Priru cnik za KCalc. Bernd Johanes Viben Pamela Roberts An Mari Mafu prevod: Dragan Panteli c
|
|
- Έρις Αναγνώστου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Bernd Johanes Viben Pamela Roberts An Mari Mafu prevod: Dragan Panteli c
2 2
3 Ñàäðæàj 1 Uvod 5 2 Upotreba Op sta upotreba Jednostavni re zim Nau cni re zim Statisti cki re zim Re zim brojevnih sistema Operacije s memorijom Standardne operacije s memorijom Konstante Jednotasterske pre cice Komentari o speci cnim funkcijama Mod i IntDiv % Lsh i Rsh Cmp, AND, OR i XOR Pitanja i odgovori 13 5 Naredbe Stavke menija Zasluge i licenca 15
4 Ñàæåòàê KCalc je kalkulator za okru zenje radne povr si. Mo ze se koristiti u jednostavnom re zimu, za osnovne aritmeti cke operacije, ali i u naprednijim re zimima, za nau cna i statisti cka izra cunavanja, kao i za baratanje brojevnim sistemima.
5 Ãëàâà 1 Uvod KCalc pru za mnogo vi se matemati ckih funkcija nego sto se vidi na prvi pogled. Prou cite sekciju o pre cicama s tastature i re zimima u ovom priru cniku da biste saznali vi se o raspolo zivim funkcijama. U dodatak uobi cajenoj funkcionalnosti ve cine nau cnih kalkulatora, KCalc pru za i slede ce mogu cnosti vredne isticanja: ˆ Trigonometrijske funkcije, logi cke operacije, i statisti cka izra cunavanja. ˆ Isecanje i nalepljivanje brojeva sa i na ekran KCalca. ˆ Stek rezultata, preko koga mo zete zgodno pozivati prethodne rezultate. ˆ Mo zete da podesite boje i font ekrana. ˆ U dijalogu za pode savanje mo zete da podesite ta cnost s kojom KCalc ra cuna, broj prikazanih cifara i broj decimala. ˆ KCalc pru za veliki broj korisnih sveza tastera, koje olak savaju kori s cenje KCalca bez uređaja s pokaziva cem. Savet: pritiskanjem (i dr zanjem) tastera Ctrl, vide cete za svako dugme pridru zenu svezu tastera. Note KCalc koristi inksnu notaciju, koja se u ci u skolama kao pravilan redosled operacija; ovo je nasuprot trenutnom izvr savanju, koje koriste mnogi jednostavni kalkulatori. Zabavite se sa KCalcom! Bernd Johanes Viben 5
6 Ãëàâà 2 Upotreba 2.1 Op sta upotreba Op sta upotreba je jednostavna i sli cna na cinu funkcionisanja ve cine obi cnih nau cnih kalkulatora, ali zapazite slede ce specijalne mogu cnosti KCalca: Stek rezultata Svaki put kad kliknete levim na dugme = ili pritisnete taster Enter ili =, prikazani rezultat biva upisan u KCalcov stek rezultata. Kroz stek rezultata mo zete se kretati tasterima Ctrl+Z i Ctrl+Shift+Z. Funkcija procenta Funkcija procenta radi donekle druga cije nego na ve cini kalkulatora. Međutim, kad se jednom shvati, njena pro sirena funkcionalnost pokazuje vrlo korisnom. Za detalje pogledajte sekciju o funkciji procenta. Isecanje i nalepljivanje ˆ Pre cica Ctrl+C kopira prikazani broj u klipbord. ˆ Pre cica Ctrl+V nalepljuje sadr zaj klipborda na ekran, pod uslovom da je pravilan broj u pokretnom zarezu. ˆ Jo s uvek je mogu ce kopirati i nalepljivati kliktanjem na KCalcov ekran, ali mo ze biti izba ceno iz budu cih izdanja. Napredne funkcije Kad prvi put pokrenete KCalc, bi ce prikazana samo dugmad za osnovne aritmeti cke operacije. Kroz meni Pode savanje mogu ce je izabrati re zim rada: jednostavan, nau cni, statisti cki ili brojevni sistemi. Imajte u vidu da ce se ovi re zimi pomalo menjati sa budu cim izdanjima KCalca. Raspored dugmadi U naprednim re zimima mnoga dugmad imaju sekundarni raspored, kako bi se obezbedio lak pristup svim funkcijama KCalca. Kliknite na dugme Shift ili pritisnite pre cicu Ctrl+2 da u cinite sekundarni raspored vidljivim. 2.2 Jednostavni re zim Ovaj re zim sadr zi samo onu dugmad i funkcije koje su neophodne za osnovna izra cunavanja. Ako zelite samo da saberete sve stavke sa fakture, ovaj re zim vam mo ze najvi se odgovarati. 6
