3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

Σχετικά έγγραφα
4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Teorijske osnove informatike 1

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Operacije s matricama

18. listopada listopada / 13

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

4.1 Elementarne funkcije

1.4 Tangenta i normala

6. REALNE FUNKCIJE POJAM FUNKCIJE

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadaci iz Osnova matematike

7 Algebarske jednadžbe

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

1 Pojam funkcije. f(x)

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

ELEMENTARNE FUNKCIJE

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( , 2. kolokvij)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

1. Trigonometrijske funkcije

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

4 Elementarne funkcije

MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

Uvod u teoriju brojeva

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

VVR,EF Zagreb. November 24, 2009

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Funkcije. Predstavljanje funkcija

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Funkcije Sadržaj: Pojam funkcije, svojstva, operacija s funkcijama, zadavanje funkcije Pregled osnovnih elementarnih funkcija: Polinomi Racionalne

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Funkcije. Helena Kmetić. 6. srpnja 2016.

3.1 Elementarne funkcije

Dijagonalizacija operatora

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

ZBIRKA ZADATAKA IZ TEORIJE SKUPOVA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115

Diferencijalni i integralni račun I. Prirodoslovno matematički fakultet

5 Ispitivanje funkcija

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

Elementi spektralne teorije matrica

Transcript:

3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa u skup i označava sa :. Skup zovemo područje deinicije ili domena, a skup područje vrijednosti ili kodomena unkcije. x (x) y (y) Funkcija element x preslikava u element y, a to zapisujemo ormulom (x) = y. Varijablu x zovemo nezavisna varijabla ili argument unkcije, a varijablu y zovemo zavisna varijabla. Načini zadavanja unkcije: tablično: x 0 1 3 4 (x) 5 6 7 8 9 analitički (ormulom): : R R, (x) = x3 1 + x graički: y 0 (x, (x)) x Gra unkcije je skup Γ = {(x, y) : y = (x) za x }. 1

Primjer 1. oje su od sljedećih pravila pridruživanja unkcije? i) ii) iii) Skup A = (B) = {(x) : x B} zovemo slika skupa B. Skup 1 (A) = {x : (x) A} zovemo praslika skupa A.

B A Primjer. : R R, (x) = x + 1, A = 0, 1] = (A) = 1, ], 1 (A) = 1, 0]. Primjer 3. : R Z, (x) = x, A = {1, } = (A) = {1, }, 1 (A) = [1, 3. Za dvije unkcije : A B i g : C kažemo da su jednake i pišemo = g, ako je A = C, B = i (x) = g(x), x C. Primjer 4. Neka su 1 i realne unkcije realne varijable zadane ormulama 1 (x) = x 4 x, (x) = x +. Tada je 1, jer 1 = R \ {} = R =. n(n + 1) Primjer 5. Ako su s i : N R, i = 1,, zadane s s 1 (n) = i s (n) = 1 + + + n tada je s 1 = s (dokaz matematičkom indukcijom). Neka je :, A. Funkcija g : A zadana sa (x) = g(x), x A, zove se restrikcija ili ograničenje unkcije na skup A. Oznaka: g = A. =g A =g Primjer 6. Neka je s : R R zadana sa s(x) = (pri čemu su s 1, s unkcije iz Primjera 5.). x(x + 1). Tada je s N = s 1 = s Zadatak 1. Odredite slike i praslike unkcije za skupove S 1 i S ako je a) : Z N, (n) = n, S 1 = {1, 4}, S = {5} b) : R R, (x) = x + 3, S 1 = {1, 3}, S = 1, 1]. 3

Zadatak. Zadana je unkcija : C C, (z) = z 1+i. Odredite skupove ({ i, 1}), 1 ({3 i, 4i}). Zadatak 3. Funkcija χ A : X {0, 1}, gdje je A X, deinirana ormulom 1, x A χ A (x) = 0, x / A. naziva se karakteristična unkcija skupa A. okažite da vrijedi a) χ A B (x) = χ A (x) χ B (x) b) χ A B (x) = χ A (x) + χ B (x) χ A (x) χ B (x) c) χ A C(x) = 1 χ A (x) d) χ A\B (x) = χ A (x) χ A (x) χ B (x). 3. ompozicija unkcija Neka su : A B i g : C dvije unkcije. Ako je R() = (A) C tada je jedinstveno odredena unkcija h : A takva da je h(x) = g((x)) = (g )(x) koju zovemo kompozicija unkcija i g. Primjer 5. : R R, (x) = 3x + 1; g : R [0, +, g(x) = x = g, g : R R, (g )(x) = 9x + 6x + 1, ( g)(x) = 3x + 1. Svojstva kompozicije unkcija: (i) nije komutativna: g g, (ii) asocijativna je: (g h) = ( g) h Napomena 1. R + := 0, +, R + 0 := [0, +, R :=, 0, R 0 :=, 0 Zadatak 1. Odredite g i g ako su unkcije i g a) : R R, (x) = x 4 ; g : R + 0 R, g(x) = x, b) : R R, (x) = 4 x ; g : R + R, g(x) = ln x, c) : N Z, (n) = n; g : Z Z, g(n) = n 7, d) : R R, (x) = x 1 + 1; g : R R, g(x) = x. Odredite i prasliku skupa {, 3} s obzirom na unkciju g, tj. skup ( g) 1 ({, 3}). 4

