Temelji i potporni zidovi

Σχετικά έγγραφα
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

10.1. ZADATAK. =20 (kn/m 3 ). Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije ( =0 ). RJEŠENJE

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

TEMELJENJE STUP PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO PRESJEK A-A TLOCRT A A. Temelji samci i temeljne trake TLOCRT TLOCRT KONSTANTNE DEBLJINE PROMJENJIVE

GEOTEHNIČKE KONSTRUKCIJE POTPORNE KONSTRUKCIJE. Predavanje: POTPORNE KONSTRUKCIJE Prof.dr.sc. Leo MATEŠIĆ 2012/13

FUNDIRANJE (TEMELJENJE)

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

Osnovni elementi klizišta

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

9.1. ZADATAK. Parametri tla: Dimenzije temelja: RJEŠENJE. a) Terzaghi. Granična nosivost tla ispod temelja prema Terzaghi-ju:

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

1. Uvod. Mehanika tla i stijena str. 1 PLITKI TEMELJI

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Proračunski model - pravougaoni presek

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

STABILNOST KOSINA. (ponavljanje)

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET ANDREJA TOMAŠIĆ

Građevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

OPTIMIZIRANJE MASIVNOG POTPORNOG ZIDA

3. PRORAČUN AB SKLOPOVA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

Poglavlje 7 PLITKO FUNDIRANJE. TRAKASTI TEMELJ.

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

PRIJENOS VERTIKALNIH SILA KOD DUBOKIH TEMELJA

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

BETONSKE KONSTRUKCIJE

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

2.7 Primjene odredenih integrala

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 27. avgust 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

( , 2. kolokvij)

Srednjenaponski izolatori

METALNE KONSTRUKCIJE II

Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Masa, Centar mase & Moment tromosti

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

1.4 Tangenta i normala

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

RJEŠAVANJE PROBLEMA s podzemnom vodom

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

TEMELJI LEBDEĆI ŠIPOVI - ŠLJUNČANI ŠIPOVI

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

POPIS DEL IN PREDIZMERE

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

10. STABILNOST KOSINA

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

Transcript:

Temelji i potporni zidovi

Temelj Temelj je dio konstrukcije koji omoguava prijenos reaktivnih sila i momenata oslonaca u tlo.

3

Temelj mora: 1. prenositi reaktivne sile i momente u tlo s dovoljnom sigurnošu od sloma tla. osigurati da slijeganja graevine ostanu u prihvatljivim granicama 3. spreavati jae nejednoliko slijeganje 4

Kosi toranj u Pisi 5

6

7

A) Plitki temelji - temelj samac - trakasti temelj B) Duboki temelji - temeljna ploa 8

Temelji obzirom na optereenje Od proste grede: Vertikalnom reaktivnom silom R B Komplanarnom reaktivnom silom R A Od konzola: Komplanarnom reaktivnom silom i reaktivnim momentom R A i A Prostornom reaktivnom silom R 9

Simetrino optereen temelj Nesimetrino optereen temelj a s time u vezi a) Jednoliko naprezanje ispod temeljne plohe b) Nejednoliko naprezanje ispod temeljne plohe 10

Temelj simetrino optereen reakcijom R B R B c a G x 11

Površina temeljne stope A a b [ ] m 1

Vlastita težina temelja G m g V ρ g a b c ρ g [ kn] 13

Temelj simetrino optereen reakcijom R B R B R B c a G x x c a G V O x x Ukupna sila: V RB + G 14

Temelj simetrino optereen reakcijom R B V [ ] Naprezanje na tlo jednoliko: σ kn/m A 15

Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B d R B c a G x 16

17

Vlastita težina temelja G [ kn] d R B c a G x x c Oy a VR +G B x Sila V R + B G oment Oy R B d 18

Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B Površina temeljne stope A a b [ ] m oment otpora temeljne stope (stanica a se odupire momentu Oy i zato je na kvadrat!) W b 6 a [ ] m 3 19

Temelj nesimetrino optereen reakcijom R B Naprezanje na tlo - nejednoliko V O y σ A, B ± kn/m A W y [ ] σ A V + A W O y y [ ] kn/m σ B V A W Oy y [ kn/m ] 0

Nejednoliko naprezanje na temeljno tlo σ σ A B σ σ D C V A V A + W W Oy y Oy y σ 0 tla dop 1

Nacrtati primjer za: σ A V A W Oy y 0 V Oy σ B + σ tla A W y dop

Temelj optereen reakcijom R A 3

Temelj optereen reakcijom R A R AV RAH c a G x c Oy VR +G AV a R AH x V R Oy AV R + G AH c 4

A [ ] m b a 6 a b [ ] 3 m W y 5

oment otpora temeljne stope (stanica a se odupire momentu i zato je na kvadrat!) W y b a 6 [ ] 3 m 6

