog tetraedarskog (T) - i jednog oktaedarskog (O) Zbog toga se oznacava kao T O struktura ili 1: 1 sloj U strukturi kaolinita katjoni Si 4+ i Al 3+ se ne zamenjuju već izgrađuju: -naizmenične tetraedarske, SiO 4 -T -oktaedarske, Al 3 (OH) 6, listove - O koji obrazuju sloj 1:1 ili T-O strukturu -čija je debljina sloja 7.1 Å

T-O-listovi su povezani =H + jona iz O lista i O 2- tetraedarskog lista (OH) - veze H- mostovi su čvrstikoji i ne dozvoljavaju ulazak drugih katjona Meduslojni prostor je bez sadrzaja (prazan) Bazalno rastojanje iznosi 7,1Å

SUPSTITUCIJA U STRUKTURI KAOLINITA Al 4 Si 4 O 10 (OH) 8 - Kaolinit se odlikuje veoma malom Supstitucijom (skoro beznacajnom) u kristalnoj resetki tako da je naelektrisanje uravnotezeno. Al 4 Si 4 O 10 (OH) 8 O O O O O O 6 (O 2- ) - 12 Si Si Si Si 4 (Si 4+ ) + 16 HO O O HO O O 4 (O 2- ) - 8 2 (OH - ) - 2 Al Al Al OH OH OH OH OH OH Distribucija naelektrisanja po ravnima (5) 4 (Al 3+ ) + 12 6 (OH - ) - 6 --------------------------- 10 O + 28 4 Si - 28 8 OH 4 Al

HALOJZIT Al 4 (Si 4 O 10 )(OH) 8. 4H 2 O klasa: silikati podklasa: filosilikati grupa: gline (kanditi) Kristalise: monoklinicno -Boje- je bele sa žutim ili crvenkastim nijansama -Sjaj halojzita je sličan sjaju voska -Tvrdine je 2 Prilikom rasta kristala dolazi do povijanja listova tako da se obrazuju cevčice valjkastog oblika

OSNOVNE KARAKTERISTIKE HALOJZITA -Razlikuje se od kaolinita: - po sadrzaju H 2 O u medulamelarnom prostoru. - po nacinu javljanja, jer se javlja: - u TUBULARNIM i SVEROIDALNIM cesticama -Halojzit je nestabilan i vremenom prelazi u kaolinit

GRADA SLOJA HALOJZITA 10,1Å Bazalno rastojanje sloj SLOJ halojzita se sastoji iz dva lista, kao i kod kaolinita: jednog tetraedarskog (T) i jednog oktaedarskog (O) lista. Zbog toga pripada T O strukturi ili 1: 1 listu T O ili 1: 1 sloj Tetraedarski list - T Oktaedarski list - O Meduslojni prostor Tetraedarski list

10,1Å Bazalno rastojanje sloj Tetraedarski list - T Oktaedarski list - O H 2 O H 2 O H 2 O H 2 O Meduslojni prostor Tetraedarski list Ako je temperatura iznad 50 o C, ili ako je relativna vlažnost vazduha niža od 50%, halojzit gubi vodu iz međuslojnog prostora. Poluhidratisani halojzit dehidratisani halojzit d= 10Å d=7,2å Prelazi u kaolinit

PODGRUPA SERPENTINA Mg 3 Si 2 O 5 (OH) 4 -antigorit -lizardit -i hrizotil sastava Mg 3 Si 2 O 5 (OH) 4. Al 2 Si 2 O 5 (OH) 4 kaolinit Mg 3 Si 2 O 5 (OH) 4 serpentin -Boje je svetlozelene do tamnozelene -sjaj - svilast -Serpentini nastaju transformacijom Fe Mg silikata bez Al kao što su olivini I pirokseni

lizardit Hrizotil-azbest T O

GRAĐA SLOJA SERPENTINA Mg 3 Si 2 O 5 (OH) 4. Sloj serpentina se sastoji od: -jednog tetraedarskog -i jednog oktaedarskog lista sa odnosom 1:1 dajući T O strukturu. O list popunjen je Mg sa veličinom b ose 9.43 Å T- list je popunjen Si sa veličinom b ose 9.1 Å Što izaziva savijanje listova 1:1 ( savijanje je manje ukoliko je Mg 2+ sa Al 3+ ).

Zbog toga se i manje razlike u hemijskom sastavu odražavaju se na morfologiju slojeva: Slojevi 1:1 mogu biti: a) ravni (lizardit), (Mg Fe 3+, Al 3+ ) ravne liske b) savijeni u cilindar sa oktaedarskim listom ka spoljašnjoj strani (hrizotil), (zbog razlika u b osi T i O lista)-vlakna c) naizmenično talasasti (antigorit), naizmenično se savijaju za 90 0 i vlakna zadobijaju talasast izgled

Sloj hrizotila Sloj antigorita T O Sloj lizardita