Zadatak. Neka je X neprazan skup. ažemo da je x 0 X iksna točka unkcije : X X ako je (x 0 ) = x 0. Neka je S skup svih iksnih točaka unkcije. okažite da ako neka unkcija g : X X komutira s unkcijom ( g = g ), onda je g(s) S. Zadatak 3. ane su unkcije, g : R R: (x) = ax + b, g(x) = cx + d, a, b, c, d R. Uz koji uvjet unkcije i g komutiraju (u smislu komponiranja unkcija)? 3.3 Surjekcija, injekcija i bijekcija Za unkciju : kažemo da je surjekcija ako y postoji barem jedan x takav da je (x) = y, tj. ako je slika domene cijela kodomena (R() = ). Za unkciju : kažemo da je injekcija ako različite elemente domene preslikava u različite elemente kodomene: x 1, x, (x 1 x (x 1 ) (x )) x 1, x, ((x 1 ) = (x ) x 1 = x ). Za unkciju : kažemo da je bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje, 1 na 1 korespodencija) ako je i surjekcija i injekcija. Napomena. Funkcija je injekcija ako bilo koji pravac paralelan s x-osi siječe gra unkcije u najviše jednoj točki. Ako je gra unkcije osnosimetričan s obzirom na bilo koji pravac koji je paralelan s y-osi, onda ta unkcija nije injekcija. Primjer 6. Odredite karakter sljedećih unkcija: a) a b c d e b) 5

a b c d e c) a d b e Zadatak 1. okažite tvrdnje: a) kompozicija surjekcija je surjekcija; b) kompozicija injekcija je injekcija; c) kompozicija bijekcija je bijekcija. Zadatak. Odredite broj i karakter sljedećih unkcija: a) : {1, } {1, }; b) : {1,, 3} {1,, 3}. Zadatak 3. Pokažite (kontrapozicijom) da je : N \ {1} Q deinirana ormulom (n) = n + 1 n 1 injekcija. Zadatak 4. ane su unkcije : X Y i g : Y Z. okažite sljedeće tvrdnje: a) Ako je kompozicija g surjekcija, onda je i g surjekcija. Mora li i biti surjekcija? b) Ako je kompozicija g injekcija, onda je i injekcija. Mora li i g biti injekcija? 6

3.4 Inverzna unkcija Neka su : i g : unkcije. Ako vrijedi: a) ( g) = 1 b) (g ) = 1 tada se unkcija g naziva inverznom unkcijom unkcije i označava sa g = 1. Svaka bijekcija : ima inverznu unkciju deiniranu na s vrijednostima u. Gra inverzne unkcije je simetričan s obzirom na pravac y = x. Računanje inverzne unkcije: 1. Jednadžbu y = (x) riješimo po nepoznanici (varijabli) x.. Ako postoji jedinstveno rješenje te jednadžbe, onda ima inverznu unkciju. 3. Ako rješenje postoji, ali nije jedinstveno, onda unkcija nije injekcija, pa nema inverznu unkciju. (Npr. (x) = x, : R [0, +.) Zadatak 1. Pokažite da je unkcija bijekcija i odredite joj inverznu unkciju ako je a) : R \ {5} R \ {3}, (x) = 3x x 5, b) : R 0 R + 0, (x) = x. Zadatak. Neka je zadana s (x) = ex e x, : R R(). Odredite skup R(). e x + e x okažite da je bijekcija i odredite joj inverznu unkciju. 7

3.5 Ekvipotentni skupovi ažemo da su skupovi S i T ekvipotentni, odnosno da imaju isti kardinalni broj, ako postoji barem jedna bijekcija sa skupa S u skup T. Oznaka: S T ili k(s) = k(t ). Primjer 1. 1. {1, 3, 5} {1, 00, 10 35 },. {1,, 3...} {, 4, 6,...}. Zadatak 1. okažite da je k(z) = k(n). Zadatak. okažite da su svi zatvoreni segmenti realnih brojeva medusobno ekvipotentni. Zadatak 3. Zadana je unkcija : 0, 1 R +, (x) = 1 x 1. a) okažite da je bijekcija. b) Što iz toga zaključujemo o kardinalnosti skupova 0, 1 i R+? 8

