Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Σχετικά έγγραφα
( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Tada je obujam ostatka kocke jednak: b

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

PRIMENA INTEGRALA

Priprema za ispit - RJEŠENJA

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

( ) p a. poklopac. Rješenje:

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA 2

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Opsezi i površine - DZ

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Koliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

( , 2. kolokvij)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Postavljamo uvjet ravnoteže na osnovu dijagrama slobodnog tijela i dijagrama masa-ubrzanje.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

sin 30,, a c b d C Sa slike vidi se:

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

( ) ( )

2.6 Nepravi integrali

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta.

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Osnove inženjerskog proračuna

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

1.4 Tangenta i normala

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Mimoilazni pravci. Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb

a C 1 ( ) = = = m.

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

4. Relacije. Teorijski uvod

ΦΥΣΙΚΟΧΗΜΕΙΑ I Ασκήσεις

IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Erkki Mäkinen ja Timo Poranen Algoritmit

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Dinamika krutog tijela. 14. dio

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja MATEMATIKA

2.7 Primjene odredenih integrala

pismeni br : Odrediti interval konvergencije reda = 11.2: Metodom varijacije konstante odrediti opće rješenje jednadžbe ( x

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

radni nerecenzirani materijal za predavanja

IZVODI ZADACI (I deo)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.


Transcript:

Zdtk (Romn, gimnzij) Sdnji jdnkokčnog tpz im duljinu 5 ko su dijgonl mđusono okomit, kolik j njgo pošin? Rjšnj udući d j u jdnkokčnom pokutnom tokutu isin osnoi jdnk poloini osnoi, ijdi: x = + = x + y = + = = s = 5 y = ošin jdnkokčnog tpz j: = s = 5 5 = 5 Vjž Sdnji jdnkokčnog tpz im duljinu 5 ko su dijgonl mđusono okomit, kolik j njgo pošin? Rzultt: 5 5 5 5 y x s Zdtk (Mko, lktothničk škol) Osnoi jdnkokčnog tpz imju duljin i Nđit pošinu kug upisnog u tj tpz Rjšnj Čtokut kojmu s čtii stni diju jdnu kužniu nzi s tngnijlni čtokut i ijdi d j zoj duljin supotnih stni mđusono jdnk Td j: + = + = = - S slik idi s: + + + = = = + = = = udući d j isin tpz jdnk pomju upisnog kug, doij s: π = = = π = π = π = Vjž Osnoi jdnkokčnog tpz imju duljin i Nđit pošinu kug upisnog u tj tpz Rzultt: π Zdtk (In, stojsk škol) Koliki dio u postoim od pošin kdt iznosi istni dio n slii? Rjšnj

( ) Rčunmo sdišnji kut i pošinu kužnog isjčk: tg = tg = = tg π π tg = = 6 6 Omj pošin kužnog isjčk (istnog dijl) i pošin kdt duljin stni iznosi: π 6 π tg π 695 = = = 8 = 8% 6 6 Vjž Koliki dio u postoim od pošin kdt iznosi nistni dio n slii? Rzultt: 867% Zdtk (Mi, gimnzij) Oko kužni j opisn tpz čij plln stni iznos m i m i koji im d p kut Nđi njgou pošinu Rjšnj d N = =, =, = =, d = = N = udući d j čtokut tngnijln, ijdi: + = + d + = + d + d = 6 Uočimo pokutn tokut N: N = d =, =, N = N = = = + d = 6 6 d = = N + N = ( 6 ) + = 6 + + = d + itgoin poučk = /: = = Visin tpz iznosi: 8 = d = 6 = ošin tpz im ijdnost: + + 8 6 8 = = = = 8 Vjž Oko kužni j opisn tpz čij plln stni iznos m i m i koji im d p kut Nđi njgo opsg Rzultt: O = + + + d = ( + ) + ( + d) = Zdtk 5 (Romn, gimnzij) Ti uzstopn h pllogm su u točkm (, ), (, ), (, ) U kojoj j točki čtti h? Rjšnj 5 S slik idi s d zdtk mož imti ti jšnj Zdn točk, i su poloišt stni tokut Td j:

x + x (, ) j poloišt = / x + x =, dužin y y y y 6 + + = = / x + x (, ) j poloišt / = x + x =, dužin y + y y + y = = / x + x (, ) j poloišt = / 8 x + x = dužin y y y y + + = = / Rjšjući sust jdndži doijmo tžn zultt x + x = zojimo x + x + x = x + x = x 8 /: jdndž + x + x = x + x + x = x x + = x + x = 8 x + x = x + = x = x + = x =, x + x = 8 x 8 x + = = y + y = 6 zojimo y + y + y = y + y = y /: jdndž + y + y = y + y + y = y y 6 + = y + y = y + y = 5 y = y = y + 6 = y = 5 y + y = 5 y y 5 + = = Mogući čtti h j u točkm: (, 5 ), (, 5 ), (, ) Vjž 5 Ti uzstopn h pllogm su u točkm (, ), (, ), (, ) U kojoj j točki čtti h ko s nlzi u pom kdntu? Rzultt: (, 5) Zdtk 6 (Romn, gimnzij) ko su dijgonl om 6 i 8, koliko iznosi njgo isin? Rjšnj 6 5-6 - - 6 8 (, ) (, ) - - - - -5-6 y (, -) udući d su dijgonl om mđusono okomit i spolljju s, duljin stni om iznosi (uoči pokutn tokut): = + = + = 6 8 = + = + = 9 + 6 = 5 = 5 uljinu isin om oddit ćmo upoom omul z pošinu om: x

= 6 8 8 = / = = = = 8 5 = Vjž 6 ko su dijgonl om 6 i 8, koliko iznosi njgo opsg? Rzultt: Zdtk 7 (Ggo, gimnzij) Rom im stniu duljin = m i šiljsti kut 55º Koliko iznosi pošin kug koji dodiuj s njgo stni? Rjšnj 7 Iz pokutnog tokut N doij s duljin isin : sin55 = = sin 55 udući d j pomj upisnog kug omu jdnk isini om, ijdi: = sin 55 sin 55 = /: = = sin 55 = sin55 = 6 sin 55 ošin kug iznosi: 7585 ko j π = π = ( 6 sin 55 ) π = 7589 ko j π 5965 Vjž 7 Rom im stniu duljin = m i šiljsti kut º Koliko iznosi pošin kug koji dodiuj s njgo stni? Rzultt: 9 π Zdtk 8 (Vdn, gimnzij) uljin pllnih stni tpz su 8 m i m, duljin kko su m i 8 m Kolik j pošin tpz? Rjšnj 8 8 55 Iz tokut E upoom kosinusoog poučk doij s: + 6 + 8 os = os = 6 8 os = os = = 9 6 E 96 udući d j pi kut, pošin tpz iznosi: + 8 + = = 8 = m Vjž 8 uljin pllnih stni tpz su m i m, duljin kko su 5 m i m Kolik j pošin tpz? Rzultt: m N

Zdtk 9 (Vdn, gimnzij) ko j stni om gomtijsk sdin njgoih dijgonl, koliko iznosi šiljsti kut om? Rjšnj 9 m ujtu zdtk j: onoimo! ijgonl om su mđusono okomit i spolljju s Gomtijsk sdin oj x i y j: x y Iz piložn slik idi s d j tokut S pokutn p ijdi: tg = tg =, + = + = = / = = / + = + = + = + = + = + = tg tg tg + = = + = ± ± 6 ± tg = tg = tg =,,, tg = + ± ± tg tg tg = = = ±,,, tg = 75 = 5 = 5 = = Šiljsti kut om iznosi Vjž 9 ko j stni om gomtijsk sdin njgoih dijgonl, koliko iznosi tupi kut om? Rzultt: 5 Zdtk (Romn, gimnzij) U om pošin 6 m upisn j kug pošin π m Koliko iznosi opsg om? Rjšnj udući d j kug upisn u om ijdi: Iz pošin om i kug doij s: S = 5

