Linearni vremenski invarijantni (LTI) kontinualni sistemi

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Termovizijski sistemi MS1TS

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Teorijske osnove informatike 1

Kaskadna kompenzacija SAU

Obrada signala

5. Karakteristične funkcije

numeričkih deskriptivnih mera.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Operacije s matricama

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Termovizijski sistemi MS1TS

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

18. listopada listopada / 13

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zadaci iz Osnova matematike

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

5 Ispitivanje funkcija

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

1 Promjena baze vektora

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

IZVODI ZADACI (I deo)

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Trigonometrijske nejednačine

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Reverzibilni procesi

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Prediktor-korektor metodi

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

( , 2. kolokvij)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

1.4 Tangenta i normala

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Uvod u teoriju brojeva

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Transcript:

Linearni vremenski invarijantni (LTI) kontinualni sistemi

LTI sistemi n LTI L - linear TI time-invariant n većina fizičkih procesa poseduje ova svojstva i mogu se modelirati kao LTI sistemi, n pogodni za analizu zbog svojstva superpozicije.

Svojstvo superpozicije n Ako se ulaz u LTI sistem može predstaviti kao linearna kombinacija skupa osnovnih (baznih) signala, superpozicija se može iskoristiti da se izlaz sistema izračuna kao suma odziva sistema na pojedinačne bazne signale.

LTI sistemi n Pokazaćemo da je relacija između ulaza i izlaza LTI sistema povezana preko operacije konvolucije. n Značaj konvolucije: poznavanje odziva sistema na impulsni ulaz osigurava mogućnost određivanja odziva sistema na proizvoljne ulazne signale.

Odziv kontinualnih LTI sistema i konvolucioni integral n Impulsni odziv: Impulsni odziv h(t) kontinualnog LTI sistema (opisanog pomoću operatora T) se definiše kao odziv sistema kada je ulaz δ(t), tj. h(t)=t{δ(t)} Zbog čega nam je zanimljiv impulsni odziv?

Impulsni odziv n Omogućava nam da odredimo odziv LTI sistema na proizvoljan ulaz. n Proizvoljan signal x(t) možemo predstaviti pomoću velikog broja pomerenih δ impulsa.

n Aproksimiramo proizvoljni ulazni signal x(t) pomoću sume pomerenih i skaliranih impulsa xˆ ( t) = x( kδ) kδ < t < (k + 1) Δ

δ Δ (t) ima jediničnu površinu = x( kδ) δδ ( t kδ) Δ (k + 1)Δ x ˆ( t) = x( kδ) δ Δ ( t kδ) Δ k = Δ 0 x( t) = x( ) δ ( t ) d

Odziv na proizvoljan ulaz n Pošto je sistem linearan, odziv y(t) na proizvoljan ulaz x(t) se može izraziti kao: LTI SISTEM JE U POTPUNOSTI y ( t) = T{ x( t) } = T x( ) δ ( t ) d = x ( ) T{ δ ( t )} d OKARAKTERISAN SVOJIM IMPULSNIM ODZIVOM. { δ( t )} h( t ) = T Jer je sistem vrem. invarijantan y ( t) = x( ) h( t ) d KONVOLUCIONI INTEGRAL

Ili na drugi način... x(t) LTI y(t) sistem δ ( t) h ( t) Δ Δ ˆ ( t) = x( kδ) δ Δ ( t kδ Δ ˆ( t) = k = k = x ) y x( kδ) h ( t kδ) Δ Δ Δ 0 x ( t) = x( ) δ ( t ) d y ( t) = x( ) h( t ) d

Konvolucioni integral n Konvolucija dva kontinualna signala x(t) i h(t) je: y( t) = x( t)* h( t) = x( ) h( t ) d n Fundamentalan rezultat da je izlaz bilo kojeg kontinualnog LTI sistema konvolucija ulaza x(t) i impulsnog odziva h(t).