7 2.3 Nau cni re zim U ovom re zimu, leva kolona dugmadi dodeljena je trigonometrijskim funkcijama: dugmad funkcija Ulazi u hiperboli cki podre zim. Na primer, Hyp HypSin daje sinus hiperboli cki, sinh. Sin Ra cuna sinus. ShiftSin ili Asin Ra cuna inverzni sinus. Cos Ra cuna kosinus. ShiftCos ili Acos Ra cuna inverzni kosinus. Tan Ra cuna tangens. ShiftTan ili Atan Ra cuna inverzni tangens. Log Ra cuna logaritam za osnovu 10. ShiftLog ili 10 x Ra cuna 10 na x. Ra cuna prirodni logaritam (logaritam za Ln osnovu e). ShiftLn ili e x Ra cuna e (osnova prirodnog logaritma) na x. Druga kolona ima dugmad za algebarske funkcije: dugmad funkcija Mod Ra cuna ostatak u euklidskom deljenju. ShiftMod ili IntDiv Celobrojno deljenje (ceo deo koli cnika). 1/x Ra cuna recipro cnu vrednost broja. Ra cuna broj razli citih podskupova veli cine Shift1/x ili (n m) drugog operanda elemenata iz skupa veli cine prvog operanda (binomni koeficijenti). Ra cuna proizvod svih pozitivnih celih n! brojeva manjih ili jednakih datom celobrojnom operandu (faktorijel). x² Ra cuna x na kvadrat. Shiftx² ili x Ra cuna kvadratni koren iz x. x y x stepenovano sa y. Shift x y ili x 1/y x stepenovano sa 1/y. x³ Ra cuna x na tre ci stepen (kub). Shiftx³ ili 3 x Ra cuna tre ci (kubni) koren iz x. x 10 y Ra cuna proizvod prvog operanda i stepena baze deset drugog operanda. 2.4 Statisti cki re zim U ovom re zimu, leva kolona dugmadi dodeljena je statisti ckim funkcijama: Najve ci deo funkcionalnosti u ovom re zimu vrti se oko dugmeta Dat. Spisak brojevnih podataka stvarate tako sto unosite brojeve u kalkulator i pritiskate dugme Dat. Na ekranu je dat sekvencijalno rastu ci broj, koji ukazuje na polo zaj stavke na spisku podataka. Tradicionalni kalkulator skladi sti samo tri vrednosti za statisti cke funkcije: broj diskretnih stavki na spisku, zbir 7
8 svih stavki i zbir kvadrata svih stavki. KCalc se ovde razlikuje po tome sto zaista skladi sti sve diskretne vrednosti, tako da mo zete izra cunati i medijan podataka. dugmad N ShiftN ili Σx Mea ShiftMea ili Σx² σ N Shift σ N ili σ N-1 Med Dat ShiftDat ili CDat CSt funkcija Vra ca broj unetih stavki. Prikazuje zbir svih unetih stavki. Prikazuje srednju vrednost unetih stavki. Prikazuje zbir kvadrata unetih stavki. Prikazuje standardnu devijaciju (n). Prikazuje standardnu devijaciju populacije (n-1). Prikazuje medijan. Unosi stavku. Bri se poslednju unesenu stavku. Cisti skladi ste unesenih stavki. Naredne dve kolone sadr ze dugmad sa trigonometrijskim i algebarskim funkcijama, opisanim u odeljku o nau cnom re zimu. 2.5 Re zim brojevnih sistema Ovaj re zim sadr zi dugmad i funkcije za binarno, heksadekadno, oktalno i dekadno ra cunanje. Brojevni sistem birate radio dugmadima na desnoj strani. Na primer, heksadekadni broj unosite tako sto izaberete radio dugme Heks., pa unesete cifre, uklju cuju ci i slova A do F za brojeve ve ce od 9. Ako potom zelite da vidite broj binarno, samo izaberite Bin.. Binarni, oktalni i heksadekadni brojevi mogu se prikazati kao grupe cifara razdvojenih prazninama. Ovo grupisanje mo ze da pobolj sa citljivost brojeva. Na primer, heksadekadni broj AF1C42 mo ze da se prika ze kao AF 1C 42, sa razmakom između svake dve cifre. Grupisanje se mo ze isklju citi ili na stelovati. Idite na Pode savanje Podesi KCalc... da pozovete dijalog za pode savanje i na stranici Op ste izmenite ovu postavku. Mo ze vam odgovarati