Tehnologije mikrosistema. Prof. dr Biljana Pešić Prof. dr Dragan Pantić

Σχετικά έγγραφα
Mašinsko učenje. Regresija.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

METODE DOBIJANJA MASIVNIH MONOKRISTALA I TANKIH SLOJEVA MATERIJALA PLANARNA INTEGRISANA KOLA

Τεχνολογία πλάσματος

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Mikroelektronika i nanoelektronika

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Kaskadna kompenzacija SAU

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Διεργασίες Παραγωγής Ηλεκτρονικών Υλικών Ενότητα 3: Χημικές Διεργασίες

( , 2. kolokvij)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

TEHNOLOGIJE MIKROSISTEMA

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

HEMIJSKA KI KA NETIKA 1

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

ΕΠΙΠΕΔΗ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΑ. αρχικό υλικό. *στάδια επίπεδης τεχνολογίας. πλακίδιο Si. *ακολουθία βημάτων που προσθέτουν ή αφαιρούν υλικά στο πλακίδιο Si

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Reverzibilni procesi

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

10. STABILNOST KOSINA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE

Obrada signala

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Αέρια υψηλής Καθαρότητας Ο συνεργάτης σας για Αέρια, Εξοπλισµό και Υπηρεσίες

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Sistem sučeljnih sila

REAKCIJE ELIMINACIJE

A B C D. v v k k. k k

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

numeričkih deskriptivnih mera.

Periodičke izmjenične veličine

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Mikroelektronske tehnologije

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Θετικής Κατεύθυνσης Χημεία Γ Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ ΚΑΛΟΓΝΩΜΗΣ ΗΛΙΑΣΚΟΣ

IZVODI ZADACI (I deo)

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Trigonometrijske nejednačine

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

ΘΕΜΑΤΑ ΠΑΝΕΛΛΑΔΙΚΩΝ ΕΞΕΤΑΣΕΩΝ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΠΕΡΙΕΧΟΝΤΑΙ ΚΑΙ ΟΙ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

Ανάπτυξη υμενίων από την αέριο φάση.

ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΣΤΟ 1ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ ΧΗΜΕΙΑΣ Γ ΛΥΚΕΙΟΥ

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ V. Πρότυπα δυναμικά αναγωγής ( ) ΠΡΟΤΥΠΑ ΔΥΝΑΜΙΚΑ ΑΝΑΓΩΓΗΣ ΣΤΟΥΣ 25 o C. Ημιαντιδράσεις αναγωγής , V. Antimony. Bromine. Arsenic.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kiselo bazni indikatori

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Physical vapor deposition (PVD)-φυσική εναπόθεση ατμών

Transcript:

Tehnologije mikrosistema Prof. dr Biljana Pešić Prof. dr Dragan Pantić

Formiranje tankih filmova Rast filmova Formiranje tankog filma iz materijala supstrata Primer: formiranje SiO 2 termičkom oksidacijom Depozicija filmova Nanošenje tankog filma na materijal supstrata Primer: formiranje SiO 2 procesom CVD

Procesi rasta filmova Oksidacija Termička oksidacija Anodizacija Procesi depozicije filmova CVD - Hemijska depozicija iz gasovite faze APCVD (Atmospferic Pressure CVD) LPCVD (Low Pressure CVD) PECVD (Plasma Enhanced CVD) PVD Fizička depozicija iz gasovite faze Termičko naparavanje Spaterovanje Elektro-depozicija Spin-on

Silicijum oksid: SiO 2 Upotreba: Maska u procesima nagrizanja i difuzije Pasivizacija površine Dielektrik gejta MOSFET-a Izolacija Formiranje: Rast Termička oksidacija (daje najbolji kvalitet) Anodizacija Depozicija CVD Naparavanje Spaterovanje

Termička oksidacija Si Visokotemperaturni proces (900-1200 o C) Dve vrste procesa: Suva (dry) oksidacija Si (č) + O 2 = SiO 2 Vlažna (wet) oksidacija Si (č) + 2H 2 O = SiO 2 + 2H 2 Suva oksidacija daje okside većih gustina: ρ(dry)=2.25 g/cm 3, ρ(wet)=2.15 g/cm 3 Početna površina Si Si

Kinetika rasta termičkog oksida Osnovni model: Grove&Deal-ov model Prisustvo oksidanta na medjupovršini ograničeno je njegovom difuzijom kroz oksid Prvi Fick-ov zakon: fluks J = -D δn/δx Aproksimacija: δn/δx = - (N 0 N 1 )/x

Kinetika rasta termičkog oksida N 0 predstavlja graničnu rastvorljivost oksidanta u oksidu N 0 O2 = 5x10 16 cm -3 na 1000 o C N 0 H2O = 3x10 19 cm -3 na 1000 o C Fluks J na medjupovršini SiO 2 -Si formira novi oksid J = k N 1 k je konstanta hemijske reakcije U ravnoteži je J =J

Kinetika rasta termičkog oksida Fluks: br molekula oksidanta koji prolazi kroz medjupovršinu Brzina pomeranja medjupovršine: dx /dt n: br molekula oksidanta u jedinici zapremine oksida: Onda je: Uzimajući: i Integracija pri početnom uslovom daje:

Kinetika rasta termičkog oksida gde je τ offset vreme kojim se uzima u obzir prisustvo prirodnog oksida na površini u trenutku t=0 n: br molekula oksidanta u jedinici zapremine oksida