3.6 Neka svojstva realnih unkcija Neka je : unkcija. Ako je R onda kažemo da je unkcija (jedne) realne varijable, a ako je R onda kažemo da je realna unkcija. 3.6.1 Nul-točke unkcije Neka je : R unkcija. ažemo da je x 0 nul-točka unkcije ako vrijedi (x 0 ) = 0. Ako je R, onda gra unkcije u nul-točki x 0 siječe ili dodiruje x-os. Zadatak 1. Odredite, ako postoje, nul-točke sljedećih unkcija: a) : R R, (x) = x + 5, b) g : C R, g(x) = x + 5, c) h : R R, h(x) = x 6x + 9, c) l : R R, l(x) = (x 3)(x + 4)(x 5). 3.6. Parnost unkcije Neka je R takav da (x = x ), tj. je simetričan skup s obzirom na ishodište. ažemo da je : R parna unkcija ako je ( x) = (x), x. Primjer 1. Sljedeće unkcije su parne: (x) = x, g(x) = x n, n N, h(x) = cos x, x R ažemo da je : R neparna unkcija ako je ( x) = (x), x. Primjer. Sljedeće unkcije su neparne: (x) = x n 1, n N, g(x) = sin x, x R. Gra parne unkcije simetričan je s obzirom na y-os. Parna unkcija nije injekcija. 9

Gra neparne unkcije simetričan je s obzirom na ishodište. Ako je 0 tada gra neparne unkcije prolazi kroz ishodište, tj. (0) = 0. Zadatak. Ispitajte parnost i neparnost sljedećih realnih unkcija realne varijable a) (x) = x + x 4, b) (x) = x 5 sin x, c) (x) = cos x x 3, d) (x) = tgx x 5 + 1, e) (x) = ln 1 + x 1 x, b) (x) = 5 (x 1) + 5 (x + 1). Zadatak 3. okažite da svaku unkciju : R R možemo zapisati kao zbroj parne i neparne unkcije. Zadatak 4. okažite: a) Zbroj/razlika parnih unkcija je parna unkcija. b) Zbroj/razlika neparnih unkcija je neparna unkcija. Zadatak 5. okažite: a) Umnožak parnih unkcija je parna unkcija. b) Umnožak neparnih unkcija je parna unkcija. c) Umnožak parne i neparne unkcije je neparna unkcija. 3.6.3 onveksnost, konkavnost i točke inleksije Neka je R i : R unkcija. (a, b) ako je ( x1 + x ) ažemo da je konveksna na intervalu (x 1) + (x ), x 1, x (a, b). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda je strogo konveksna. 10

Neka je R i : R unkcija. ažemo da je konkavna na intervalu (a, b) ako je ( x1 + x ) (x 1) + (x ), x 1, x (a, b). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda je strogo konkavna. Vrijedi: je konveksna je konkavna. Neka je R i : R unkcija. ažemo da je c točka inleksije unkcije ako postoji δ R, δ > 0 takav da je strogo konveksna na (c δ, c) i strogo konkavna na (c, c + δ) ili da je strogo konkavna na (c δ, c) i strogo konveksna na (c, c + δ). Zadatak 6. oristeći deiniciju dokažite da je: a) : R R, (x) = ax + bx + c, a > 0 konveksna na R, b) g : R R, g(x) = ax + bx + c, a < 0 konkavna na R, c) h : R + R, h(x) = log a x, a > 1 konkavna na R +, d) l : R + R, l(x) = log a x, a (0, 1) konveksna na R +. Zadatak 7. okažite da unkcija : R R, (x) = x 3 ima točno jednu točku inleksije. 3.6.4 Monotonost unkcije Neka je R i : R unkcija. ažemo da je monotona rastuća na intervalu (a, b) ako x 1, x (a, b) x 1 < x = (x 1 ) (x ). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda je strogo monotono rastuća. Neka je R i : R unkcija. ažemo da je monotona padajuća na intervalu (a, b) ako x 1, x (a, b) x 1 < x = (x 1 ) (x ). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda je strogo monotono padajuća. Vrijedi: je monotona rastuća je monotono padajuća. Teorem: Ako je strogo monotona onda je i injektivna. 11

