Periodične uplate i isplate

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Periodične uplate i isplate"

Transcript

1 Sadržaj 1 Periodične uplate i isplate Geometrijski niz Periodične uplate ili isplate Konačna vrijednost periodičnih uplata ili isplata Oznake Financijske rente. Početna (sadašnja) vrijednost periodičnih uplata ili isplata Vječna renta Zajmovi Zajam uz nominalno jednake anuitete Zajam uz nominalno jednake otplatne kvote Interkalarna kamata Konverzija zajma

2 Poglavlje 1 Periodične uplate i isplate 1.1 Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva sa stalnim kvocijentom izmedu bilo kojeg člana (osim prvog) i člana ispred njega. Taj se kvocijent naziva kvocijent niza i označava se s q. Primjer 1 Brojevi 1, 2, 4, 8, 16, 32, 64 tvore geometrijski niz jer je a 2 2 a 1 1 Opći član geometrijskog niza: 2 q 2 a n a 1 q n 1 Primjer 2 Napisati 4. i 5. član geometrijskog niza kojemu je prvi član 3 i kvocijent 2. Rješenje: a n a 1 q n 1 a 4 a 1 q 3 3 ( 2) 3 24 a 5 a 1 q 4 3 ( 2) 4 48 Zbroj prvih n članova geometrijskog niza: S n a 1 qn 1 q 1 2

3 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 3 Specijalno 1 + x + x x n 1 xn 1 x 1 Primjer 3 Odrediti zbroj prvih 10 članova geometrijskog niza čiji je opći član: a n 2 n. Rjeenje: a 1 2, a , q a 2 a , n 10 S n a 1 qn 1 q Periodične uplate ili isplate U praksi se često vrši uplata ili isplata jednakih iznosa u jednakim vremenskim razmacima. Takve se uplate ili isplate zovu periodične. Takve se uplate ili isplate mogu vršiti na dva načina: a) na početku termina, to su prenumerando uplate ili isplate, b) na kraju termina, to su postnumerando uplate ili isplate. Periodične uplate ili isplate mogu trajati odredeno vremensko razdoblje, neoodredeno vremensko razdoblje(na primjer osobne rente koje se korisniku isplaćuju iz nekog trajnog izvora) ili vječno (na primjer vječne rente koje se korisniku isplaćuju neograničeno od iznosa neke trajno jednake vrijednosti.) Kod periodičnih uplata ili isplata izračunava se konačna vrijednost svih periodićnih uplata ili isplata nakon odredenog broja termina ili sadašnja vrijednost periodičnih uplata ili isplata koje su se pojavljivale odredeni broj termina.

4 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE Konačna vrijednost periodičnih uplata ili isplata Formulu za konačnu vrijednost periodičnih uplata ili isplata možemo izvesti uz sljedeće pretpostavke: 1. uplate (isplate) su medusobno jednake, 2. uplate (isplate) se obavljaju u jednakim vremenskim intervalima, 3. razdoblje izmedu dviju uplate (isplata) jednako je razdoblju ukamaćivanja, 4. Kamatnjak je nepromjenljiv tijekom cijelog vremena, 5. ukamaćivanje je složeno i dekurzivno Oznake - R godišnja jednaka uplata (isplata), - n broj godina ukamaćivanja, - p(g) godišnji dekurzivni kamatnjak, - r 1 + p godišnji dekurzivni kamatni faktor, - S n konačna vrijednost n prenumerando uplata (isplata) na kraju n te godine, - S n konačna vrijednost n postnumerando uplata (isplata) na kraju n te godine. S n R r rn 1 r 1 S n R rn 1 r 1

5 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 5 Primjer 4 U banku je ulagano po kn uz godišnji kamatnjak 9% i uz godišnju kapitalizaciju. S kojim će se iznosom raspolagati nakon 10 godina ako se ulagalo a) na početku godine, b) na kraju godine, p 9% r 1 + p 1.09 R n 10 a) S n R r rn 1 r b) S n R rn 1 r Primjer 5 Koliki je bio godišnji ulog ako je za 12 godina uz godišnji kamatnjak 9% i složenu, dekurzivnu godišnju kapitalizaciju konačna vrijednost iznosila kn? Ulagalo se a) na početku godine, b) na kraju godine. n 12 p 9% r 1 + p 1.09 S n S n a) S n R r rn 1 r 1 R S n (r 1) r () (1.09 1) 1.09 ( ) b) S n R rn 1 r 1 R S n (r 1) (1.09 1) Primjer 6 Koliko je dugo trajalo periodično ulaganje od kn godišnje uz godišnji kamatnjak 7.5% ako je konačna vrijednost iznosila kn, a kapitalizacija je bila složena, godišnja i dekurzivna? Ulagalo se