da vidite pojedina cne bitove, tako sto izaberete Uređivanje bitova iz menija Pode savanje. Ovaj re zim daje naredne logi cke operatore: dugmad AND OR XOR Lsh Rsh Cmp funkcija Dva broja se uvode u logi cku konjunkciju. Dva broja se uvode u logi cku disjunkciju. Dva broja se uvode u ekskluzivnu logi cku disjunkciju. Levi pomak vrednosti. Desni pomak vrednosti. Jedini cni komplement. Druga kolona sadr zi dugmad sa algebarskim funkcijama, opisanim u odeljku o nau cnom re zimu. Tre ca kolona, sa dugmadima A do F, aktivna je samo u heksadekadnom re zimu. 8
9 2.6 Operacije s memorijom KCalc podr zava operacije s memorijom kakve daju standardni kalkulatori, kao i sest mesta za dr zanje konstanti Standardne operacije s memorijom KCalc mo ze da pamti rezultate operacija mesto vas, radi upotrebe u narednim ra cunanjima. Ovim funkcijama pristupate preko dugmadi MR, MS, M+ i MC. MS M+ MR MC Dugme MS skladi sti u memoriju trenutno prikazani rezultat. Dugme M+ dodaje teku ci rezultat vrednosti u memoriji. Na primer, ako ste uskladi stili 20, a teku ci rezultat je 5, po pritisku na ovo dugme memorija ce sadr zati 25. Ako je memorija prazna, pona sa se kao dugme MS, prosto skladi ste ci rezultat. Dugme MR dobavlja vrednost uskladi stenu u memoriji i stavlja je na ekran. Dugme MC cisti memoriju. Ako je vrednost uskladi stena u memoriji, na traci stanja se vidi jedno M, pored pokazatelja re zima kalkulatora Konstante Sest dugmadi za konstante, C1 do C6, vide se samo kada je aktivirana stavka Dugmad konstanti u meniju Pode savanje na traci menija. Dostupna su u nau cnom i statisti ckom re zimu. Vrednost skladi stenu u konstanti mo zete videti tako sto lebdite pokaziva cem mi sa nad dugmetom. Za skladi stenje broja prikazanog na ekranu KCalca kao jedne od sest konstanti, prvo pritisnite dugme Shift, pa jedno od dugmadi C1 do C6. Za uno senje vrednosti skladi stene pod konstantom u ra cun, pritisnite zeljeno dugme ( C1 do C6) i odgovaraju ci broj ce se pojaviti na ekranu. Mo zete menjati etikete dugmadi konstanti, kako biste lak se zapamtili koje dugme daje koju konstantu. Kliknite desnim dugmetom mi sa na jedno od dugmadi od C1 do C6, i isko ci ce meni u kojem mo zete izabrati Postavi ime. Postoje mnoge predenisane konstante (ve cinom zi cke) koje se mogu staviti na dugmad C1 do C6, tako sto iz iska cu ceg menija koji se poziva desnim klikom na dugme konstante izaberete Izaberi sa spiska. Mada se predenisanim konstantama mo ze pristupiti i preko menija Konstante u traci menija, skladi stenje na dugmad konstante je vrlo prakti cno ako se vrednost cesto koristi. 2.7 Jednotasterske pre cice Radi jednostavnijeg unosa sa tastature pri ra cunanju, KCalc ima jednotasterske pre cice za ve cinu funkcija. Na primer, unosom 7R ili 7r ra cunate recipro cnu vrednost od 7 (1/7). Tokom ra cunanja, uvek mo zete pritisnuti Ctrl da bi svako dugme pokazalo svoju svezu tastera. 9
10 taster funkcija napomene H Hyp Hiperboli cko, npr. HypSin za sinh. S Sin C Cos T Tan N Ln Logaritam za osnovu e. L Log Logaritam za osnovu 10. Druga funkcija za ovo dugme. Na primer, ako Ctrl-2 Shift zelite arcsin otkucajte Ctrl-2 s. \ +/ Izvr ce znak. [ x 2 x y! n! Faktorijel. E x 10 y Izlo zilac. < Lsh Levi pomak. > Rsh Desni pomak. & AND Logi cko I. x ili * Mno zenje. / Deljenje. Unos stavke u statisti ckom D Dat re zimu. OR Logi cko ILI. ShiftOR daje KSILI. R 1/x Recipro cno. Enter = Return = Backspace Bri se poslednju cifru. PageUp C Cisti. Escape C Cisti. PageDown AC Cisti sve. Del AC Cisti sve. : Mod Ostatak pri deljenju. Poziva vrednost skladi stenu Alt+1 do Alt+6 C1 u C1 do C6. 10