Temelj optereen reakcijom R A Naprezanje na tlo - nejednoliko V O y σ A, B ± kn/m A W y [ ] V σ Oy + σ A tla A W y dop σ B V A W O y y 0 7

Nejednoliko naprezanje na tlo σ A σ D V A + W Oy y σ tla dop σ B σ C V A W Oy y 0 8

Nacrtati primjer za sluaj: σ A V A W Oy y [ ] kn/m σ B V A + W Oy y [ ] kn/m 9

Temelj optereen reakcijom R A i reaktivnim momentom A Najnepovoljniji sluaj: V O y R AV R + G AH c + A Nejednoliko naprezanje na tlo σ A V ± O y kn/m, B A W y [ ] 30

Temelj optereen prostornom reaktivnom silom R V R z + G O y R x c O x R y c 31

3 Temelj optereen prostornom reaktivnom silom R Nejednoliko naprezanje na tlo [ ]???? kn/m W W A V D C B A x O x y O y σ σ σ σ ± ± σ [ ] [ ] 3 x 3 y m b a W m a b W 6 6

33 x O x y O y D x O x y O y C x O x y O y B dop tla x O x y O y A x O x y O y W W A V W W A V W W A V W W A V W W A V + + + + ± ± σ σ σ σ σ σ 0

Primjer: Odredite iznose naprezanja na tlo ispod armiranobetonskog temelja (150 cm/10cm/80 cm) optereenog djelovanjem prostorne sile: R A R 50 R x i i 15 + R y j + j + R z 00 k k (kn) R R R Ax Ay Az 50 15 00 kn kn kn 34

- armirani beton gustoa ρ ab 500 kg/m 3,50 t/m 3 - g 9,81 m/s (usvojeno 10 m/s ) Temelj vlastita težina: G m g 1,50 1,0 0,80,50 10 36 kn površina temeljne plohe: A 1,50 1,0 1,80 m momenti otpora temeljne plohe: 1,0 1,50 W y 6 0,45 m 3 1,50 1,0 W x 6 0,36 m 3 35

Ukupno optereenje temeljne plohe V Oy Ox R AZ R R + G 00 + 36 36 kn Ax Ay 0, 80 50 0, 80 40 0, 80 15 0, 80 1 knm knm (u smjeru suprotnom od osi x) 36

Naprezanja na tlo: σ V A ± W O y y ± W O x x 36 ± 180, 40 0, 45 ± 1 0, 36 [ ] kn/m σ σ σ σ A B C D 36 40 1 + 131+ 89-33 187 180, 0, 45 0, 36 36 40 1 131 89-33 9 180, 0, 45 0, 36 36 40 1 + 131 89 + 33 75 180, 0, 45 0, 36 36 40 1 + + 131+ 89 + 33 53 180, 0, 45 0, 36 [ ] kn/m [ ] kn/m [ ] kn/m 0 [ ] kn/m σtla dop. 37

Potporni zidovi graevna jama zagatna stijena potporni zid 38

39

40

Potporni zidovi: a) asivni - gravitacijski b) Konzolni c) ontažni d) Gabioni e) od armiranog tla 41

a) asivni potporni zidovi Betonski Kameni 4

1. rasteretnom konzolom Potporni zid s:. usidrenom zategom 43

b) Konzolni potporni zidovi Armiranobetonski 44

RAZLIITI ITI PRESJECI ZIDA OD ARIRANOG BETONA: a) konzolni zid; b) zid s vanjskim upornjacima; c) zid s ukopanim upornjacima. 45

Beton-Lu ko 46

ontažni potporni zidovi Armirano betonski 47

ZID OD ONTAŽNIH NIH ELEENATA nizinske stanice žiare na Sljeme. koji podupire kosinu ceste kod 48

d) Gabionski zidovi 49

Košara za zid od GABIONA, otvorena i sastavljena. 50

KRLETKE (GABIONI) U RAŠIRENO STANJU I PRIPRELJENE ZA PUNJENJE KAENO 51

Jadranska autocesta dionica Sveti Rok - aslenica 5

TIPOVI POTPORNIH ZIDOVA: a) gravitacijski zidovi od: zidanog kamena i cigle ili obinog betona; b) AB zid; c) zid s kontraforama; d) zid od montažnih elemenata; e) polugravitacijski zid; f) upornjak. 53

RAZLIITE ITE PRIJENE POTPORNIH ZIDOVA: a) zasjek za široku cestu; b) plato; c) rampa za ulaz u gradski tunel; d) masivni zid pristaništa; e) zidovi za skladište rude; f) upornjak mosta s bonim krilima; g) upornjak mosta s poprenim krilima. 54