Operacija konvolucije y ( t) = x( t)* h( t) = x( ) h( t ) d obrnuti h ( ) h( ) pomnožiti x( ) h( t ) pomeriti za t h ( ) h( t ) integraliti x ( ) h( t ) d

Primer x(t) h(t) 1 1 3 t * -2 1-1 t x() 1 Obrnuti i pomeriti za t h(t-) 1 3 t t+1 t+2

Vremenski interval x()h(t- ) Izlaz t < -1 0 0 x() 1 1 3 h(t-) 1 t t+1 t+2 0 1

Vremenski interval x()h(t- ) Izlaz -1 < t < 0 y(t)=(t+1)(t+2-1)/2 =(t+1) 2 /2 x() 1 t+1 1 2 3 h(t-) t+1 t+2 t t+1 t+2 1 2

Vremenski interval x()h(t- ) Izlaz 0 < t < 1 y(t)=(1/2) 1 1=1/2 x() 1 1 1 2 3 h(t-) t+1 t+2 t t+1 t+2 2 3

Vremenski interval x()h(t- ) Izlaz 1 < t < 2 y(t)=(1/2)-(t+2-3)(t-1)/2 = (1/2)-(t-1) 2 /2 x() 1 1 1 3 4 h(t-) t+1 t+2 t t+1 t+2 3 4

Vremenski interval x()h(t- ) Izlaz t > 2 0 0 x() 1 1 3 h(t-) t t+1 t+2

Linkovi ka animiranim primerima n http://en.wikipedia.org/wiki/convolution n http://www.youtube.com/watch? v=medjw6vcdty

Svojstva konvolucionog integrala 1. Komutativnost 2. Asocijativnost 3. Distributivnost x ( t)* h( t) = h( t)* x( t) { x t)* ( )}* ( ) = ( )*{ ( )* ( )} ( 2 1 2 h t h t x t h t h t 1 { ( ) ( )} ( )* ( ) ( )* ( ) x ( t)* h t + h t = x t h t + x t h t 1 2 1 2

Primeri x( t)* δ ( t t ) = x( t t ) 0 0 x ( t)* δ ( t) = x( t)

Odziv na step funkciju { ( )} s ( t) = T u t ODSKOČNI ODZIV s(t) SE MOŽE s( t) u() 1 = t DOBITI INTEGRACIJOM h( t)* u( t) = h( ) u( t ) d = h( ) d IMPULSNOG ODZIVA h(t). Ili integracijom poslednje u(t-) jednačine: h(t)=ds(t)/dt 1 t

Svojstva kontinualnih LTI sistema n Sistemi sa ili bez memorije Izlaz zavisi samo od ulaza u tom trenutku. Ako je sistem linearan i vremenski invarijantan, očigledno da sistem poseduje ova svojstva samo ako je y(t)=kx(t). Bez memorije => nema izvoda i integrala. Da bi izlaz zavisio samo od ulaza u datom trenutku, mora biti h(t)=0 za t 0 (konvolucioni integral). Impulsni odziv takvog sistema je K(t)=Kδ(t).

Kauzalnost n Izlaz sistema zavisi samo od tekućih i prošlih vrednosti ulaza u sistem. n Da bi LTI sistem bio kauzalan, odziv y(t) ne sme zavisiti od ulaza x() za >t. n U konvolucionom integralu članovi h(t-) koji množe vrednosti x() za >t moraju biti nula. n Ova činjenica zahteva da impulsni odziv kauzalnog kontinualnog LTI sistema zadovoljava: h(t)=0 za t<0.

Kauzalnost n Izlaz kauzalnog kontinualnog LTI sistema: n Ako je i ulazni signal kauzalan: d t h x d t x h t y t ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( 0 = = d t h x d t x h t y t t ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( 0 0 = =

Stabilnost n Prema definiciji, sistem je BIBO stabilan ako ograničen ulaz daje ograničen izlaz. n Ako je Ix(t)I<B za svako t, onda vredi: y( t) B = h( ) x( t ) d h( ) d h( ) x( t ) d n Sistem je BIBO stabilan ako je njegov impulsni odziv apsolutno integrabilan: h ( ) d <

Svojstvene funkcije kontinualnih LTI sistema T: Ako operator T opisuje kontinualni LTI sistem, tada vredi T{e st }=λe st, gde je s kompleksna promenljiva i λ kompl. konst. D: Neka je y(t) izlaz sistema na ulaz x(t)=e st. T{e st }=y(t) Sistem je vremenski invarijantan: T{e s(t+t 0) }=y(t+t 0 ) za proizvoljno t 0

Sistem je linearan: T{e s(t+t 0) }=T{e st e st 0 }=e st 0T{e st }=e st 0 y(t) T je operator koji se odnosi na t. Za njega je e st 0 konstanta. y(t+t 0 )=e st 0 y(t) Uzimajući t=0: y(t 0 )=y(0)e st 0 Kako je t 0 proizvoljno, smenom t 0 u t imamo: y(t)=y(0)e st =λe st T{e st }=λe st, λ=y(0)

Svojstvene funkcije n Funkcija X( ) koja zadovoljava jednačinu T{X( )}=λx( ) naziva se svojstvena (ili karakteristična) funkcija operatora T a konstanta λ je svojstvena vrednost koja odgovara svojstvenoj funkciji X( ).

