Mehanika fluida... Osnovna jednačina hidrostatike... Vežba br. 1

Σχετικά έγγραφα
MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

( ) p a. poklopac. Rješenje:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Otpori trenja i otpori oblika

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )


Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Savijanje elastične linije

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

MEHANIKA FLUIDA. Zakon o količini kretanja

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Podužno ukrućenje na rebru nosača (na h/4 od vrha rebra) vruće valjani L profil: L100x100x MPa 1 E 210GPa ν 0.3 G 81GPa f y.

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

2.6 Nepravi integrali

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

10. STABILNOST KOSINA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

4. Relacije. Teorijski uvod

Zadatak 1

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

Definicije i osobine statičkog momenta površine poprečnog preseka za proizvoljnu osu. Definicija. - statički moment površine A za osu y.

Tečenje sa slobodnom

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

MEHANIKA FLUIDA I Što valja zapamtiti 9 3. STATIKA FLUIDA. p (izražava ravnotežu masenih sila i sila tlaka).

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Mašinsko učenje. Regresija.

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Sistem sučeljnih sila

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

numeričkih deskriptivnih mera.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Elementi spektralne teorije matrica

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

38. Savezno takmiqenje iz fizike za uqenike srednjih xkola xkolske 2002/2003. god. II razred

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Viskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( , 2. kolokvij)

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Proračunski model - pravougaoni presek

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064)

Transcript:

Mehnik fluid Osnovn jednčin hidrosttike Vežb br ZDTK ) Z svki od fluid u prikznim sudovim usvojiti i ncrtti n slici referentni sistem z=0, ztim odrediti pijezometrsku kotu b) Izrčunti hidrosttički (p) i psolutni (p ps ) pritisk u oznčenim tčkm (-E) c) Izrčunti čitnj n mnometrim p M i p M u drugom sudu d) Ncrtti slobodn nivo fluid u pijezometrim drugog sud i npisti vrednost C p M p M NFT VOD D = α+ β 50 m / VOD E ρ 3 VODE =0 kg/dm α+ β ρ NFTE = ( 0 - ) kg/dm 00 3 ZDTK N slici su prikzn dv spojen sud u kojim se nlze fluidi gustin ρ =083 kg/dm 3, ρ =0 kg/dm 3 i ρ 3 =097 kg/dm 3 Iznd fluid gustine ρ 3 nlzi se vzduh, čij se gustin znemruje Z dtu instlciju izrčunti: ) Pijezometrske kote svih fluid N skici ncrtti položj kot i upisti vrednosti b) Pritisk u vzduhu ) Čitnje n otvorenom (p M ) i diferencijlnom (p M ) mnometru VZDUH p M p M - + 05 05 5 ρ 3 ρ 05 ρ ρ = αβ - 0 m

Mehnik fluid Hidrosttičk sil horizontln komponent Vežb br ZDTK Odrediti intenzitet, prvc i smer horizontlne komponente hidrosttičke sile koj deluje n - zid rezervor z tri rzličit slučj Ukupnu silu odrediti ko zbir pojedinčnih komponenti (vektorski sbrti) i odrediti mesto delovnj rezultnte Npomen: Silu rčunti po nčelim z rvnski zdtk tmo gde to nčelo vži ) presek - = α+ β 50 m ρ v ρ v ρ 3 v =0 kg/dm b) presek - ρ ρ = α 0 m ρ 3 =085 kg/dm ρ =0 kg/dm 3 ρ ρ 0 c) presek - vzduh vzduh = β 5 m 4 ρvz 0 ρ 3 v =0 kg/dm h=/4 ` ρ` ρ v ρ v 3 ρ` =36 kg/dm 3

