Transmisioni gubici. Predavanje 2

Σχετικά έγγραφα
Elementi spektralne teorije matrica

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

P I T A NJ A. Standrad SRPS EN 6946

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

numeričkih deskriptivnih mera.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Transmisioni gubici toplote. Predavanje 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Operacije s matricama

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

18. listopada listopada / 13

Teorijske osnove informatike 1

PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti-

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

Kaskadna kompenzacija SAU

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

IZVODI ZADACI (I deo)

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

5. Karakteristične funkcije

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Dijagonalizacija operatora

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Proračun toplotne zaštite

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Moguća i virtuelna pomjeranja

10. STABILNOST KOSINA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

5 Ispitivanje funkcija

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

dt dx dt dx dt dx Radi pojednostavljenja određivanja funkcije raspodele temperature u prostoru i vremenu, uvode se sledeće pretpostavke:

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Trigonometrijske nejednačine

Uvod u neparametarske testove

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

( , 2. kolokvij)

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadaci iz trigonometrije za seminar

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Mašinsko učenje. Regresija.

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

7 Algebarske jednadžbe

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Obrada signala

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Transcript:

Transmisioni gubici Predavanje 2

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore Prozori se sastoje od tri komponente Stakla,rama i distancera Termički mostovi su kontakti između staklenog dela i rama, ali u najvećoj meri staklo-distancer

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore U g -koeficijent prolaza toplote stakla, W/m 2 K U w -koeficijent prolaza toplote rama, W/m 2 K Ψ g -linijski koeficijent prolaza toplote,w/mk (factor korekcije temperature- prema Pravilniku) Vrednosti koeficijenata prolaza toplote bez termoizolacionog stakla usvajaju se sa vrednostima Uw=3.5 W/m 2 K (za prozore krilo na krilo), Uw=5 W/m 2 K (za prozore sa jednostrukim staklom)

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore -prema Pravilniku- Primer: Za prozor dat na slici izračunati U. Prozor ima PVC 2- komorni okvir debljine 70 mm. Staklo je dvostruko prozirno 4-12-4 mm bez sloja poboljšanja. A f =1,5x0,070x2+2(1-2x0.070)x0,070=0,33m 2 A g =1,36x0,84=1,17 m 2 l g =2x(1,5-2x0,07)+2x(1,0-2x0,07)=4,44m Iz Pravilnika Tabele 3.4.1.4-3.4.1.8 U g =3,0 W/m 2 K, U f =2,2 W/m 2 K, Ψ g =0,06

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore sa roletnama -prema standardu 10077-1 Kada je poznata vrednost toplotnog otpora roletne,tada se R odredjuje na osnovu Tab. Vazdušna permeabilnost roletne Veoma visoka 0.08 visoka 0.25 R sh +0.09 Prosečna 0.25 R sh +0.11 Niska 0.25 R sh +0.14 neprobojna 0.25 R sh +0.17 Korekkcija toplotnog otpora, R (m 2 K/W) a Definicija vazdušne permeabilnosti roletne je data u aneksu H ovog standarda Prosečna vazdušna permeabilnost se pripisuje žaluzinama, roletnama na bazi drveta..

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljne prozore, balkonska vrata i krovne prozore sa roletnama -prema standardu 10077-1

Koeficijent prolaza toplote-u za spoljna vrata -prema a Treba odrediti koef. U za cela vrata, a ne samo za krila Za vrata koja su ssvim od stakla odrediti U-vrednost na bazi sledećih dimenzija: Za jednostruka vrata-1.0 m širina i 2.0 m visina Za dvostruka vrata -2.0 m širina i 2.0 m visina za vrata gde su ram i krila od drveta može se uzeti da je U=3.0 W/m 2 K Za kompozitna vrata bez stakla U-vrednost se može izračunati prema standardu SRPS EN ISO 6946 uz uslov da je Unutrašnja i spoljašnja površina panela unutar vrata od materijala sa λ<0.5 W/mK i Da toplotna provodljivost bilo kog toplotnog mosta na ivicama panela ili u vratima ima λ<0.5 W/mK U svim drugim slučajevima (postoje termički mostovi, postoje stakleni delovi) uključiti koeficijent linearnog termičkog prenosa toplote prema standardu SRPS EN ISO 10077-1 i 10077-2. a Conventions for U-value calculations BRE Report BR 443:BRE 2006