Zadatak 8. oristeći deiniciju odredite koje su unkcije monotono rastuće/padajuće, a koje su strogo monotono rastuće/padajuće, ako je zadano: a) : R R, (x) = x + 5, b) : R R, (x) = x 3, 0, x 0; c) (x) = 1, x > 0. d) : R R, (x) = x, e) : R + R, (x) = 1 x, x, x 1; ) (x) = 1, 1 < x < 1; x +, x 1. Zadatak 9. Riješite jednadžbu 3 x + 4 x = 5 x u skupu R. 3.6.5 Lokalni ekstremi unkcije Okolina točke x 0 R je svaki skup koji sadži neki otvoreni interval oko x 0. ažemo da unkcija : (a, b) R u točki x 0 (a, b) postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) (a, b) točke x 0 takva da je (x) (x 0 ), x O(x 0 ). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda govorimo o strogom lokalnom minimumu. ažemo da unkcija : (a, b) R u točki x 0 (a, b) postiže lokalni maksimum ako postoji okolina O(x 0 ) (a, b) točke x 0 takva da je (x) (x 0 ), x O(x 0 ). Ako vrijedi stroga nejednakost, onda govorimo o strogom lokalnom maksimumu. Lokalne minimume i lokalne maksimume zovemo lokalnim ekstremima unkcije. Funkcija : R postiže globalni minimum u točki x 0 ako (x) (x 0 ), x. Ukoliko za svaki x x 0 vrijedi stroga nejednakost, govorimo o strogom globalnom minimumu (u tom slučaju, on je jedinstven). 1

Funkcija : R postiže globalni maksimum u točki x 0 ako (x) (x 0 ), x. Ukoliko za svaki x x 0 vrijedi stroga nejednakost, govorimo o strogom globalnom maksimumu (u tom slučaju, on je jedinstven). Zadatak 10. oristeći deiniciju odredite ekstreme sljedećih unkcija, ako je zadano: a) : R R, (x) = x 3, x, x 1; b) : R R, (x) = 1, 1 < x < 1; x, x 1. c) : R R, (x) = 3 (x ). 3.6.6 Ograničenost, inimum i supremum unkcije ažemo da unkcija : R i) ograničena odozdo, ako postoji broj m R takav da je (x) m, x, u tom slučaju m zovemo donja ograda (ako postoji jedna donja ograda, postoji ih i beskonačno mnogo: svaki broj koje je manji od m) ii) ograničena odozgo, ako postoji broj M R takav da je (x) M, x, u tom slučaju M zovemo gornja ograda (ako postoji jedna gornja ograda, postoji ih i beskonačno mnogo: svaki broj koji je veći od M) iii) ograničena, ako je ograničena odozdo i odozgo. Funkcija je ograničena ako i samo ako joj je ograničen skup vrijednosti, tj. ako joj je slika ograničen skup. Ako je unkcija : R a) ograničena odozdo, onda njenu najveću donju ogradu zovemo inumum unkcije, i označavamo in, b) ograničena odozgo, onda njenu najmanju gornju ogradu zovemo supremum Vrijedi unkcije, i označavamo sup. 13

1. in = in{(x) : x }. sup = sup{(x) : x } 3. Ako postoji x 0 takav da je (x 0 ) = in, onda je x 0 točka globalnog minimuma. 4. Ako postoji x 0 takav da je (x 0 ) = sup, onda je x 0 točka globalnog maksimuma. Zadatak 11. Provjerite ograničenost sljedećih unkcija a) : R R, (x) = e x, b) : R 0 R, (x) = e x, c) : R R, (x) = e x, d) : R R, (x) = 3 sin x, e) : R R, (x) = (x 5), ) : R R, (x) = x + 4, g) : R R, (x) = 3x + 10, h) : [0, 3] R, (x) = 3x + 10, 3.6.7 Periodičnost Neka je R i : R unkcija. ažemo da je periodična ako postoji T R, T > 0 takav da je 1. x = x + T,. (x + T ) = (x), x. Najmanji broj T, ako postoji, za koji vrijedi gornje svojstvo zovemo temeljni period unkcije. Zadatak 1. Ispitajte periodičnost sljedećih unkcija a) : R R, (x) = cos x 4, b) : R + 0 R, (x) = cos x + cos x, 14

c) : R R, (x) = A 1 sin ω 1 x + A cos ω x, A 1, A, ω 1, ω R. d) : R R, (x) = x sin x. Zadatak 13. Neka je a R +. Neka je realna unkcija za koju vrijedi (x) = okažite da je periodična s periodom T = 4a. 1 + (x a) 1 (x a), x. Zadatak 14. Zadana je unkcija : R R. Neka je T R + takav da je (x + T ) + (x) = 0, x R. okažite da je periodična. Zadatak 15. okažite da je unkcija : R, (x) = log 3 cos πx periodična s periodom T =. 15