PROJEKT JADRANSKO JONSKE AUTOCESTE

Σχετικά έγγραφα
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

18. listopada listopada / 13

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1.4 Tangenta i normala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Obrada signala

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

( , 2. kolokvij)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Operacije s matricama

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kaskadna kompenzacija SAU

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

IZVODI ZADACI (I deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Teorijske osnove informatike 1

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

numeričkih deskriptivnih mera.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

7 Algebarske jednadžbe

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Elementi spektralne teorije matrica

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Tehnički institut d.o.o. Bijeljina

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Dijagonalizacija operatora

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

10. STABILNOST KOSINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Moguća i virtuelna pomjeranja

Transcript:

PROJEKT JADRANSKO JONSKE AUTOCESTE POLAZNE OSNOVE GRAĐEVINSKO TEHNIČKA STUDIJA Idejnim rješenjima, te građevinsko tehničkom studijom Jadransko jonske autoceste izrađene i revidirane u periodu od 1979. do 1989. godine formirana su četiri sektora i to: I sektor od Rijeke (Vitoševo) do Zadra (djelomično izgrađeno) II sektor od Zadra do Splita (Dugopolje) (izgrađeno) III sektor od Splita (Dugopolje) do Opuzena (u izgradnji do čvora Ploče) IV sektor od Opuzena do granice Crne Gore (u fazi planiranja) Za sektor III razmatrana su dva rješenja u kontinentalnom koridoru i dva rješenja u primorskom koridoru s ukupno 22 realne kombinacije varijanti. Rezultat studije ukazao je na neosporne prednosti kontinentalnog koridora. Sadržaj i metode izrade studije Prema prethodno definiranim ciljevima studija je izrađena u sljedećim koracima: 1. korak prostorno utvrđivanje prometnih koridora 2. korak određivanje prostornog položaja osi autoceste na podlogama MJ 1:25000 unutar svakog koridora 3. korak podjela po dionicama tako da svaka dionica predstavlja samostalnu prometnu cjelinu 4. korak usporedba varijanti pojedinih dionica metodom multidimezionalne ocjene koristi (MZW-MULTZWANALYSE) 5. korak sumiranje najpovoljnijih dionica po dužinama (podsektori, sektori) Određivanje položaja trase autoceste za pojedine dionice bazira se na strukturi prostora kojim autocesta prolazi, a koju čine morfološke, geološke i klimatske karakteristike, te prirodni i od čovjeka stvoreni prostorni resursi. Za određivanje odnosa projektiranog položaja autoceste prema prostornim resursima korištene su prostorne atribucije iz Prostornih planova koje predstavljaju elemente ograničenja, restrikcije prolaza autoceste. Iste su kategorizirane za: 1. Namjenu i korištenje prostora kao: Kvalitetno poljoprivredno zemljište Šumske površine Građevinska područja Područje visokog rekreacijskog potencijala Ostala infrastruktura Elektrika 1

Vodoopskrba Koridor autoceste Područje posebne namjene i mineralna nalazišta 2. Zaštićena područja i objekti Prirodni Nacionalni parkovi Park prirode, spomenik prirode Zaštićeni krajolik Kulturne baštine Nulte kategorije I i II kategorije Vode I zona sanitarne zaštite II zona sanitarne zaštite III zona sanitarne zaštite Iskazana metoda omogućuje usporedbu vrijednosti atributa različitih dimenzija, a ne samo atributa koji se novčano vrednuju. Atributi koji su uzeti kod ocjene jednog segmenta autoceste i njihovi utjecaji raspoređeni u klase te opisani u tablici I. Tablica I: Ocjena odnosa projektiranog položaja autoceste prema prostornim resursima N GU IZNOS Gi 1.00 IZNOS INPUT MIN MAX UKUPNE 1.00 31.89 0.400 INVESTICIJSKI TROŠKOVI 79.520 36.380 MLRD/KM 20.000 100.000 KORISTI 4.92 0.050 BRDOVITOST 98.380 % 1.000 5.000 80.96 4.96 0.050 SNIJEG 99.170 DANA /GOD 0.000 68.000 4.55 0.050 TEMPERATURA C 91.000 DANA /GOD 0.000 100.000 4.08 0.050 KRIVUDAVOST NACRT 81.600 % 1.000 5.000 4.83 0.050 KRIVUDAVOST TLOCRT 96.690 STUPNJEVI/KM 10.000 300.000 4.81 0.050 PRIRODNO KULTURNO NASLJEĐE 96.100 % DIONICE 0.000 100.000 4.16 0.050 GRAĐEVINSKO PODRUČJE 83.150 % DIONICE 0.000 100.000 0.00 0.050 VODE 0.000 % DIONICE 0.000 100.000 5.00 0.050 VJETAR 100.000 DANA/GOD 0.000 58.000 4.85 0.050 MAGLA 97.000 DANA/GOD 0.000 100.000 0.00 0.300 RIZIK 2 GEOLOŠKI 0.000 % DIONICE 0.000 100.000 7.00 0.700 RIZIK 3 GEOLOŠKI 100.000 % DIONICE 0.000 100.000 Svakom od pojedinačnih atributa moguće je pridružiti korist (ni) s vrijednostima 0-100, ovisno o iznosu koji ima atribut (bi). Funkcija koja preslikava vrijednost atributa 2