= = 6 = 6 = π π = π /: π = / = 6 = 6 6 /: 5 = = = 576 / = Opsg om iznosi: O = = 5 = m Vjž U om pošin 6 m upisn j kug pošin π m Koliko iznosi opsg om? Rzultt: m Zdtk (Romn, gimnzij) Osnoi tpz imju duljin i Koliki j omj pošin n koj j tpz zdijljn sdnjiom (spojniom sdišt kko)? Rjšnj Sdnji tpz im duljinu: + M N s = s Tpz zdijljn j sdnjiom n d tpz: NM i MN Gldmo omj pošin tpz NM i MN: + s + + + + NM NM + s = = NM = NM = s + s + + + MN MN + MN + MN NM + = + MN Vjž Osnoi tpz imju duljin i Koliki j omj pošin n koj j tpz zdijljn sdnjiom (spojniom sdišt kko)? Rzultt: 5 Zdtk (Mtunt, stojsk škol) Oko kug polumj opisn j jdnkokčn tpz pošin 5 Koliko iznosi opsg tpz? Rjšnj onoimo! Čtokut kojmu s čtii stni diju jdnu kužniu nzi s tngnijlni čtokut Čtokut j tngnijlni ko i smo ko su zoji duljin supotnih stni mđusono jdnki Iz slik idi s: = = = + = + = = = = O O = / = O O = = O = + + O = + 5 O = = = 6

Vjž Oko kug polumj opisn j jdnkokčn tpz pošin Koliko iznosi opsg tpz? Rzultt: Zdtk (, hotlijsk škol) Koliko m tmnog ppi j potno z izdu zmj (idi sliku)? Rjšnj inči = = m = m = 7 S slik idi s: = = m = 6 m, = j su tokuti i sukldni (podudju s u dij stni i kutu mđu njim) Iz pokutnog tokut pomoću itgoin poučk doij s : = / = = 6 = 9 m ošin pokutnog tokut j: 6 m 9 m = = = 8 m Iz pokutnog tokut izčunmo : tg 7 = = tg 7 ošin pokutnog tokut iznosi: tg 7 = = = 6 m 6 m tg 7 9 m = = Ukupn pošin tmnog ppi iznosi: = + = 8 m + 9 m = 77 m = Iz pokutnog tokut pomoću itgoin poučk doij s : inči S slik idi s: = = m = 6 m, Čtokut j dltoid Čtokut s okomitim dijgonlm koji im m jdnu os simtij zo s dltoid ltoid im d p susjdnih sukldnih stni loštin (pošin) j dltoid jdnk poloii podukt duljin njgoih dijgonl, dkl: 7

= / = = 6 = 9 m Iz pokutnog tokut izčunmo : Ukupn pošin tmnog ppi iznosi: tg 7 = = tg 7 ( 7 ) tg + = = = ( 7 ) ( 6 7 9 ) tg + m m tg + m = = = 77 m Vjž Koliko m ppi j potno z izdu zmj (idi sliku)? = = m Rzultt: 5 m = m = 7 Zdtk (Mi, gimnzij) U omu duljin stni ć dijgonl j 5 put dulj od mnj Kolik j pošin om? Rjšnj U omu su dijgonl mđusono okomit i spolljju s Iz pokutnog tokut pomoću itgoin poučk doij s: / + = + = + = udući d j ujt zdtk = 5, slijdi: + = ( 5 ) + = 5 + = 6 = = 5 = = 6 ošin om iznosi: = 5 5 5 5 = = = = = 5, = Vjž U omu duljin stni m ć dijgonl j 5 put dulj od mnj Kolik j pošin om? Rzultt: 65 m Zdtk 5 (I, gimnzij) Ti h čtokut ujdno su hoi jdnkostničnog tokut s stniom 6, dok j čtti h tžišt tog tokut Kolik j pošin čtokut? Rjšnj 5 onoimo! Rninski likoi z koj ijdi d spojni ilo koj dij unutnj točk lik lži unut lik zou s konksni likoi 8