6 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 6 a) na početku godine, b) na kraju godine. R p 7.5% r 1 + p S n S n a) S n R r rn 1 r godina n log[ Sn(r 1) R r + 1] log r log[ ( ) ] log b) S n R rn 1 r godina Sn log[ (r 1) + 1] R n log r log[ ( ) ] log Primjer 7 Investitor uplaćuje 15 premija početkom svake godine. Nakon 15 godina primit će akumulirani iznos svojih uplata, koji je izračunat na bazi kamatne stope 6% prve 4 godine, 5% idućih 6 godina, te 4% završnih 5 godina. Koliki je iznos isplate ako je svaka uplata iznosila 200. p 1 6% r , p 2 5% r , p 3 4% r , n 1 4, n 2 6, n 3 5, n 15, R 200 Vrijednost prvih 4 uplata na kraju 4. godine: S n R r rn 1 r 1 S Vrijednost prvih 4 uplata, od kraja 4. od kraja 15. godine, na kraju 15. godine: C n C r n C 15 S 4 r n 2 2 r n Vrijednost idućih 6 uplata, od kraja 5. do kraja 10. godine, na kraju 10. godine: S

7 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 7 Vrijednost tih 6 uplata na kraju 15. godine: C Vrijednost završnih 5 uplata, od kraja 11. do kraja 15. godine, na kraju 15. godine: S Vrijednost tih pet uplata na kraju 15. godine: C Vrijednost svih uplata na kraju 15. godine: C 15 C 15 + C 15 + C

8 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE Financijske rente. Početna (sadašnja) vrijednost periodičnih uplata ili isplata Renta je niz od n jednakih isplata (uplata) u jednakim vremeskim intervalima. Sve isplate(uplate) su izvjesne, neovisne o smrti ili doživljenju neke osobe. Takva serija se naziva renta ili financijska renta (annuity-certain). Promatraju se i rastuće i padajuće rente. Ukoliko isplate nisu izvjesne i ovise o smrti ili doživljenju, radi se o životnoj renti (contingent annuity). Ako plaćanje renti počinje odmah, zovemo je neposrednom rentom, a ako počinje nakon izvjesnog vremena, onda je to odgodena renta. Više jednakih svota R koje se javljaju u jednakim vremenskim razmacima zamjenjujemo jednom svotom koja dospijeva odmah, tj. izračunavamo im početnu vrijednost. Dakle, svote sa kasnijim dospijećima svodimo na ranije dospijeće, pa ih moramo diskontirati. Ovisno o ekonomskom problemu kojeg razmatramo svote R mogu biti: dugovanja, isplate, ulozi itd. Razlikujemo slučajeve kada svote R dospijevaju krajem ili početkom termina, tj. da li su postnumerando ili prenumerando svote. Početnu ćemo vrijednost takvih uplata (isplata) izvesti uz iste pretpostavke (1)-(5) koje smo koristili kod izračunavanja konačne vrijednost periodičnih uplata ili isplata, a uvodimo i nove oznake: - A n početna vrijednost n postnumerando uplata (isplata), - A n početna vrijednost n prenumerando uplata (isplata). Početna vrijednost postnumerando uplata (isplata): A n R r n (r 1) Početna vrijednost prenumerando uplata (isplata): A n R r n 1 (r 1) Primjer 8 Koliki iznos valja danas uložiti u banku da se osigura pet godišnjih postnumerando isplata po kn? Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 4% n 5

9 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 9 R p 5% r 1 + p 1.05 A n? A n R r n (r 1) (1.05 1) kn Primjer 9 Koliki se jednaki godišnji iznosi mogu podizati krajem svake godine tijekom iduće četiri godine, na temelju uloženog iznosa od kn? Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 3.5% n 4 A p 3.5% r 1 + p R? A n R r n (r 1) R A n rn (r 1) R ( ) kn Primjer 10 Koliko će se godina, krajem svake godine podizati po kn, a na temelju jednokratne uplate od kn? Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 3% R A n p 3% r 1 + p 1.03 n? A n R r n (r 1) n log R R (r 1)A n log r n log (1.03 1) log

