PITANJA IZ MIKROEKONOMIJE, školska 2014/2015

PITANJA IZ MIKROEKONOMIJE, školska 2014/2015 1. Šta se označava izrazima oskudno dobro (rijetko dobro, scarce good), slobodno dobro i ekonomsko dobro? 2. U čemu se ogledaju prednosti slobodne tržišne alokacije resursa? Da li je ravnoteža na slobodnom tržištu Paretov optimum? Objasni Paretov optimum. 3. Ko više vrednuje (kome je ono korisnije) neko dobro: proizvodjač ili potrošač? Zašto? 4. Šta se u ekonomiji označava pojmom oportunitetni trošak, apsolutnom prednošću i komparativnom prednošću? Može li isti proizvodjač imati apsolutnu i komparativnu prednost u proizvodnji dva proizvoda? Kako je isplativije izvršiti specijalizaciju u proizvodnji: na osnovu apsolutnih ili komparativnih prednosti? Ako jedna zemlja raspoložive resurse zaposli po principu komparativnih prednosti, koji će biti primarni rezultat takvog korišćenja resursa? 5. Objasniti ekonomski i računovodstveni profit. Šematski uporediti. 6. Ukupna, prosječna i granična funkcija u ekonomskoj analizi. 7. Dokazati da su za vrijednost nezavisno promjenljive veličine jednaku jedinici ( x = 1) ukupna, prosječna i granična vrijednost neke ekonomske pojave međusobno jednake. 8. Dokazati da je ukupna vrijednost za n jedinica nezavisno promjenljive jednaka zbiru svih prethodnih n graničnih veličina. 9. Dokazati da, ako prosječna vrijednost pojave raste, za svaku vrijednost nezavisno promjenljive različitu od jedinice ( x 1), granična vrijednost je veća od prosječne. 10. Dokazati da je za svaku vrijednost nezavisno promjenljive veličine različitu od jedinice ( x 1), ako prosječna vrijednost opada, granična vrijednost manja od prosječne. 11. Dokazati da je granična vrijednost jednaka prosječnoj za onu vrijednost nezavisno promjenljive za koju prosječna funkcija dostigne ekstremnu vrijednost (maksimum ili minimum). 12. Dokazati da promjena granične vrijednosti ne zavisi od dodavanja konstantne vrijednosti funkciji ukupne vrijednosti pojave. 13. Ako je data funkcija ukupne veličine T = f(x), utvrditi odnos granične i prosječne funkcije za iste vrijednosti nezavisno promjenljive x (Amarozo-Robinson formula). 14. Grafički prikazati odnose ukupne, prosječne i granične vrijednosti na primjeru troškova. 15. Zašto tražena količina robe opada kada raste njena cijena, a zašto se kriva tražnje pomjera udesno ili ulijevo u koordinatnom sistemu? Ako je tržišna cijena neke robe manja od oportunitetnog troška njene proizvodnje, šta će se dogoditi na tržištu i u proizvodnji te robe? 16. Kako se u ekonomiji naziva pojava zavisnosti tražnje jednog potrošača od tražnje drugih potrošača? Koji oblik može poprimiti ta pojava (objasniti)? Grafički ilustrovati! 17. Ako je tražnja za nekom robom srazmjerno neelastična, kako će se to odraziti na prihod prodavca i iznos dohotka koji će potrošač trošiti za nabavku date robe? 18. Koja kriva ponude je manje elastična: kratkoročna ili dugoročna? Zašto? Grafički ilustrovati! 19. Kako se mijenja prihod preduzeća kada se mijenja tržišna cijena robe? Matematički pokazati i grafički ilustrovati. 20. Kako se mijenja prihod preduzeća ako se mijenja tražnja za robom koju ono prodaje? Matematički pokazati i objasniti. 21. U čemu je razlika vrijednosti nagiba i cjenovne elastičnosti duž iste linearne krive tražnje? Grafički ilustrovati! ηd 22. Dokazati da je cjenovna elastičnost funkcije tražnje Q = Ap konstantna. ηs 23. Dokazati da je elastičnost ponude Q = Bp ista za svaku vrijednost funkcije. 24. Objasniti i grafički ilustrovati potrošačev višak, proizvodjačevu dobit i mrtvi teret oporezivanja. Objasniti rezervacionu cijenu. 25. Pri cijeni p 0 na tržištu se prodaje Q 0 neke robe. Vlada je procijenila da je potrošnja Q 0 nedovoljna zbog visoke cijene p 0, te je cijenu date robe odredila na nivou p 1 < p 0. Koristeći grafički prikaz opisane situacije, utvrditi kakve će posljedice imati ova odluka Vlade na potrošačev i proizvodjačev višak, te na ukupnu proizvodnju i