Izračunavanje koeficijenta prolaza toplote U za spoljašnji zid Prema Pravilniku se proverava usaglašenost datog koeficijenta sa propisanom vrednošću Postojeća zgrada U Ubaciti kopiranu tabelu max [W/(m i sliku 2 xk)] Opis elementa / sistema Elementi i sistemi u kontaktu sa spoljnim vazduhom Nova zgrada U max [W/(m 2 xk)] 1. Spoljni zid 0,40 0,30 2. Zid na dilataciji (između zgrada) 0,50 0,35 3. Zidovi i međuspratne konstrukcije između grejanih prostorija različitih jedinica, različitih korisnika ili vlasnika 0.90 0.90 4. Ravan krov iznad grejanog prostora 0,20 0,15 5. Ravan krov iznad negrejanog prostora 0,40 0,30 6. Kosi krov iznad grejanog prostora 0,20 0,15 7. Kosi krov iznad negrejanog prostora 0,40 0,30

Osnovna vrednost toplotne provodljivosti punih elemenata za zidanje i malteraλ(w/mk): Može se naći u tablicama sa oznakom λ 10, dry. Oznake u indeksu ukazuju da je ova vrednost određena na temperaturi od 10 o C u uslovima suvog vazduha. Nalaze se u tablama A1-A12 ovog standarda.

ProjektnevrednostiR u ili λ u zapuneelementezazidanjeizamalter ProjektnevrednostiR u ili λ u proračunavajuse izosnovnih λvrednostiuz primenukoeficijentaf Ψ zapreračunavanjevlažnostipremarelaciji: gde je: f Ψ koeficijentkonverzijevlagečijakoncentracijaje izraženapreko mase(kg/kg) Ψ 1 sadržajvlagezaprviset uslova(m 3 /m 3 ) Ψ 2 sadržajvlagezadrugiset uslova(m 3 /m 3 )

ProjektnevrednostiR u ili λ u zazidanukonstrukcijuod punihelementaza zidanje i za malter Projektnavrednostmožeda se izmeriiliproračuna. ZaproračunR u ili λ u prinekomdrugomsadržajuvlageneophodnoje da se uzmeu obziruticaj vlage. Vrednosti koeficijenta za korekciju vlažnosti mogu se dobiti na osnovuispitivanjaprivišerazličitihsadržajavlage. Alternativno, moguse preuzetikoeficijentizakorekcijuvlageiznacionalnihuputstava. Ukolikone postoji nijedna od ove dve mogućnosti, za sve vrste materijala i geometrije primenjuje se koeficijent za korekcije vlažnosti od 6% (tj. Toplotna otpornost zidanog zida smanjuje se za 6% po procentu vlage materijala). Za elemente za zidanje koji mogu da se kombinuju sa različitim vrstama maltera daju se toplotne vrednosti za sve ove kombinacije.

ProjektnevrednostiR u ili λ u zazidanukonstrukcijuod punihelementaza zidanje i za malter Metode proračuna Metod proračuna koeficijenta toplotne provodljivosti,λ,zidane konstrukcije se odvija prema sledećoj šemi: Osnovna λvrednost(λ 10, dry ) korekcijau pogleduvlažnosti(rel.1) λ u vrednostmaterijala proračun R u ili λ u vrednostzazidanukonstrukciju Metode proračuna mogu biti: Analitičke Pojednostavljene

Postupakzaodređivanjeprojektnihvrednostitoplotnihveličine(R U iliodgovarajuće λ U ) zašuplje i zakompozitneelementezazidanje, kaoi zazidoveod takvih elemenata i maltera Toplotna svojstva šupljih elemenata za zidanje ne mogu se odrediti isključivo na osnovu λ vrednosti materijala, zato što oblik i geometrija šupljinau elementuimajuvelikuticaj. R u iliodgovarajuća λ u vrednost elementazazidanjeod šupljihelemenata zazidanjemožese dobitiiz: Tabela ispitnih merenja na ispitnim uzorcima na osnovu proračuna R u iliodgovarajuća λ u vrednost kompozitnihelementazazidanjemožese odrediti iz: ispitnih merenja na ispitnim uzorcima na osnovu proračuna