11 Ãëàâà 3 Komentari o speci cnim funkcijama 3.1 Mod i IntDiv Mod daje ostatak pri deljenju prikazanog broja sa slede cim unesenim brojem. 22 Mod 8 = daje rezultat Mod 8 = daje rezultat Shift IntDiv daje celobrojni rezultat deljenja prikazanog broja sa slede cim unesenim brojem. 22 Shift IntDiv 8 = daje rezultat Shift IntDiv 8 = takođe daje % Kao zamena za =, dugme % tuma ci poslednju izvedenu operaciju ovako: ˆ Ako je krajnji operator + ili -, drugi argument se shvata kao procenat prvog operanda. ˆ Ako je krajnji operator *, rezultat mno zenja se deli sa 100. ˆ Ako je krajnji operator /, daje levi operand kao procenat desnog operanda. ˆ U svim ostalim slu cajevima, % daje isti rezultat kao =. Primeri: % daje 225 (150 plus 50 procenata od 150) 42 * 3 % daje 1.26 (42 * 3 / 100) 45 / 55 % daje (45 je procenata od 55) 11
12 3.3 Lsh i Rsh Lsh pomi ce ulevo (mno zi sa 2) celobrojni deo prikazane vrednosti n puta, gde je n slede ci uneseni broj, i daje celobrojan rezultat (osnova se postavlja na Bin.): 10 Lsh 3 = daje 80 (10 tri puta pomno zeno sa 2) Lsh 3 = takođe daje 80. Rsh pomi ce vrednost udesno (celobrojno deli sa 2) n puta. 16 Rsh 2 = daje 4 (16 dvaput podeljeno sa 2) Rsh 2 = takođe daje Cmp, AND, OR i XOR Funkcije Cmp, AND i OR izvode bitske logi cke operacije, te su smislenije ako je osnova postavljena na Heks., Okt. ili Bin. pre nego na Dek.. U slede cim primerima osnova je postavljena na Bin.. Cmp izvodi jedini cni komplement (obr ce bitove). 101 Cmp daje AND izvodi logi cko I. 101 AND 110 = daje 100. OR izvodi logi cko ILI. 101 OR 110 = daje 111. XOR izvodi logi cko KSILI (ekskluzivno ILI). 101 XOR 110 = daje
13 Ãëàâà 4 Pitanja i odgovori 1. Kako da dobijem e, Ojlerov broj? Pritisnite 1 Shift ex u prozoru KCalca, pritisnite 1 Ctrl2 N na tastaturi ili upotrebite meni Konstante Matematika. 2. Kako da imam dve ksne cifre posle ta cke? Pozovite dijalog za pode savanje preko trake menija, Pode savanje Podesi KCalc... Popunite Postavi decimalnu ta cnost i namestite obrta c tako da pokazuje Sta je sa ta cno s cu? Glavni faktor koji određuje ta cnost KCalca jeste da li C biblioteka podr zava tip long double. Ako podr zava, to ce se otkriti pri kompilovanju KCalca i upotrebiti kao osnovni tip podataka za predstavljanje brojeva. Postavite Ta cnost u KCalcovom dijalogu za pode savanje tako da gornja ra cunanja rade ispravno. Preporu cujemo ta cnost 14 ako je osnovni tip podataka u va soj kopiji KCalca long double, ina ce 8 do 10. Ve ca ta cnost ne vodi nu zno boljim rezultatima. Poigrajte se malo s ta cno s cu da biste videli na sta mislimo. 13
14 Ãëàâà 5 Naredbe 5.1 Stavke menija Kratak pregled nekih posebnih stavki menija u KCalcu: Konstante Matematika π, Ojlerov broj, zlatni presek. Konstante Elektromagnetizam Brzina svetlosti, elementarno naelektrisanje, impedansa vakuuma, permeabilnost vakuuma, dielektri cnost vakuuma. Konstante Atomske i nuklearne Plankova konstanta, elementarno naelektrisanje, konstanta ne strukture. Konstante Termodinamika Bolcmanova konstanta, jedinica atomske mase, molarna gasna konstanta, Stefan-Bolcmanova konstanta, Avogadrov broj. Konstante Gravitacija Gravitaciona konstanta, ubrzanje Zemljine te ze. Pode savanje Jednostavni re zim Prikazuje dugmad za jednostavna izra cunavanja. Pode savanje Nau cni re zim Prikazuje trigonometrijsku i nau cnu dugmad. Pode savanje Statisti cki re zim Prikazuje statisti cku dugmad. Pode savanje Re zim brojevnih sistema Prikazuje logi cku dugmad i omogu cava menjanje brojevnih sistema. Pode savanje Dugmad konstanti Prikazuje dugmad konstanti. Dostupna su u nau cnom i statisti ckom re zimu. Pode savanje Uređivanje bitova Prikazuje polje za uređivanje bitova. Kliknite na bit da ga izmenite. Dostupno samo u re zimu brojevnih sistema. KCalc takođe ima uobi cajene menije Fajl, Uređivanje, Pode savanje i Pomo c. Detalje o njima potra zite u Osnovama KDE-a, odeljak o menijima. 14