potrošnju date robe. 26. Ako Vlada odredi minimalnu platu (w 1 ) iznad ravnotežne tržišne cijene rada (w 0 ), kako će takva odluka uticati na stanje na tržištu rada i odnose potrošačevog i proizvodjačevog viška? Objasniti i grafički ilustrovati. 27. Vlada je odredila garantovanu otkupnu cijenu pšenice (p 1 ) na višem nivou od ravnotežne cijene p 0, obavezujući se da će po toj cijeni otkupiti cjelokupnu proizvodnju od farmera. Kakve će posljedice izazvati ovakva odluka Vlade za kupce i prodavce na tržištu pšenice, a kakve za budžet? Objasniti i grafički ilustrovati. 28. Vlada je odlučila da ograniči proizvodnju robe X. Ograničenje se provodi izdavanjem dozvola za proizvodnju robe X, tako da ukupna ponuda bude fiksirana na nivou nižem od stanja prije uvodjenja ove mjere. Kakve će promjene nastati na tržištu? Objasniti i grafički ilustrovati. 29. Da bi očuvala stabilnost na tržištu robe X, Vlada je uvela podsticaj za smanjenje proizvodnje. Kako će se ova mjera odraziti na cijenu robe X i potrošačev i proizvodjačev višak? Objasniti i grafički ilustrovati! 30. Kako će se uvodjenje poreza na neoporezovani dohodak potrošača i poreza na promet robe koju kupuje iz tog dohotka odrazila na položaj potrošača? Postoji li čist gubitak oporezivanja? Objasniti i grafički ilustrovati. 31. Šta predstavlja kriva kompenzovane tražnje? Objasniti i grafički ilustrovati mrtvi teret oporezivanja koristeći kompenzovanu krivu tražnje. 32. Izvesti matematički obrazac za izračunavanje mrtvog tereta oporezivanja na osnovu krive kompenzovane tražnje. 33. Kako će se uvodjenje poreza (t Q ) po jedinici prodate robe odraziti na potrošačev višak i proizvodjačevu dobit? Od čega zavisi kako će se teret poreza podijeliti izmedju kupca i prodavca? Objasniti i grafički ilustrovati pod pretpostavkom da je prodavac poreski obveznik uvedenog poreza. 34. Kako će se uvodjenje poreza (t Q ) po jedinici prodate robe odraziti na ravnotežnu cijenu, potrošačev višak i proizvodjačevu dobit ako bi obveznik poreza bio potrošač? Objasniti i grafički ilustrovati. 35. Država je povećala porez na robu čija je tražnja savršeno neelastična. Kako će se ova mjera odraziti na stanje na tržištu i kakve će posljedice ona izazvati po položaj kupaca, prodavaca i države? Objasniti i grafički ilustrovati. 36. Ako bi Vlada uvela akcizu na proizvod čija je ponuda manje elastična od tražnje, kako bi se to odrazilo u kratkom roku na položaj kupaca i proizvodjača? Grafički ilustrovati i objasniti. 37. Kako će se uvodjenje poreza t Q odraziti na potrošačev i proizvodjačev višak u uslovima savršeno elastične tražnje i srazmjerno elastične ponude? Objasniti i grafički ilustrovati. 38. Kako će se uvodjenje poreza t Q odraziti na potrošačev i proizvodjačev višak u uslovima savršeno elastične ponude i srazmjerno elastične tražnje? Objasniti i grafički ilustrovati. 39. Pretpostavimo da se poresko opterećenje t Q prvo udvostruči, a zatim utrostruči. Kako će se promjena poreskog opterećenja odraziti na mrtvi teret oporezivanja i veličinu naplaćenog poreza? Grafički uporediti promjene, pretpostavljajući nepromijejenjen nagib krivih ponude i tražnje. 40. Objasniti i grafički ilustrovati kako će se uvodjenje subvencije s Q, koju proizvodjaču plaća država po svakoj jedinici prodatog proizvoda, odraziti na ravnotežnu cijenu i količinu, te proizvodjačevu dobit, potrošačev višak i gubitak društvenog blagostanja. 41. Kako će različita elastičnost tražnje, pri datoj elastičnosti ponude, uticati na raspodjelu blagostanja izmedju proizvodjača i potrošača u uslovima uvodjenja količinske subvencije? Objasniti i grafički ilustrovati. 42. Kako će različita elastičnost ponude, pri datoj elastičnosti tražnje, uticati na raspodjelu blagostanja izmedju proizvodjača i potrošača u uslovima uvodjenja količinske subvencije? Objasniti i grafički ilustrovati. 2