10 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 10 Primjer 11 Koliki iznos valja danas uložiti u banku da se osigura šest godišnjih prenumerando isplata po kn? Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 4.5% n 6 R p 4.5% r 1 + p A n? A n R r n 1 (r 1) r 5 ( ) kn Primjer 12 Koliki se jednaki godišnji iznosi mogu podizati početkom svake godine tijekom idućih pet godina, na temelju uloženog iznosa od kn? Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 5% n 5 A n p 4% r 1 + p 1.04 R? A n R r n 1 (r 1) R A n rn 1 (r 1) R (1.04 1) kn Primjer 13 Koliko će se godina, početkom svake godine podizati po kn, a na temelju jednokratne uplate od kn?Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan, uz godišnji kamatnjak 2.5% R A n p 2.5% r 1 + p 1.025

11 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 11 n? A n R r n 1 (r 1) n log n log ( ) log1.25 R r R r (r 1) A n log r 4

12 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE Vječna renta Koliko se mora danas uložiti ako se želi na temelju tog jednog iznosa vječno podizati nominalno jednake postnumerando iznose R, uz pretpostavku da je obračun kamata slošž, godišnji i dekurzivan uz primjenu fiksnog godišnjeg kamatnjaka p%? Vidjeli smo da početna vrijednost n nominalno jednakih postnumerando iznosa R,uz pretpostavku da je obračun kamata slošžen, godišnji i dekurzivan uz primjenu fiksnog godišnjeg kamatnjaka p% jednaka: A n R r n (r 1) Budući da se traži vječna renta, treba ispitati što se s gornjom formulom dogada kada broj n nominalno jednakih postnumerando iznosa raste u beskonačnost: A lim A n lim (R n n r n (r 1) ) A R r 1 lim n r n A R p Primjer 14 Kolika je sadašnja vrijednost vječne rente od kn koja dospijeva na kraju svake godine ako je godišnji kamatnjak 10%? Rješenje: R 5 000, p 10%, A? A R p Primjer 15 Kolika je sadašnja vrijednost običnih dionica kojima se ostvaruje fiksna dividenda od kn na kraju svake godine? Dividenda traje a) 20 godina, b) vječno,

13 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 13 a primjenjuje se godišnji kamatnjak 8%. Rješenje: R 8 000, p 8% r 1.08, A 20, A? a) A n R r n (r 1) (1.08 1) b). A R p Primjer 16 Tržišna vrijednost trosobnog stana u Opatiji je kn. Ako poslovne banke na oročena sredstva plaćaju godišnje kamate 8%, odrediti minimalnu godišnju najamninu za taj stan. A R p R R p A kn Primjer 17 Je li povoljnije prodati trosobni stan u Opatiji kojemu je tržišna vrijednost kn i dobiveni novac oročiti u poslovnoj banci koja na oročena sredstva plaća godišnje kamate 6% ili stan dati u najam za godišnju neto najamninu kn? Ako vlasnik proda stan i dobiveni novac oroči u banci uz 6% godišnje, može računati s godišnjom rentom R kn, pa mu se uz navedene uvjete više isplati stan dati u najam. Primjer 18 Za prodaju kuće stigle su tri ponude: a) kupac A nudi EUR odmah, b) kupac B nudi 000 EUR odmah i EUR na kraju desete godine,