Postupakzaodređivanjeprojektnihvrednostitoplotnihveličine(R U iliodgovarajuće λ U ) zašuplje i zakompozitneelementezazidanje, kaoi zazidoveod takvih elemenata i maltera Tabelarne vrednosti Vrednosti date u Tabelama su izvedene na osnovu sledećih parametara: karakteristika materijala(elemenata za zidanje I maltera) geometrije jedinice I geometrije šupljina na osnovu toplotne provodljivosti elemenata za zidanje I maltera Vrednostikojese uzmaju iztabeladatihu prilogub trebakorigovatiza vlažnost. Akokoeficijentkorekcijevlažnostinijedatu Pravilniku, tadase u svim slučajevima primenjuje korekcija(smanjenje) toplotne otpornosti za vrednost od 6% po svakom procentu vlažnosti zida(zapreminski procenat).

Koeficijent prolaza toplote zida napravljenog od elemenata za zidanje sa visinom različitom od vrednosti date u tabelama u prilogu B se izračunava prema relaciji: Na osnovu vrednosti koeficijenata prolaza toplote Uu, U, određenih u prethodnim Na osnovu vrednosti koeficijenata prolaza toplote Uu, U M, određenih u prethodnim Relacijama

Objašnjenje za korišćenje Vrednosti u Tabelama datim u Prilogu B U Tabelamadatimu PriloguB date suvrednosti otporar i ekvivalentne vrednosti λ U Tabelama su geometrije elemenata za zidanje definisane sa dva broja: brojem redova šupljina brojem šupljina u jednom redu Na primer 3,7/1,6 znači3,7 redovašupljinana100 mm debljinei 1,6 šupljinau jednomreduna100 mm dužine; tj11 redovašupljinau slučajudebljinezidaod 300 mm I 4 šupljineu jednomreduzadužinuelementaod 250 mm. definisanje I udeo poprečnih veza kao zbir debljina svih poprečnih veza podeljen dužinom eleementa(predstavljen je kao procentni udeo).

Objašnjenje za korišćenje Vrednosti u Tabelama datim u Prilogu B

Izračunavanje koeficijenta prolaza toplote U za krov Proračun U-vrednosti u većini slučajeva može da se izvede na bazi standarda SRPS ENISO 6946-kombinovan metod, s obzirom da obično postoje toplotni mostovi.

Izračunavanje koeficijenta prolaza toplote-u za kosikrov U-vrednost se računa za tavanicu ne za krov Ako ima više slojeva ter. Izol. svaki sloj treba posebni računati (sloj sa termičkim mostom-drvena gre da +term. Izol. su jedan sloj; preko toga kontinualni ter. izol. sloj kao drugi sloj) Uzeti korekciju za vazdušni sloj 1 ako nema drugog sloja termičke izolacije i korekciju 0 ako ima. Delovi konstrukcije samog krova treba da posluže za izbor vrednosti otpora prema Tabeli 3 SRPS EN ISO 6946 Dodati korekcije koje su date na predavanju 1 (korekcije za veze).

Izračunavanje koeficijenta prolaza toplote-u zakosi krov U-vrednost se računa za kosi deo krova Ako ima više slojeva ter. izol. Za svaki sloj treba posebno računati (sloj sa termičkim mostom-drvena greda +term. izol. su jedan sloj; preko toga kontinualni ter. izol. sloj kao drugi sloj) Uzeti korekciju za vazdušne džepove 1 ako nema drugog sloja termičke izolacije i korekciju 0 ako ima. Delovi konstrukcije samog krova treba da posluže za izbor vrednosti otpora prema Tabeli 3 SRPS EN ISO 6946 Dodati korekcije koje su već na predavanju 1 (korekcije za veze) Ako se prostorija završava sa ravnim krovom onda taj deo računati kao u prethodnom slučaju. Ako nema izolovanu tavanicu onda je zanemariti

Izračunavanje koeficijenta prolaza toplote-u za kosikrov-prema a Ako u krovnom prostoru imamo i prostoriju koja se greje onda taj prostor treba uzeti u proračun kako je dato na slici Koja se ograničava sa R u 0,5 m 2 K/W, gde je: A i -ukupna površina svih komponenata između unutrašnje sredine i negrejanog prostora A u -ukupna površina svih komponenata između negrejanog prostora i spoljne sredine a Conventions for U-value calculations BRE Report BR 443:BRE 2006