(bi) u korist (ni) je linearna funkcija ograničena minimalnom i maksimalnom vrijednošću atributa kod koje vrijedi minimalna vrijednost (bi) je maksimalna korist (ni). Ukupna korist (N) promatranog segmenta ceste je suma koristi pojedinog atributa pomnoženo s njegovom težinom, njegovim utjecajem (gi), dakle N = Σ ni x gi Sumiranjem ocjena «koristi» po dionicama (L>10 m) se veće cjeline koje čine podsektore ili sektore (L=<50 m). U slučaju približno jednakih ukupnih koristi za dva segmenta, metoda omogućuje identifikaciju problema u detalju pregledom i usporedbom nižih hijerarhijskih nivoa koristi za te segmente. Opisana metoda je iterativna metoda sukcesivnog približavanja optimalnom rješenju i metodološki odgovara procesu racionalnog donošenja odluke te je primjenjiva i u današnjim uvjetima. Međutim, za pravilno vrednovanje postojećih analiza, odnosno odabira najpovoljnijih varijantnih mogućnosti, neophodno je problem dodatno sagledati i u pogledu: ad 1) novih geopolitičkih uvjeta u regiji ad 2) nemogućnosti detaljnog vrednovanja građevinsko tehničkih karakteristika obzirom na nivo razrade u postojećoj dokumentaciji koja je rađena na geodetsko topografskim podlogama MJ 1:25000 ad 3) novim prostornim zahtjevima u kontekstu navoda ad 1) i u međuvremeno naknadno donešene Prostorno-planske dokumentacije ad 4) konačnog definiranja južnog kraka (Lot 4 Mostar granica BiH) trase koridora A 10 TEM (Vc) na teritoriju BiH ad 5) saznanjima dobivenim kroz ubrzanu realizaciju JJAC na potezu Bosiljevo Šestanovac, te u međuvremenu donesenim dokumentima prvenstveno: - Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) - Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 39/99) 3