14 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 14 c) kupac C nudi krajem svake godine kroz deset godina po EUR. Koja je ponuda najpovoljnija ako je godišnja kamatna stopa 5%? Obračun kamata je godišnji i dekurzivan. a) A... C , b) B... C , c) C... C Ponuda A je najpovoljnija. Primjer 19 Neka je osoba uplaćivala u banku početkom svake godine po kn kroz pet godina. Koliko će ta osoba imati u banci na kraju desete godine ako je banka primjenjivala godišnju kamatnu stopu 6%. Obračun kamata je godišnji i dekurzivan. Primjer 20 Početkom svake godine, kroz pet godina, ulagano je u banku iznos od kn. Koji će iznos biti u banci na kraju šeste godine, ako je godišnja kamatna stopa 5%, a obračun kamata polugodišnji i dekurzivan? (Rez: ) Primjer 21 Koji bi iznos trabalo ulagati u banku početkom svakg mjeseca kroz jedan kvartal da bi se na kraju treće godine moglo podići 000 kn? Obračun kamata je mjesečni i dekurzivan, a godišnja kamatna stopa 6.96%. Rez: a) Koristite relativnu kamatnu stopu. b) Koristite konformnu kamatnu stopu. a) b) Primjer 22 Neka osoba ulaže, počevši od danas, pet puta po kn početkom svake godine. S kojim će iznosom raspolagati na kraju sedme godine ako je krajem druge godine podigla 000 kn? Godišnja kamatna stopa je 6%, a obračun kamata godišnji i dekurzivan.

15 POGLAVLJE 1. PERIODIČNE UPLATE I ISPLATE 15 (Rez: ) Primjer 23 Osoba ulaže, počevši od danas, tri puta po kn početkom svake godine. Na kraju prve godine osoba je podigla odredeni iznos. Koji je to iznos ako je osoba na kraju četvrte godine raspolagala s kn? Godišnja kamatna stopa je 6%, a obračun kamata godišnji i dekurzivan. (Rez: )

16 Poglavlje 2 Zajmovi Zajam je poseban imovinsko pravni odnos izmedu davatelja zajma (kreditora) i korisnika zajma (zajmoprimatelja) koji se temelji na ugovoru o zajmu. U ugovoru se, izmedu ostalog, odreduje: (a) iznos zajma, (b) kamatnjak, (c) način obračuna kamata, (d) vrijeme otplate, (e) način otplate. Kada je ugovor o zajmu zaključen, kreditor isplaćuje ugovoreni iznos korisniku zajma odjednom ili u obrocima (tranšama). U pravilu, ako se radi o zajmu namijenjenom financiranju neke investicije, zajam se isplaćuje u obrocima prema odvijanju radova, pristizanju i montiranju opreme, odnosno nakon što su ispunjeni dogovoreni uvjeti. Zajmoprimatelj vraća odobreni iznos otplatama, koje se nazivaju anuiteti jer su to nekad bile u pravilu godišnje otplate.ako zajmoprimatelj koristi zajam u obrocima, kreditor svaki obrok ukamaćuje od trenutka doznake obroka do trenutka kada počinje redovito vraćanje zajma. Zbog toga zajmoprimatelj plaća interkalarne kamate. Anuitet je periodični iznos koji plaća zajmoprimatelj, a sastoji se od dva dijela: otplatne kvote (dio kojim se otplaćuje osnovni dug, uključujući i interkalarnu kamatu ako nije prije plaćena) i složenih kamata (dio kojim 16

17 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 17 se plaća naknada za korištenje ustupjenih financijskih sredstava). Otplata (amortizacija) vodi se pregledno prema rokovima otplate i za svaki se rok računa nominalni iznos anuiteta, kamata, otplatne kvote i ostatka duga. Takav pregled u formi tablice naziva se plan otplate. Plan otplate je za zajmoprimatelja pregled iznosa i rokova njegovih obveza, a za kreditora plan priljeva sredstava od odobrenih zajmnova i kamata na ta sredstva. Kamate se najčešće računaju dekurzivno (na kraju obračunskog razdoblja). Anuiteti se mogu plaćati početkom svakog razdoblja (prenumerando anuiteti) ili na kraju svakog razdoblja (postnumerando anuiteti). Uobičajeno je, kada je plan otplate gotov, da se provode sljedeće kontrole: (a) otplatna kvota zadnjeg razdoblja jednaka je ostatku duga iz prethodnog razdoblja, (b) zbroj svih otplatnih kvota jednak je iznosu zajma, (c) zbroj svih otplatnih kvota i svih kamata jednak je zbroju svih anuiteta. Postoje različiti modeli otplate zajma. 2.1 Zajam uz nominalno jednake anuitete Najčešće primjenjivani model otplate zajma je model otplate zajma nominalno jednakim anuitetima. Pretpostavke su modela: (a) obračun kamata je složen i dekurzivan, (b) anuiteti su (nominalno) jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama krajem razdoblja (oznaka a), (c) razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća izmedu anuitetta, (d) kamatnjak je konstantan tijekom razdoblja otplate.