Kinetika rasta termičkog oksida Granični slučaj Grove&Deal-ovog modela: Kratka vremena Debljina oksida se povećava linearno sa vremenom B/A je konstanta linearne brzine: Konstanta linearne brzine zavisi od: Brzine reakcije oksidanta i Si (k) Rastvorljivosti oksidanta u oksidu (N 0 ) Temperaturna zavisnost je uglavnom zbog brzine reakcije

Kinetika rasta termičkog oksida Granični slučaj Grove&Deal-ovog modela: Duga vremena Zavisnost je parabolična: (debljina) 2 ~ vreme B je konstanta parabolične brzine: Konstanta parabolične brzine zavisi od: Difuzivnosti oksidanta u oksidu (D) Rastvorljivosti oksidanta u oksidu (N 0 ) Temperaturna zavisnost je uglavnom zbog difuzivnosti

Debljina termičkog oksida Suva oksidacija Vlažna oksidacija

Efekti dopiranja Si na kinetiku rasta termičkog oksida Bor k = C ox /C Si ~ 3 Primese se nagomilavaju u oksidu Fosfor Imaju mali uticaj na konstantu linearne brzine B/A Povećavaju konstantu parabolične brzine B Efekat značajan tek pri N B > ~10 20 cm -3 k = C ox /C Si ~ 0.1 Primese se nagomilavaju na površini Si Imaju mali uticaj na konstantu parabolične brzine B Povećavaju konstantu linearne brzine B/A Efekat značajan tek pri N P > ~10 20 cm -3

CVD (Chemical Vapor Deposition) procesi Osnovno obeležje: hemijska reakcija gasovitih reaktanata Pitisak: atmosferski - 50 mtora Pobuda reakcije: Termička: T u opsegu 100 1000 o C Pri višim temperaturama povećava se migracija i pokretljivost molekula reaktanata na površini supstrata Plazmom Optička Materijali: SiO 2 Polikristalni Si (poli) Si 3 N 4 Metali Fosfosilikatna, borosilikatna, borofosfosilikatna stakla (PSG, BSG, BPSG)

Vrste CVD procesa APCVD - Atmospheric Pressure CVD LPCVD Low Pressure CVD PECVD Plasma Enhanced CVD Koraci CVD procesa Uvodjenje gasova u reaktor Kretanje molekula gasova ka supstratu Adsorpcija reaktanata na supstratu Formiranje filma putem hemijske reakcije Desorpcija i izvodjenje gasova produkata reakcije

Osnovne konfiguracije CVD reaktora Reaktori sa vrućim zidovima Zagreva se ceo sistem Termička pobuda reakcija Pritisak: Atmosferski: veća brzina depozicije Nizak (LPCVD): manja brzina depozicije, bolja uniformnost filma Pobuda reakcija plazmom (PECVD) Reaktori sa hladnim zidovima Zagreva se samo supstrat: otporno ili induktivno

CVD silicijum dioksid Reakcije: SiH 4 +O 2 -> SiO 2 + 2H 2 SiH 4 + N 2 O -> SiO 2 + nus-produkti SiCl 2 H 2 + N 2 O -> SiO 2 + nus-produkti Si(OCl 2 H 5 ) 4 -> SiO 2 + nus-produkti Si(OCl 2 H 5 ) 4 tetraetil ortosilikat (TEOS) Uslovi depozicije: APCVD, hladni zidovi, T~500 o C LPCVD, vrući zidovi, T~500 o C PECVD, T~250 o C za silan i T~700 o Cza TEOS

CVD polisilicijum SiH 4 -> Si + 2H 2 Piroliza silana (SiH 4 ) APCVD, hladni zidovi, 5% silana u vodoniku LPCVD (~ 1 Tor), vrući zidovi, 20-100% silana Veličina zrna: zavisi od T depozicije i uslova procesa koji slede Dopiranje tokom depozicije: P-tip: diboran (B 2 H 6 ) ρ~0.005 Ωcm N-tip: arsin (AsH 3 ), fosfin (PH 3 ) - ρ~0.02 Ωcm Dopiranje posle depozicije: Implantacijom ili difuzijom

CVD silicijum nitrid Stehiometrijska formulacija: Si 3 N 4 U praksi Si/N varira od 0.7 (obogaćen N) do 1.1 (obogaćen Si) Uslovi depozicije: LPCVD: 700-900 o C 3SiH 4 + 4NH 3 -> Si 3 N 4 +12H 2 3Si 2 Cl 2 H 2 +4NH 3 -> Si 3 N 4 + 6HCl +6H 2 Si/N oko 0.75, 4-8% H ρ~3 g/cm 3, n~2.0, k~6-7 PECVD: 250-350 o C SiH 4 + NH 3 -> Si x N y H z + H 2 SiH 4 + N 2 -> Si x N y H z + H 2 Si/N od 0.8-1.2, ~20%H ρ~2.4-2.8 g/cm 3, n~1.8-2.5, k~6-9

CVD metali Volfram: WF 6 + 3H 2 -> W + 6HF 2WF 6 + 3SiH 4 -> 2W + 3SiF 4 + 6H 2 T~ 300 o C, hladni zidovi Athezija sa SiO 2 slaba pa se koristi TiN kao medjusloj Aluminijum: Tri-izobutil-aluminijum (TIBA) LPCVD, T~ 200-300 o C Bakar: Cu β-diketon, T~ 100-200 o C