Mehnik fluid Hidrosttičk sil vertikln komponent i ukupn sil Vežb br 3 ZDTK 3 Odrediti vertiklnu komponentu hidrosttičke sile (intenzitet, smer i npdnu tčku) koj deluje n zid širine L Ukupnu ve rtiklnu silu rčunti ko zbir pojedinčnih komponenti 5 ρ = = α+ β 50 m α+ β ( +07) kg/dm 3 500 ρ = ( α+ β 00 +0) kg/dm3 ρ ρ 4 3 L=5 00 ZDTK 3 N slici je prikzn rezervor u kojem se nlzi vod gustine ρ=0 kg/dm 3 i vzduh znemrljive gustine ) N osnovu čitnj n mnometru odrediti pijezometrsku kotu vode b) Z svki od tri oznčen del površine (-3) izrčunti vertiklnu komponentu hidrosttičke sile p M= ( α+ β)/4 kp () 07 () VZDUH 05 05 07 (3) 07 presek - 34 05 VOD 05 05 = α+ β 30 m 4 ZDTK 33 N osnovu slike iz zdtk 3 izrčunti ukupnu hidrosttičku silu n polusferno ispupčenje (3) u slučju d je čitnje n mnometru p M = -06(α+β) kp

Mehnik fluid Tečenje u cevim pod pritiskom Vežb br 4 ZDTK 4 Iz rezervor vod dotiče u rezervor kroz horizontlnu cev prečnik 50 mm i koso crevo prečnik 00 mm ) ko je protok kroz horizontlnu cev Q =5+(α+β)/5 L/s izrčunti pijezometrsku kotu Π u rezervoru b) Izrčunti protok kroz crevo Q ko se mlznic n krju crev nlzi n koti Z ml =(α+β)/0+03 m c) U odgovrjućoj rzmeri ncrtti energetsku i pijezometrsku liniju Π =? Z ul=( α+ β)/0 m ξ ul =05 ξ ul =05 λ =0030 D =00 mm Q=? λ =000 D=50 mm L=0 ( α+ β) m ξ ml =005 Z ml = ( α+ β)/0+03 m Π=( α+ β)/0 m ZDTK 4 Iz rezervor vod se isporučuje nselju s potrošnjom Q 3 =(α+β)+5 L/s, deo se koristi z punjenje rezervor ) ko je ukupn protok vode iz rezervor Q =5(α+β) L/s, odrediti koeficijent loklnog gubitk energije n ztvrču n cevi ξ zt tko d nselje dobije odgovrjuću količinu vode b) Odrediti protok Q i pijezometrsku kotu u rezervoru c) U odgovrjućoj rzmeri ncrtti energetsku i pijezometrsku liniju d) ko bi se nselje snbdevlo vodom smo iz rezervor (ztvrč n cevi se potpuno ztvori), koliki bi bio protok kroz cevovod? 5m 5m 5m D=300 mm ξ zt =? ξ kol =03 D=00 mm 3 D=5 0 mm ξ ul =05 Q=5( α+ β) L/s ξ rc =0 m ξ zt =5 8m m Q 3=( α+ β)+5 L/s

Mehnik fluid Tečenje u cevi - Dinmičk jednčin Vežb br 5 ZDTK 5 ) Odrediti protok kroz cev ko očitn rzlik pijezometrskih kot u presecim i (pre i n suženju) iznosi Π=(α+β)/0 m b) Odrediti silu kojom vod deluje n mlznik oblik konus od presek 3 do presek 4, ko je ukupn gubitk energije duž konus 5% brzinske visine u preseku 4 Znemriti linijski gubitk energije duž konus Π=( α+ β)/0m 3 4 D=5( α+ β)mm D=3( α+)mm β D=5( α+ β)mm z=0 d ml=( α+ β)mm ξ - =0 3 5D 4 ZDTK 5 ) N osnovu očitnog pritisk n mnometru izrčunti protok u cevim b) Odrediti presečne sile (M, N i T) u preseku - Pri prorčunu uzeti u obzir i sopstvenu težinu cevi 30 0 80 p M=5( α+ β) kp Koeficijent trenj z obe cevi λ=00 Sopstven te`in cevi G 4 C=300 N/m 5 ξ kol =04 ξ ml =0 D=50mm 00 d ml=00mm D=50mm 80 ξ ul =05 Q