18 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 18 Za izgradnju ovog modela koriste se oznake: (a) C C 0 nominalni iznos zajma, (b) n broj razdoblja otplate zajma, (c) I k iznos kamata na kraju k tog razdoblja, (d) R k iznos otplatne kvote nakraju k tog razdoblja, (e) C k ostatak duga na kraju k tog razdoblja razdoblja, (f) p konstantni kamatnjak za obračunsko razdoblje. Formule: C a(rn 1) r n (r 1) a C rn (r 1) r n 4 1 C k a r n k (r 1) R k R k 1 r R 1 r k 1 C 0 rk 1 (r 1) Primjer 24 Zajam je odobren poduzeću na 10 godina uz 8% složenih godišnjih dekurzivnih kamata i otplaćuje se nominalno jednakim anuitetima krajem godine u iznosu od po 000 kn. Odrediti iznos zajma. Rješenje: a 000, n 10, p 8%, C? C a(rn 1) r n (r 1) 000 ( ) (1.08 1) Primjer 25 Zajam u iznosu od kn odobren je poduzeću na 10 godina uz 8% složenih godišnjih dekurzivnih kamata i otplaćuje se nominalno jednakim anuitetima krajem godine. Odrediti iznos nominalno jednakog godišnjeg anuiteta. Rješenje: C , n 10, p 8%, a? a C rn (r 1) (1.08 1)

19 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 19 Primjer 26 Zajam od kn odobren je poduzeću na 5 godina uz 8% složenih godišnjih dekurzivnih kamata i plaćanjem jednakih anuiteta krajem godine. Odredite iznos nominalno jednakog godišnjeg anuiteta. Sastavite plan otplate. Rješenje: C , n 5, p 8%, a? a C rn (r 1) (1.08 1) k a k I k R k C k Σ I , R 1 a I , C 1 C R I , R 2 a I , C 2 C 1 R I , R 3 a I , C 3 C 2 R I , R 4 a I , C 4 C 3 R C , I , a I 5 + R Primjer 27 Zajam od kn otplaćuje se 7 godina jednakom anuitetima krajem mjeseca, uz dekurzivno obračunavanje kamata uz mjesečnu kamatnu stopu 0.5%. Prikažte detaljno plan otplate za zadnja 3 mjeseca otplate Rješenje: C , n , p 0.4% r 1.005, a?

20 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 20 k a C rn (r 1) C ( ) C k a r n 4 1 r n k (r 1) r r (r 1) ( ) k a k I k R k C k

21 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI Zajam uz nominalno jednake otplatne kvote Jedan od modela otplate zajma promjenljivim anuitetima je model otplate kod kojeg su otplatne kvote jednake. Pretpostavke modela: (a) obračun kamata je složen i dekurzivan, (b) otplatne kvote su jednake, a anuiteti dospijevaju u jednakim vremenskim jedinicama krajem razdoblja, (c) razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća izmedu anuiteta, (d) kamatnjak je stalan tijekom cijelog razdoblja otplate zajma. Za izgradnju ovog modela koriste se oznake: (a) C C 0 nominalni iznos zajma, (b) n broj razdoblja otplate zajma, (c) I k iznos kamata na kraju k tog razdoblja, (d) R iznos nominalno jednakih otplatnih kvota, (e) a k niznos anuiteta na kraju k tog razdoblja razdoblja, (f) C k ostatak duga na kraju k tog razdoblja razdoblja, (g) p konstantni kamatnjak za obračunsko razdoblje. Formule: C R n R C n C k C(1 k n ) a k C p ((n k + 1) n + 1) n I k C p (n + 1) 200 k1

22 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 22 Primjer 28 Zajam u iznosu 000 kn odobren je poduzeću na pet godina uz 10% godišnji dekurzivnih kamata i plaćanjem anuiteta krajem godine, pri čemu su nominalno jednake otplatne kvote. Izračunati otplatne kvote i sastaviti plan otplate. Rješenje: C 000, n 5, p 10%, R? I 1 C 0 p R C n C 1 C 0 R I 2 C 1 p C 2 C 1 R I 3 C 2 p C 3 C 2 R I 4 C 3 p C 4 C 3 R I 5 C 4 p C 5 C 4 R , a 1 I 1 + R , a 2 I 2 + R , a 3 I 3 + R , a 4 I 4 + R , a 5 I 2 + R