OBJEKTI NA AUTOCESTI: Dionica Šibenik Vrpolje (II poddionica) od km 85+400.000 do km 92+600.000: - prolaz (propust) 4x4 m, L=36,90 m - podvožnjak Bajemnik, L=10,00 m - most Dabar, L=330,00 m - PUO Vrpolje, tip C + tip B - podvožnjak Komadinke, L=8,0 m - prolaz (propust) 4x4 m, L=38,40 m - vijadukt Čvor Vrpolje, L=149,40 m Dionica Vrpolje Prgomet od km 92+600,00 do km 108+120,12: - vijadukt Pištet, L=180,00 m - AB propust 4x4, L=44,60 m - Nadvožnjak Jarkovište, L=56,0 m - Nadvožnjak Vranjići, os 704 i željeznička pruga, L=42,0 m - Podvožnjak Sitno, L=10,0 m - AB propust 4x4, L=33,20 m - Podvožnjak Bilice, L=10,0 m - PUO Sitno, tip D - AB propust, L=45,70 m - Tunel Dubrave, Ll=861,0 m i Ld=830,0 m - Vijadukt Garišta, L=390 m - AB propust 4x4, L=38,60 m - Vijadukt Ljubeč, Ll=210,0 m i Ld=180,0 m - Nadvožnjak Sitno Donje, L=32,0 m Dionica Prgomet Dugopolje (Split istok) od km 107+000,00 do km 136+200,00: - vijadukt Kesića Draga, L=120,0 m - vijadukt Prgomet, L=210,0 m - rampa podvožnjak Prgomet - AB propust 4x4, L=36,55 m - Vijadukt Gajina, L=300,0 m - AB propust 4x4, L=43,00 m - AB propust 4x4, L=34,40 m - Nadvožnjak Kopčeg, L=56,0 m - AB propust 3x3, L=35,70 m - PUO Radošić, tip D - Nadvožnjak Plitvine, L=56,0 m - Vijadukt Bejići, L=270,0 m - Vijadukt Fradivina, L=150,0 m 4

- Vijadukt Rodine Glavice, L=210,0 m - Vijadukt Podgrede, L= 90,0 m - AB propust 4x4, L=32,80 m - AB propust 4x4, L=34,70 m - Podvožnjak Čelinke, L=10,0 m - Umjetni tunel Osmakovac, L=200,0 m - AB propust 3x3, L=31,20 m - PUO Kozjak, tip A + tip C - Vijadukt Vinokop, L=52,0 m - AB propust 4x4, L=42,40 m - Tunel Konjsko, Ll=1241,80 m i Ld=1113,90 m - Nadvožnjak Pirove Njive, L=56,0 m - Podvožnjak Piskulje, L=14,0 m - AB propust 4x4, L=30,70 m - Podvožnjak Novačine, L=10,0 m - Nadvožnjak Čvor Dugopolje, L=40,0 m Dionica Dugopolje Bisko od km 0+000,00 do km 11+800,00: - AB propust 3x3, L=3,40 m - Podvožnjak Miloševa Draga, L=32,0 m - Podvožnjak Kolić, L=8,0 m - Tunel Zaranač, L=375+300 m - Podvožnjak Banjače, L=16,0 m - Vijadukt Bijakuše, L= 328,0 m - Vijadukt Prosika, L=34,0 m - Vijadukt Ercegovci, L=148+118 m - Vijadukt Perići, L=208,0 m - PUO Kotlenice, tip D+D - Nadvožnjak Humčić, L=40,0 m - Tunel Bisko, L=495+501 m - Vijadukt Bulati, L=148+118 m - Vijadukt Strikići, L=479+119 m - Podvožnjak Trišnjevo, L=10,0 m - Nadvožnjak Čvor Bisko, L=56,0 m - Nadvožnjak Križice, L=40,0 m Dionica Bisko Šestanovac od km 11+800,00 do km 36+875,00 - nadvožnjak Gornja Rošca, L=40,0 m - umjetni tunel Rošca, L=150,0 m - Podvožnjak Pezelji, L=16,0 m 5

- Nadvožnjak Zeljkovići, L=40,0 m - Vijadukt Radić Dolac, L=96,0 m - Umjetni tunel Konščica, L=150,0 m - Vijadukt Srijane (Radovići), L=624,0 m - Nadvožnjak Gornji Dolac, L=40,0 m - Umjetni tunel Vrankovića Ograda, L=150,0 m - Podvožnjak Bajamići, L=10,0 m - PUO Mosor - Nadvožnjak Bile Laze, L=40,0 m - Tunel Crna Brda - Tunel Stražina - Umjetni tunel Široki Vrh, L=150,0 m - Podvožnjak Babajići, L=10,0 m - Nadvožnjak os 4 (čvor) Blato na Cetini, L=40,0 m - Podvožnjak Šćadin, L=10,0 m - Most Cetina, L=140,0 m - AB propust 4x4, L=4,,40 m - Nadvožnjak Nejašmići, L=40,0 m - Podvožnjak Babići, L=12,0 m - Podvožnjak Krčine, L=32,0 m - Nadvožnjak Šestanovac, L=40,0 m 6