Rninski likoi z koj ijdi d postoj m dij unutnj točk lik tk d postoj točk n njihooj spojnii koj n lž unut lik zou s nkonksni likoi konksn čtokut nkonksn čtokut T = = = = 6 udući d j T tžišt jdnkostničnog tokut, pošin čtokut T iznosi: T = T = 6 6 T = = = 6 Uočit d j čtokut T nkonksn lik Vjž 5 Ti h čtokut ujdno su hoi jdnkostničnog tokut s stniom, dok j čtti h tžišt tog tokut Kolik j pošin čtokut? Rzultt: Zdtk 6 (Mio, gimnzij) Izčunjt kut izmđu dijgonl pllogm kojmu su duljin stni = 9 i = 6, kut izmđu njih j = 6 Rjšnj 6 onoimo! Kosinuso poučk: = + os, = + os β, = + osγ ošin pllogm: = sinϕ, = sin Koistći poučk o kosinusu izčunmo duljin dijgonl i : ϕ π - = + os os( π ) os = = + os( π ) os 9 6 9 6 os 6 = + os = + = + = = = + + os = + + os = 9 + 6 + 9 6 os 6 Iz omul z pošinu pllogm doimo d j: = 79 = = 8 = sinϕ sin sinϕ = sin / sinϕ = = sin 9

sin 9 6 sin 6 sin sin ϕ = 6 ' = = 79 8 Vjž 6 Izčunjt ći kut izmđu dijgonl pllogm kojmu su duljin stni = 9 i = 6, kut izmđu njih j = 6 Rzultt: ' 5 6 Zdtk 7 (My, gimnzij) ko j omj ćg kut mđu dijgonlm pokutnik pm mnjm kutu :, koliki j omj stni pokutnik : ( > )? Rjšnj 7 Iz omj kuto oddimo njiho ijdnosti: + β = 8 + β = 8 k k 8 k 8 /: k 6 + = = = : β = : = k, β = k Iz osjnčnog pokutnog tokut slijdi = 6 = β 9 8 6 6 ε + + = ε = β = β β ε 6 tg ε = tg ε = tg = = : = : Vjž 7 ko j omj ćg kut mđu dijgonlm pokutnik pm mnjm kutu :, koliki j omj stni pokutnik : ( > )? Rzultt: : = : Zdtk 8 (Mtunt, gimnzij) U čtokutu s unutnji kutoi odnos ko : : 7 : 5 Nđit njći kut u tom čtokutu Rjšnj 8 + β + γ + δ = 6 + β + γ + δ = 6 x x 7 x 5 x 6 + + + = : β : γ : δ = : : 7 : 5 = x, β = x, γ = 7 x, δ = 5 x njći kut 6 x = 6 /:6 x = 5 γ 7 5 575 = = γ = 7 x Vjž 8 U čtokutu s unutnji kutoi odnos ko : : 7 : 5 Nđit njmnji kut u tom čtokutu Rzultt: = 5 Zdtk 9 (Mtunt, gimnzij) U jdnkokčnom tpzu s duljinm osnoi 8 i 5 dijgonl s sijku pod pim kutom Nđit pošinu tog tpz Rjšnj 9 Uočimo pokutn jdnkokčn tokut T i T Td j: 5 8 T = T =, T = T = U jdnkokčnom tpzu duljin dijgonl su jdnk: =

uljin dijgonl iznos: T 8 5 = T + T = + = = 8 udući d su dijgonl u tpzu mđusono okomit i jdnk duljin, pošin tpz im ijdnost: 69 69 = = = = = Vjž 9 U jdnkokčnom tpzu s duljinm osnoi 8 i dijgonl s sijku pod pim kutom Nđit pošinu tog tpz Rzultt: 8 Zdtk (Mij, mtunti) Kolik j isin om kojmu su dijgonl 6 m i 8 m? Rjšnj onoimo! ijgonl om su mđusono okomit i spolljju s S slik idi s: S ošin om mož s čunti pomoću sljdćih omul: = = = = = =, = = 8 m, = = 6 m S = m, S = m Uočimo pokutn tokut S i pomoću itgoin poučk izčunmo duljinu stni : = S + S = + = 6 + 9 = 5 / = 5 = 5 m Rčunmo isinu om: = 8 m 6 m = / = = = m = 8 m = 5 m 5 Vjž Koliki j opsg om kojmu su dijgonl 6 m i 8 m? Rzultt: 5 O = = m