23 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 23 k a k I k R k C k Σ

24 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI Interkalarna kamata Interkalarna kamata je kamata koju zajmoprimatelj plaća na odobrena sredstva za razdoblje od trenutka doznake tih sredstava do trenutka kada se ona počinju otplaćivati. Interkalarna kamata se može: (a) otplatiti odjednom, u trenutku početka otplate zajama, (b) dodati iznosu odobrenog zajma u trenutku početka otplaćivanja zajma. Primjer 29 Zajam od kn odobren je poduzeću na deset godina, uz godišnji kamatnjak 10%, plaćanje jednakih anuiteta krajem godine i poček od dvije godine. Obračun kamata je složen, godišnji i dekurzivan. Izračunati anuitet ako se interkalarne kamate (a) plaćaju odmah, (b) dodaju iznosu zajma. Rješenje: C , n 10, p(g) 10 r Najprije izračunamo vrijednost zajma nakon dvije godine Interkalarne kamate: C 2 C 0 r kn I C 2 C (a) Interkalarne kamate se plaćaju odmah, pa je C Računamo anuitet za preostalih osam godina. a C rn 2 (r 1) r n (1.1 1) (b) Interkalarne se kamate dodaju iznosu zajma, pa je sad novi zajam C kn, a anuitet za preostalih osam godina a C 2 rn (r 1) (1.1 1) kn

25 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 25 Primjer 30 Poduzeću je odobren zajam od kn pod sjedećim uvjetima: - početkom je prve godine doznačeno kn, - početkom je druge godine doznačeno kn. Rok otplate zajma je osam godina, uz godinji kamatnjak 12% i plaćanje anuiteta krajem godine, počevši od četvrte. Obračun kamata je složen, godišnji i dekurzivan. Izračunati anuitet ako se interkalarne kamate (a) plaćaju odmah, (b) dodaju iznosu zajma. Rješenje: C , C n 8, p(g) 12 r Najprije izračunamo vrijednost doznaka na kraju treće godine. C r r kn Interkalarne kamate: I C 3 (C 0 + C 1 ) (a) Interkalarne kamate se plaćaju odmah, pa je C Računamo anuitet za preostalih pet godina. a (1.12 1) kn (b) Interkalarne se kamate dodaju iznosu zajma, pa je sad novi zajam C kn, a anuitet za preostalih pet godina a (1.12 1) kn

26 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI Konverzija zajma Konverzija zajma je svaka promjena uvjeta otplate zajma. U trenutku konverzije zajma, izračuna se ostatak duga u skladu s prvobitno ugovorenim uvjetima. Primjer 31 Zajam od kn odobren je poduzeću na tri godine uz 12% godišnjih kamata i plaćanje jednakih anuiteta krajem godine. Nakon uplate drugog anuiteta, vrijeme otplate produžava se za godinu dana. Sastaviti plan otplate. Obračun kamata je godišnji, složen i dekurzivan. Rješenje: C , n 3, p(g) 12 r a C 0 rn (r 1) (1.12 1) Prva su dva anuiteta jednaka kn. Na kraju druge godine mijenjaju se uvjeti, pa računamo ostatak duga na kraju druge godine. Po formuli dobivamo C 2 a C k a C r n 4 1 r n k (r 1) r n 2 1 r n 2 (r 1) a r r 3 2 (r 1) (1.12 1) To je sada novi zajam C 0 na temelju kojeg računamo novi anuitet. Novi podaci su: C , n 2, p(g) 12 r Anuitet za preostale dvije godine: a C 0 r2 (r 1) r (1.12 1)

27 POGLAVLJE 2. ZAJMOVI 27 Otplatna tablica: - Kraj 0. godine: C Kraj 1. godine: I , R 1 a I C 1 C 0 R Kraj 2. godine: I , R 2 a I C 2 C 1 R U ovom trenutku mijenjaju se uvjeti, pa je novi anuitet a kn. - Kraj 3. godine: a 3 a, I R 3 a I C 3 C 2 R Kraj 4. godine (zadnja godina otplate): I 4 R 4 C , I a 4 R 4 + I k a k I k R k C k Σ

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE 1 2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE Pod pojmom kamata podrazumijeva se naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu. Pri tom se pod glavnicom najčešće podrazumijeva određena svota novca,

Διαβάστε περισσότερα

FINANCIJSKA MATEMATIKA Zadaci za vježbu. Napomena: Zadaci u ovoj prvoj skupini se mogu smatrati početnima i služe za uvježbavanje pojedinih pojmova.