15 Ãëàâà 6 Zasluge i licenca na KCalc: Bernd Johanes Viben, tim KDE-a, Ivan Teran ˆ Bernd Johanes Viben wuebben@kde.org ˆ Ivan Teran eteran@alum.rit.edu ˆ Espen Sand espensa@online.no ˆ Kris Hauels howells@kde.org ˆ Aron D z. Sajgo aseigo@kde.org ˆ Carls Semjuels charles@altair.dhs.org ˆ Dejvid D zonson david@usermode.org KCalc je inspirisan programom xfrmcalc Martina Bartleta, ciji je motor steka jo s uvek deo KCalca. na dokumentaciju, 2001, 2002, 2005, 2006, 2010: ˆ Bernd Johanes Viben wuebben@kde.org ˆ Pamela Roberts pamroberts@blueyonder.co.uk ˆ D zesika Hol jhall@kde.org ˆ An Mari Mafu annma@kde.org ˆ Ajke Krumbaher eike.krumbacher@x-eike.de Preveo Dragan Panteli c falcon-10@gmx.de. Dokumentacija se daje na kori s cenje pod uslovima GNU-ove Licence slobodne dokumentacije. Program se daje na kori s cenje pod uslovima GNU-ove Op ste javne licence. 15
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
APROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici
Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija
18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 21. november 2013 Hiperbolične funkcije Hiperbolični sinus sinhx = ex e x 2 20 10 3 2 1 1 2 3 10 20 hiperbolični kosinus coshx
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Aritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i
I Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Algoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
ZNANSTVENI KALKULATOR UPUTSTVO ZA UPOTREBU
ZNANSTVENI KALKULATOR UPUTSTVO ZA UPOTREBU TIPKOVNICA HR-1 FAST ČR a. s. i UPRAVLJAČKE TIPKE 1 Tipka za isključenje Pritiskom ove tipke, kalkulator se isključuje. Funkcija automatskog isključenja (A.
Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:
Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 14. november 2013 Kvadratni koren polinoma Funkcijo oblike f(x) = p(x), kjer je p polinom, imenujemo kvadratni koren polinoma
PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Kotne in krožne funkcije
Kotne in krožne funkcije Kotne funkcije v pravokotnem trikotniku Avtor: Rok Kralj, 4.a Gimnazija Vič, 009/10 β a c γ b α sin = a c cos= b c tan = a b cot = b a Sinus kota je razmerje kotu nasprotne katete
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Celi brojevi su svi nerazlomljeni brojevi, pozitivni, negativni i nula. To su
Poglavlje 1 Brojevi i brojni sistemi Cvetana Krstev 1.1 O brojevima Prirodni brojevi su brojevi sa kojima se broji, uključujući i nulu: 0, 1, 2, 3,.... Pojam pozitivnih i negativnih brojeva nije definisan
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
ZI. NEODREðENI INTEGRALI
ZI. Nodrđni intgrali 7 ZI. NEODREðENI INTEGRALI. Antidrvacij. Pronañi tri antidrivacij funkcij.. Odrdi sv antidrivacij funkcij.. Pronañi dvij antidrivacij funkcij.. Pronañi antidrivaciju funkcij za koju
2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Small Basic zadatci - 8. Razred
Small Basic zadatci - 8. Razred 1. Izradi program koji de napisati na ekranu Ovo je prvi program crvenom bojom. TextWindow.ForegroundColor = "red" TextWindow.WriteLine("Ovo je prvi program") 2. Izradi
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi