II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Σχετικά έγγραφα
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

2.6 Nepravi integrali

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Prostorni spojeni sistemi

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

1.4 Tangenta i normala

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

1 Ekstremi funkcija više varijabli

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

ΔΗΜΟΤΙΚΕΣ ΕΚΛΟΓΕΣ 18/5/2014 ΑΚΥΡΑ

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( ) p a. poklopac. Rješenje:

sektorska brzina tačke


ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Vanjska simetrija kristâla


v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u


TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

Z L L L N b d g 5 * " # $ % $ ' $ % % % ) * + *, - %. / / + 3 / / / / + * 4 / / 1 " 5 % / 6, 7 # * $ 8 2. / / % 1 9 ; < ; = ; ; >? 8 3 " #

Dinamika krutog tijela. 14. dio

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

7 Algebarske jednadžbe

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

Analitička geometrija afinog prostora

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

4. MONGEOVO PROJICIRANJE

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

) kartezijev pravokutni koordinatni sustav. Položaj točke T jednoznačno je

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

( , 2. kolokvij)

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

9. PRIMJENE INTEGRALA

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

2.7 Primjene odredenih integrala

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

18. listopada listopada / 13

Metoda najmanjih kvadrata

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Meren virsi Eino Leino

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

Moguća i virtuelna pomjeranja

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Analitička geometrija prostora

Zadatak 1

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

7 Η ΕΞΕΡΓΕΙΑ. 7.1 Εισαγωγή και ορισμός της έννοιας της εξέργειας. 7.2 Ενέργεια, ύλη και ποιότητα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Transcript:

II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v T T T T t, - t t t œ R (met) Jenž v (vektoki olik) koointno: t t t PARAMETARSI OBLI JEDNADŽBE PRAVCA eliminijom met: ANONSI OBLI JEDNADŽBE PRAVCA

3 Jenž v ko vije točke T (,, ), T (,, ) T T {,, } vekto mje Jenž v ko vije točke: Pv ko eječni viju vnin (koje niu lelne) P... A B C D P... A B C D, je mje tog v oeñen vektoom n â n ^ n, n i j k A B C A B C Točk v oei e tko e o volji jen kooint, otle e ičunju i utv (P ) i (P ).... 4 ut imeñu v v {,, } {,, } Po kutem imeñu v v oumijev e kut imeñu njihovih vekto mje. ϕ (, ) ñ vektoi mje u lelni, on. kolineni uvjet lelnoti v v uvjet okomitoti v v λ λ ^ ϕ (, ) 9 ñ vektoi mje u okomiti (λ ) o ϕ D i oili kut ϕ, ϕ 9, uimmo olutnu vijenot: o ϕ

Meñuoni oložj v i vnine (ut imeñu v i vnine ) Pv je ili leln vninom ili je o o nekim kutem ličitim o. P 9 -j j n P... A B C D n { A, B, C } vekto nomle vnine {,, } vekto mje v ϕ (, P ) (, ) n A B C o o(9 ϕ) inϕ n A B C uvjet lelnoti v i vnine P ñ ^ n ñ n ñ uvjet okomitoti v i vnine ^P ñ n ñ n λ ñ A B C A B C λ Pimje: v leži u vnini P? je P ( A B C ), te T œ T œ P. 5 Pooište v i vnine Ako v i vnin niu lelni, on e ijeku, otoji ooište vnine vem. ) Nek je v n ko eječni viju vnin: A B C D... A B C D vnin jenžom: P... A B C D. Pooište P(,,) v i vnine P leži u ve ti vnine, kle, njegove koointe ovoljvju ve ti jenže. A B C D oointe točke P u ješenj utv: A B C D A B C D Ako je tj utv: neoeñen v leži u P nemoguć P im jeintveno ješenje to u koointe ooišt P» P. Pimje: tk 8.) 6 3

Pooište v i vnine (ntvk) ) Nek je: P... A B C D ( * ) Pmetk jenž v je: t t t Tžimo onu vijenot met t koj i ooištu P. (on. t P ) Dkle, P t P P t P gje je P ( P, P, P ) P t P ko je P œ P koointe točke P ovoljvju jenžu ( * ) Ove oeimo t P, tim ičunmo P, P, P. Pimje: tk 8.) 7 Uljenot točke o v T Nek je no: v ( oli ko točku T (,, ) i im vekto mje {,,} ) T. T i točk T(,,). Znmo: ( T, ) ( T, T ) Pomotimo lelogm et vektoim i T T : P T T ä T T i j k Pimje: tk 9.) 8 4

Meñuoni oložj vju v lelni (vektoi mje u kolineni) Dv v mogu iti ijeku e mimoilni Ako e v ijeku, on otoji vnin u kojoj leže o v. P... A B C D 9 Sjeište vju v ) Nek je:, Vijei: T Œ P T Œ P P P A B C D A B C D A B C A B C Homogen utv (neonnie A,B,C,D) On im netivijlno ješenje, ko je eteminnt utv jenk. uvjet eijenj v Altentivno: - - - uvjet eijenj v T ( vektoi T T,, u komlnni ) T Ako e vi ijeku, koointe jeišt (njlkše) oijemo i metkih jenži v. 5

Sjeište vju v (ntvk) ) Nek u vi ni ko eječnie viju vnin :...... A B C D A B C D A 3 B 3 C 3 D 3 A 4 B 4 C 4 D 4 Homogen utv (neonnie u,,, t) On im netivijlno ješenje, ko je eteminnt utv jenk. A B C D A B C D uvjet eijenj v A 3 B 3 C 3 D 3 A 4 B 4 C 4 D 4 Ako e vi ijeku, koointe jeišt oijemo tko e o gonje 4 jenže vnine oeu 3 meñuono nevine jenže i iješi oiveni utv. Uljenot v u otou ) Ako e vi ijeku uljenot im je ) Ako u vi lelni uljenot možemo ičunti omoću fomule uljenot točke o v (oeemo točku jenog v i čunmo njenu uljenot o ugog v ) T. T 3) Ako e vi niti ijeku niti u lelni, kžemo u mimoilni (ili mimomjeni). 6

7 3 Njkć uljenot mimoilnih v Nek je: T T. Pomtmo vektoe T T,,. Ako u oni komlnni, on vi i leže u itoj vnini (ili u lelni ili e ijeku). Petotvimo niu komlnni. (Dkle, i u mimoilni vi) T je volumen leleie kojeg oni inju ličit o. V leleie ( ä ) T T ( T T ä ) V leleie B viin ä ( ) T T V k j i,