POTPORNI ZID OD ARIRANOG TLA 55

ARIRANO TLO UKLOPLJENO U KRAJOLIK 56

POPRENI PRESJEK GRAVITACIJSKOG ZIDA OD ARIRANOG TLA: 1) montažna membrana od armitanih betonskih ploa; ) zatege od galvaniziranog plosnatogelika; 3) zasip od dobro graduiranog šljunka (s manje od 15% prašinastih frakcija). 57

ZIDOVI OD ARIRANOG TLA (autoput, Francuska) 58

Pokusni zid u naravnoj veliini ini 59

POTPORNI ZIDOVI OD ARIRANOG TLA POTPORNI ZIDOVI OD ARIRANOG TLA - razdvajanje lokalnog autoputa i avionske pristupne piste (Sao Paulo). 60

PODVOŽNJAK ISPOD ŽELJEZNIKE PRUGE - podnosi dinamiko i statiko optereenje kompozicije od 1 vagona (SAD). 61

POTPORNI ZID OD ARIRANOG TLA 6

OBALNI ZID 63

Naprezanja u tlu: σ v σ z p v ρ g z σ σ p K h x h 0 σ v σ v σ h σ h σ v σ v σ h z 64

σ h p A K A. σ v δ C B p a σ v σ v p a σ h σ h z zid σ v P a σ v tlo u stanju mirovanja A θ aktivni klin iza zida 65

Koeficijenti K Koeficijent tlaka mirovanja K 0 Koeficijent aktivnog pritiska tla K a Koeficijent pasivnog potiska K p 66

Koeficijenti K l w P a l p W l a P p P p E p e p h P a E a e a H 67

K K 0 0 1 sinϕ ν 1 ν K a K p tg 45 0 ϕ 45 0 ϕ tg + Primjer: ϕ 30 K K K 0 a p 1 sin ϕ 1- sin 30 tg tg 45 45 0 0 + ϕ ϕ tg tg 0 1 0, 50 ( 0 0 45 15 ) 0,50 tg ( 30 3 3 ( 0 0 ) 0 45 + 15 tg ( 60 ) tg ( 3) 3 0 ) tg 1 3 0, 333 68

K K p δ K A K 0 U našem sluaju: 1 K A : K p : 3 3 + δ 1: 9 δ Α δ p 69

Nivo vode u razini terena σ' h u h P A σ' h p A K A. γ' U γ w P H P A + U 70

Nivo vode ispod razine terena K A. γ h 1 h P' A K A. γ' h U γ w 71

Prorauni potpornih zidova 1. Naprezanje na tlo. Sigurnost zida na prevrtanje 3. Sigurnost zida na klizanje 4. Slom tla kružna klizna ploha 7

a) Naprezanje na tlo σ σ A B?? a' a A x W x R R P y b' b B δ P a P x y' y b B 73

k s b) Sigurnost zida na prevrtanje stab. prev. oko toke A l w P a l p W l a P p A stab. W l w + P p l p prev. P a l a 74

c) Sigurnost zida na klizanje k s R n Rt µ Rn 1, 5 F P P H W a p c P a d W P p a A b b B B 75

d) Slom tla kružna klizna ploha S 76

Slom pri slijeganju: a) pretjerano pomicanje prema naprijed uslijed velikog aktivnog pritiska E a P a u pozadini zida; b) pretjerano slijeganje i pomak uzrokovani zasipom 77

Potporni zidovi a) masivni b) konzolni 78

Sile koje djeluje na potporni zid Vlastita težina zida G (W) Aktivni pritisak tla E a (P a ) Pasivni otpor tla E p (P p ) Hidrostatski tlak podzemne vode Hidrodinamike sile 79

Sile koje djeluje na potporni zid 80

a) asivni gravitacijski potporni zid 81

8 asivni gravitacijski potporni zid Prorauni: g V g m G g V g m G h e E 1,00 h g K e H e E 1,00 H g K e b b p p p p a a A a ρ ρ ρ ρ 1 1

a 1 ) Proraun naprezanja na tlo V F H G 1 E + a G E p O E a H 3 G 1 d 1 E p h 3 83

84 [ ] [ ] [ ] [ ] y O B y O A 3 kn/m W A V kn/m W A V m a, a b W m, a b a A + σ σ 6 100 6 100 a b 1,00 m

85 3 3 1 00 1 H E h E a G, a G k a prev. p stab. prev. stab. s + + a a ) Sigurnost zida na prevrtanje oko toke B

86 ( ) p a 1 H t s 1 n n t H t s E E G G F R k G G V R R R 1,5 F R k + µ + µ a a 3 ) Sigurnost zida na klizanje:

b) Konzolni armiranobetonski zid 87

88 ( ) ( ) ( ) ( ) z O p O O a O O p a H z G E G E E E F G G G V + + + 1 1 Prorauni: 1. Naprezanja na tlo. Sigurnost na prevrtanje 3. Sigurnost protiv klizanja

Vježbe: O ( E ) + ( G ) ( G ) O a O 1 O z 89