U konvolucionom integralu uzmemo x(t)=e st : { } ( ) st st st s t s st e e s H e d e h d e h e T t y λ = = = = = ) ( ) ( ) ( ) ( ( ) ( ) s H y d e h s H s = = = 0, ) ( ) ( λ

Literatura n Oppenheim, Willsky, Signals and Systems, Prentice-Hall, Second edition. n MIT OpenCourseWare, Signals and Systems, Oppenheim, Lecture notes, www.ocw.mit.edu.

Dekonvolucija n x(t) * h(t) = y(t) - konvolucija n h(t) funkcija koju želimo da izdvojimo (impulsni odziv sistema) n x(t) pobudna funkcija (sweep) n y(t) snimljeni odziv sistema na pobudu n Cilj dekonvolucije: Izdvojiti h(t) čist odziv sistema, bez primesa pobudnog signala

n konvolucijom izlaznog signala i vremenski invertovanog ulaznog signal moguće je direktno izdvojiti impulsni odziv sistema, kroz operaciju dekonvolucije: h(t) = y(t) * x(-t)

Primena konvolucije/ dekonvolucije n Merenje impulsnog odziva sistema n Konvolucioni reverbi n Filtracija slike

Merenje impulsnog odziva n Pobuda impulsom starterski pištolji, klapne, petarde, električne varnice, baloni...može, ali je nepraktično! n Pobudni signali koji se reprodukuju zvučnikom: Sweep i MLS tipa.

Merenje sweep pobude n Linearni logaritamski sweep signali: niz prostih tonova može biti linearan (linear sweep), što znači da je promena frekvencije konstantna u vremenu, ili eksponencijalan (logarithmic sweep), što znači da frekvencija signala raste sa fiksnim faktorom u jedinici vremena (npr. frekvencija se udvostručava svake sekunde).

MLS n MLS: Maximum Length Sequence n Beli šum pobuđuje sve frekvencije ravnomerno. Statistički, to je potpuno slučajan (random) proces (nedeterministički signal). n MLS: iste statističke osobine kao beli šum, ali je potpuno određen/predvidiv/ponovljiv (deterministički signal). n Primena u kriptografiji ko sluša, čuje šum! Nije šum, već kontrolisana sekvenca u koju je upakovana informacija.

Konvolucioni reverbi n y(t) snimljeni odziv prostorije sa sve pobudnim signalom n x(t) pobudni signal (Sweep, MLS) n h(t) čist impulsni odziv prostorije reverb n Softveri bazirani na dekonvoluciji za semplovanje prostora n Konvolucija spajanje tako semplovanih impulsnih odziva sa pobudnim signalima Konvoloucioni reverbi

Konvolucioni reverbi n http://en.wikipedia.org/wiki/ Convolution_reverb (pogledati i External Links) n http://www.audioease.com/pages/altiverb/ sampling.php

Seminarski radovi n 30 poena n Mogućnost izražavanja želje, ali teme zadaje i rad organizuje predmetni nastavnik. n Uslov za upis konačne ocene n Timski rad u grupama od po tri studenta n Obim: minimum 10 strana sa sve slikama (Times New Roman 12) n Rok za predaju radova za junski ispitni rok: 25. jun n Vežbe 20 poena n Test 50 poena

Teme n n n n n n n n n n n n n Umetnost odabiranja Audio perceptivni kodovi Kompresione tehnike PCM Optički mediji: od Video diska do Plavog zraka Video kodeci Protokoli i standardi prenosa digitalnih signala (AES/EBU, SPDIF, HDMI, optičke veze...) Digitalna televizija Softveri za digitalnu obradu video signala Softveri za digitalnu obradu audio signala Uticaj procesa digitalizacije na savremene tokove ljudskog društva Dekonvolucione merne tehnike Konvolucione simulacije akustičkih prostora