FINANCIJSKA MATEMATIKA Zadaci za vježbu. Napomena: Zadaci u ovoj prvoj skupini se mogu smatrati početnima i služe za uvježbavanje pojedinih pojmova. Zagreb, 24. veljače 2003. FINANCIJSKA MATEMATIKA Zadaci za vježbu Napomena: Zadaci u ovoj prvoj skupini se mogu smatrati početnima i služe za uvježbavanje pojedinih pojmova. 1. Efektivna godišnja kamatna

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Skripta iz matematike

Skripta iz matematike Skripta iz matematike Kristina Perdić Strossmayerova 1a, Osijek www.anura.hr e-mail: matematika@anura.hr, anura@anura.hr mob. 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Διαβάστε περισσότερα

ukupan iznos ostao nepromijenjen, to jest = Zato kažemo da prosječni iznos uovomslučaju jest 41 kuna.

ukupan iznos ostao nepromijenjen, to jest = Zato kažemo da prosječni iznos uovomslučaju jest 41 kuna. 1 NIZOVI 1.1. Brojevne sredine Često se u običnom životu susrećemo s izrazima srednja vrijednost, prosječna vrijednost ili tu je negdje u sredini. Tako se, primjerice, govori o prosječnoj starosti stanovništva,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

VREMENSKO VREDNOVANJE NOVCA

VREMENSKO VREDNOVANJE NOVCA VREMENSKO VREDNOVANJE NOVCA KRATKOROČNI FINANSIJSKI MENADŽMENT OBUHVATA PROBLEMATIKU PITANJA: Dali je bolje sada imati novac i ostvariti poznati prinos ili ga imati u budućnosti sa očekivanim prinosom?

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u aktuarsku matematiku. 9. siječnja 2012.

Uvod u aktuarsku matematiku. 9. siječnja 2012. Uvod u aktuarsku matematiku 9. siječnja 212. Poglavlje 1 Kamate 1.1 Uvod Proizvoljan skup financijskih transakcija, ugovora ili planova, možemo zapisati kao tzv. tok novca. Tokove novca stoga možemo smatrati

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Složeno periodično i neprekidno ukamaćivanje

Složeno periodično i neprekidno ukamaćivanje Matematičke financije 1 Složeno periodično i neprekidno ukamaćivanje Zadatak 1: Guverner kolonije Nova Nizozemska, Peter Minuit, kupio je 1626. godine od Indijanaca otok Manhattan plativši im u robi čija

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

UPRAVLJANJE POSLOVNIM FINANCIJAMA

UPRAVLJANJE POSLOVNIM FINANCIJAMA 3 VELEUČILIŠTE "NIKOLA TESLA" GOSPIĆ Prof.dr.sc. Mehmed Alijagić UPRAVLJANJE POSLOVNIM FINANCIJAMA (recenzirana skripta) Gospić, siječanj, 2015. 4 SADRŽAJ I dio UVODNI DIO 11 1. Financijski sustav 11 2.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE KAMATNIH STOPA

OSNOVE KAMATNIH STOPA OSNOVE KAMATNIH STOPA U delu gradiva pod nazivom osnove kamatnih stopa proučavaćemo: Pjam i suštinu kamatnih stopa Ponašanje kamatnih stopa Rizičnu i ročnu strukturu kamatnih stopa Razumevanje kamatnih

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LIMES NIZOVA LIMES MONOTONIH NIZOVA GEOMETRIJSKOG REDA LIMES FUNKCIJA 1 2.4. LIMES NIZA I TEOREMI O LIMESIMA 2.4.1. Definicija limesa i konvergentnog niza 2.4.1.1 Riješeni

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V

Διαβάστε περισσότερα