GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Σχετικά έγγραφα
m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

R: a) x(t)..nejednoliko gibanje duž pravca; y(t)..jednoliko ubrzano gibanje duž pravca s akceleracijom 10 m/s 2. r r r r b) t=0,5 s, ( ) ( ) s

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

h = v t π m 6.28

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/2013 Srednje škole 1. skupina. Zadatak 1 (10bodova)

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

14000 ВАЉЕВО, ВУКА КАРАЏИЋА 3 ТЕЛ-ФАКС: 014/ ; ТЕЛ:014/ gimnazija.edu.rs

( ) p a. poklopac. Rješenje:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

TEHNIČKA MEHANIKA II

t t , 2 v v v 3 m

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE

Periodičke izmjenične veličine

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Potrebne su relacije za put slobodnog pada za jedno i drugo nebesko tijelo (nepoznato (X)

Postavljamo uvjet ravnoteže na osnovu dijagrama slobodnog tijela i dijagrama masa-ubrzanje.

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2.6 Nepravi integrali

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

m m. 2 k x k x k m

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Περικλέους Σταύρου Χαλκίδα Τ: & F: chalkida@diakrotima.gr W:

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,


k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije.

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

Zadatak 1

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Slika 4. Zvuni val a) zvuni val se giba kroz mirujui zrak; b) mirujui zvuni val u struji zraka

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

Ι Ε Θ Ν Ε Σ Ρ Ο Τ Α Ρ Υ Π Ε Ρ Ι Φ Ε Ρ Ε Ι Α

4. Relacije. Teorijski uvod

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

1857 Κ.Δ.Π. 312/9& ; Αριθμός 312 Ο ΠΕΡΙ ΠΟΛΕΟΔΟΜΙΑΣ ΚΑΙ ΧΩΡΟΤΑΞΙΑΣ ΝΟΜΟΣ (ΝΟΜΟΙ 90 ΤΟΥ 1972 ΚΑΙ 56 ΤΟΥ 1982)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

2 E m v = = s = a t, v = a t

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

38. Savezno takmiqenje iz fizike za uqenike srednjih xkola xkolske 2002/2003. god. II razred

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

5. PLANIRANJE TRAJEKTORIJE

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

m m ( ) m m v v m m m

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Veličina Oznaka dimenzije Jedinica u SI sustavu masa M kg Skup duljina L m osnovnih vrijeme T s veličina temperatura Θ K. m = =MLT 2-2 SI

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Osnove inženjerskog proračuna

1.4 Tangenta i normala

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Termodynamika. Doplnkové materiály k prednáškam z Fyziky I pre SjF Dušan PUDIŠ (2008)

Dinamika 1 I. UVOD. = 15 kg djeluju jednake sile. Usporedite (module) ubrzanja tih toaka. Koji je odgovor toan? a =

Transcript:

GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib jednoliko procrno gibnje jednoliko procrno gibnje je gibnje lno brzino rednj brzin rednj brzin ijel u reenko inerlu ojer (kocijen) je dijel pu, šo g je ijelo prešlo z o rijee, i reenkog inerl : 1 = ili = 1 renun (rn) brzin renun brzin je rednj brzin odreñen u neizjerno lo inerlu reen renun brzin je ekork eličin (i izno i jer) =, =, = = jedinic z pu je er, [ ] jedinic z rijee je ekund, [ ] = = = 1 jedinic z brzinu je er u ekundi, [ ] k prernje u h 1000 1000 :1000 1 1 k = = [ krio 1000] = = h 3600 3600 :1000 3.6 k x = h k : 3.6,.6 h ( x ) dijelio 3 k prernje u h 1 k 1000 3600 k 3600 :1000 k 3.6 k k 1 = = = [ krio 1000] = = = 3.6 1 h 1000 h 1000 :1000 h 1 h h 3600 k x = ( x 3.6 ), nožio 3. 6 h oj jednolikog procrnog gibnj brzin je ln (konnn) (ijelo u jednki reenki inerli prelzi jednke dijeloe pu i obrno, jednke dijeloe pu prelzi u jednki inerli reen) pu je rzjern reeno (npr. z d pu dulje rijee pu će bii d pu eći) 1

, grf > 0 = 0 brzin negin brzin poziin ijelo iruje < 0 pu i, grf pu koji ijelo prijeñe u neko reenko inerlu jednk je plošini lik izeñu pripdjućeg, grf i oi pci. = kon. = kon. = = = ( - 1 ) 1 brzin i, grf ngnuo prc, grf je odreñen rijednošću brzine = 3 1 1 3 > > 1 1 ez ku i brzine = g = = = 1,..., eći ngib eć brzin 1 > 0 < 0 brzin poziin => je šilji ku, brzin negin => je upi ku

JEDNLIK UBRZAN PRAVCRTN GIBANJE ( h) jednoliko ubrzno procrno gibnje gibnje lno kcelercijo (ubrznje) kcelercij projen brzine u jedinici reen rednj kcelercij rednj kcelercij ojer (kocijen) je rzlike brzine u neko reenko inerlu i og reenkog inerl: 1 = ili = 1 renun kcelercij renun kcelercij je rednj kcelercij u neizjerno lo inerlu reen =, =, = jedinic z kcelerciju je er u ekundi n kdr, [ ] = = ubrznje 5 znči d e brzin ijenj 5 5 u koj ekundi, 5 = oj kcelercij je ln (konnn) brzin je rzjern reeno (npr. z d pu dulje rijee brzin je d pu eć) pu je rzjern kdro reen (npr. z ri pu dulje rijee pu je dee pu eći) forule (bez počene brzine, 0 = 0) 1 1 =, =, =, = rednj brzin 1 + =, gdje je 1 počen brzin gibnj, končn brzin gibnj predznk kcelercije kcelercij je ekork eličin (i izno i jer) > 0 => ijelo ubrz, = 0 => ijelo e gib jednoliko, < 0 => ijelo upor, grf > 0 = 0 ijelo upor ijelo ubrz jednoliko gibnje < 0 forule (ijelo ubrz i i počenu brzinu 0 ) 1 = 0 +, = 0 +, = 0 + 3

forule (ijelo upor i i počenu brzinu 0 ) 1 = 0, = 0, = 0 brzin i, grf brzin koju ijelo poigne u neko reenko inerlu jednk je plošini lik izeñu pripdjućeg, grf i oi pci. = kon. = kon. = = = ( - 1 ) 1 kcelercij i, grf ngnuo prc, grf je odreñen rijednošću kcelercije = 3 1 1 3 > > 1 1 = g = = = ez ku i kcelercije 1,..., eći ngib eć kcelercij 1 > 0 < 0 kcelercij poziin => je šilji ku, kcelercij negin => je upi ku pu i, grf pu koji ijelo prijeñe u neko reenko inerlu jednk je plošini lik izeñu pripdjućeg, grf i oi pci. 4

= = 1, grf = 1 prbol lobodni pd je prijer jednolikog ubrznog gibnj uzrok je il kojo Zelj prilči ijel pre o redišu (il ež) ijelo lobodno pd kd e u blizini Zeljine poršine gib pod ujecje o prilčne ile Zelje n rzličii jei n Zelji ubrznje ile eže je rzličio n poloi je g = 9.83 n ekoru g = 9.78 n 45 geogrfke širine Zelje pri poršini or g = 9.80665 9.81 90 9.83 9.81 45 9.78 0 9.81 45 9.83 90 5