Mehnik fluid Tečenje u cevi Hidruličke mšine Vežb br 6 ZDTK 6 Iz rezervor vod se pomoću pumpe prebcuje u rezervor (gornji cevovod) Iz rezervor vod se grvitciono vrć u rezervor (donji cevovod) ) ko je protok kroz donji cevovod Q =3(α+β) L/s izrčunti pijezometrsku kotu u rezervoru Pretpostviti d su rezervori dovoljno veliki tko d je nivo u njim konstntn b) ko je protok kroz gornji cevovod jednk protoku kroz donji Q =Q izrčunti visinu diznj i sngu pumpe c) U odgovrjućoj rzmeri ncrtti energetsku i pijezometrsku liniju z gornji cevovod 00 m 500 m Π =? Π= α/0 m m ξ ul =05 λ =005 η=07 D=500 mm ξzt= αβ λ =005 D =300 mm Q=3( α+ β) L/s λ 3 =005 D 3=300 mm ξ ul =05 m ξ kol =0 00 m Q=3( α+) β L/s 600 m ξ kol =0 ZDTK 6 ) Izrčunti potrebnu energiju vode n potisu pumpe (presek -), tko d se n poslednjem (četvrtom) prskču održi pritisk od p 4 =50 kp Protok i pritisk kroz prskče su vezni jednčinom Q i = C p, gde je protok u m3 /s, pritisk (p) u brim C=β/(α) Referentn rvn, z=0 m, je n osi cevovod Nizvodno od presek 4 potrebno je obezbediti protok od 0 L/s b) Izrčunti minimln nivo u rezervoru d se n usisu pumpe (presek -), ne pojvi negtivn pritisk c) Izrčunti visinu diznj pumpe d) Ncrtti energetsku i pijezometrsku liniju z grnični slučj (minimlni nivo vode u rezervoru) (br=0 5 P) Π R =? ξ ul =05 Koeficijent trenj z obe cevi λ=00 D=350 mm D =300 mm p =50 kp 4 Q Q Q 3 Q 4 z=0 0 m 30 m α+ β α+ β α+ β 0 L/s

Mehnik fluid Tečenje u cevi Kombinovni zdci Vežb br 7 ZDTK 7 Iz ztvorenog rezervor, u kome se nlzi vzduh pod pritiskom p vz = [(α+β)/5]-8 kp, vod teče u rezervor Gustin vode je ρ=000 kg/m 3 d) Iz uslov d ukupni dotok u rezervor iznosi Q =00+α/ L/s odrediti proticje u svim cevim i kotu nivo u rezervoru e) Odrediti rezultujuću silu n koleno n cevi 3 (između presek - i -) U prorčunu znemriti sopstvenu težinu vode i cevi f) U odgovrjućoj rzmeri ncrtti energetsku i pijezometrsku liniju z donju cev 70 60 Vzduh 50 50 35 D=035 m λ =00 ξ rc - =05 ξ rc -3 =03 D=00 m λ =008 50 ξ ul =05 00 ξ zt =50 D =05 m 3-0 ξ kol =0 λ 3 =005 ξ kol =0 90 90 ZDTK 7 Iz rezervor vod se pomoću pumpe prebcuje u rezervor Potrebno je d u rezervor konstntno dotiče Q =00 L/s U tčki K n cevovodu postoji konstntn potrošnj vode od Q cvor = α L/s Nivo vode u rezervoru je konstntn, dok nivo vode u rezervoru može d vrir između kot Π min i Π mx ) Ncrtti dijgrm zvisnosti snge pumpe od kote u rezervoru Dijgrm ncrtti n osnovu 4 pr tčk (Π, Np), z Π = Π min ; Π min +5m; Π min +30m; Π mx ( m) 0m D=030 m 0m 00m D D K ξ ul =05 ξ kol =05 Q cvor= α L/s D=05 m

Mehnik fluid Tečenje u cevi Hidrodinmički otpori Vežb br 8 ZDTK 8 Iz rezervor u rezervor teče vod kroz cev prem slici ) Ispitivnjim n prikznoj lbortorijskoj instlciji utvrđeno je d se lminrno tečenje u cevi može ostvriti i z Reynolds-ove brojeve do 5000 (obično se smtr s pri Re=000-500 nstje turbulentno tečenje) Iz uslov d se u cevi pri Re=5000 ostvruje lminrni režim tečenje, izrčunti mksimlnu rzliku nivo u rezervorim b) Z tko dobijenu rzliku nivo, izrčunti protok kroz cev z slučj d je zbog nestbilnosti lminrno tečenje prešlo u turbulentno tečenje u hidrulički gltkoj cevi Koliki je sd Re broj? Npomen: Sve loklne gubitke znemriti u odnosu n linijske Π=? ρ=000 kg/m 3 ν=0-6 m /s D=30 mm L=( α+ β)/0 m ZDTK 8 U horizontlnoj položenoj kružnoj cevi rspored brzin je dt izrzom: u r =u mx (-4r /D ) gde je u mx brzin u osovini cevi izmeren pomoću Pitot-ove cevi Tečenje je ustljeno i lminrno ) Izrčunti protok kroz cev i srednju brzinu u cevi Odrediti Re broj i proveriti pretpostvku o lminrnom tečenju b) Nći izrz z npon σ r =σ r, srčunti σ r =σ r n rstojnju r=0 i r=d/, (npon n zidu τ= σ r =σ r je z r=d/) c) Izrčunti koeficijent tngencijlnog npon C τ i koeficijent trenj λ d) Izrčunti čitnje n mnometru (M) u=u (-4r r mx /D ) D 7D h 7D+h h= α/5 mm D=( α+ β)/5 mm µ =0 - gr/cm s ρ=000 kg/m3 presek - u mx 5D D/ r D p M 00 0D 05D

Mehnik fluid Hidrodinmički otpori trenj i oblik Vežb br 9 ZDTK 9 Proučv se otpor trenj uz rvnu ploču dužine L=α/4 m velike širine (problem je rvnski), koj je postvljen prlelno s fluidnom strujom ) Oko ploče, brzinom U = (α+β)/ m/s, struji vzduh gustine ρ = kg/m 3 i dinmičke viskoznosti µ = x0-4 gr/cms - Pokzti d je grnični sloj celom dužinom lminrn - Odrediti silu trenj F n m širine ploče - Odrediti tngencijlni npon τ i debljinu grničnog sloj δ u tčkm i b) Oko ploče, brzinom U = (α+β)/3 m/s, struji vod gustine ρ = 0 kg/dm 3 i dinmičke viskoznosti µ = x0 - gr/cms - Pokzti d je grnični sloj turbulentn n više od 90% dužine ploče - Odrediti silu trenj F n m širine ploče - Ncrtti dijgrme promene debljine grničnog sloj δ(x) i tngecijlnog npon τ(x) koristeći podtke dobijene u sledećim tčkm: x =05 L, x =05 L, x 3 =075 L i x 4 =L U y k=0 mm L/ L/3 L/6 L x ZDTK 9 N modelu se ispituje uticj vetr n stub trougonog poprečnog presek čije su dimenzije dte n skici rzin rvnomerne vzdušne struje je U m = (α+β)/ m/s (gustin vzduh je ρ = kg/m 3 ) U oznčenim tčkm su mereni pritisci, dobijeni koeficijenti pritisk Cp su dti u tbeli ) Srčunti pritiske u oznčenim tčkm b) Srčunti silu otpor oblik u prvcim X i Y, ko i odgovrjuće koeficijente sile otpor (ko merodvn površin poprečnog presek se uzim mksimln površin poprečnog presek stub, normlnog n prvc strujnj) c) Koristeći rezultt pod b), srčunti ukupnu silu otpor koj će delovti n stub u prirodi koji je 5 put veći od model, koji se nlzi u vodi brzine U o = (α/) m/s (gustin vode je ρ = 0 kg/dm 3 ) U Y 6 X 3 / 5 4 / t~k 3 4 5 6 Cp 09-0 -05-05 -06 03 =( α+ β)/ cm

Mehnik fluid Otvoreni tokovi Jednoliko tečenje i hidrulički skok Vežb br 0 ZDTK 0 Z prizmtični knl poprečnog presek prikznog n slici izrčunti: ) Protok u knlu Q ko kritičn dubin iznosi h K =α/0 m b) Normlnu dubinu h N ko podužni ngib dn knl iznosi I D =05 o / oo, z vrednost protok se usvoji podtk dobijen pod ) c) Režim tečenj u knlu pri normlnoj dubini 45 o n=004 m -/3 s 04 h ZDTK 0 Z knl trougonog poprečnog presek ngib strnic : izrčunti: ) Kritičnu dubinu u knlu h K pri protoku od Q=(α-β) m 3 /s b) Dubinu iz hidruličkog skok h ko je protok u knlu Q, ispred skok je izmeren dubin h =h K /3 m c) Gubitk energije n skoku E d) Froude-ov broj Fr z dubine h, h i h K : h Q h h K : h