43. Robe X i Y su supstituti. Ako cijena X raste, do kakve promjene dolazi na tržištu robe Y? Grafički ilustrovati i objasniti! 44. Pokazati i objasniti vrijednosti koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje duž linearne funkcije tražnje: Q = - αp + β. Grafički ilustrovati! 45. Preduzeće prodaje robu na dva odvojena tržišta, X i Y. Cjenovna elastičnost tražnje manja je na tržištu X nego elastičnost na tržištu Y. Koju politiku poslovanja preporučujete preduzeću? 46. Vlada je odredila maksimalnu cijenu (price floor) robe X koja je iznad ravnotežne tržišne cijene. Kakve dugoročne posljedice ove mjere možemo očekivati na tržištu robe X? Prikazati grafički! 47. Ako Vlada, sindikati i poslodavci postignu sporazum o povećanju minimalne plate, kakve će to posljedice izazvati na tržištu rada i u ekonomiji date zemlje? Grafički ilustrovati! 48. Ako su date funkcije tražnje i ponude i-te robe: D i = αp i + β i S i = γp i + δ. Odrediti ravnotežnu cijenu i količinu (parcijalnu ravnotežu na tržištu i-te robe). 49. Tražena količina neke robe (D) u tekućem vremenskom periodu je funkcija cijene tekućeg perioda, tj. D t = f(p t ). U tekućem vremenskom periodu (t) ponudjena količina neke robe (S) je funkcija cijene iz prethodnog perioda (t-1), tj. S t = f(p t-1 ). Odrediti parcijalnu ravnotežu na datom tržištu u tekućem periodu. 50. Objasniti nastajanje prigušenih oscilacija i grafički ilustrovati. 51. Objasniti nastajanje ujednačenih oscilacija i grafički ilustrovati. 52. Objasniti nastajanje rastućih oscilacija i grafički ilustrovati. 53. Na osnovu statičkog modela parcijalne ravnoteže utvrditi raspodjelu poreskog opterećenja izmedju potrošača i proizvodjača pod pretpostavkom da je država uvela porez t Q po jedinici proizvoda koji plaća proizvodjač. 54. Na osnovu statičkog modela parcijalne ravnoteže utvrditi raspodjelu ukupnog viška (blagostanja) izmedju potrošača i proizvodjača pod pretpostavkom da je država uvela subvenciju s Q po jedinici proizvoda. 55. Ako potrošač raspolaže dohotkom m, koje korpe dobara može sebi priuštiti pri datim tržišnim cijenama? Koliko košta svaka korpa dobara koja leži na budžetskoj liniji? Da li je vrijednost korpi dobara promjenljiva duž budžetske linije? Da li korpe dobara koje pripadaju budžetskoj liniji istovremeno pripadaju i budžetskom skupu? 56. Date su dvije korpe dobara (A i B) koje leže na budžetskoj liniji. Utvrditi promjenu koja nastaje izborom korpe B i odbacivanjem korpe A. Grafički ilustrovati. Koliki je oportunitetni trošak povećanja potrošnje jedinice dobra x 1 u prethodnom slučaju? 57. Ako se smanjio oportunitetni trošak zamjene jednog dobra za drugo, šta se dogodilo sa cijenom dobra čija je potrošnja povećana, a šta se dogodilo sa nagibom (koeficijentom smjera) budžetske linije pod uticajem promjene cijene dobra čija je potrošnja povećana? 58. Kako će se uvodjenje količinskog poreza t Q na cijenu dobra x 1 odraziti na nagib bužetske linije i oportunitetni trošak? Postaviti i riješiti model, te grafički ilustrovati. 59. Od 2006. godine u BiH uveden je porez na dodatu vrijednost (PDV) po jedinstvenoj stopi od 17%. Kako se uvodjenje PDV odrazilo na oportunitetni trošak zamjene dobara? 60. Porez na dodatu vrijednost (PDV) po stopi od 17% ekvivalentan je porezu na dohodak po kojoj stopi (t m )? Dokazati! 61. Preferiranu korpu dobara čine proizvodi x 1 i x 2. Oba proizvoda su subvencionisana po stopi s r. Kako subvencionisanje subvencijom ad valorem utiče na budžet potrošača? Dokazati! 62. Kako popust u cijeni na jednu vrstu robe, preko neke kupljene količine te robe, utiče na oportunitetni trošak potrošača? Uporediti nagib budžetskog ograničenja prije i poslije sticanja prava na popust. Grafički ilustrovati. Objasniti i grafički ilustrovati uvođenje akcije gratis na budžetsko ograničenje. 63. Koja relacija preferencije vrijedi za korpe dobara koje pripadaju istoj krivoj indiferentnosti? U kakvom su odnosu u potrošnji dva dobra čija je granična stopa supstitucije (MRS) konstantna? Kog oblika je kriva indiferentnosti koja ilustruje konstantnu MRS? Grafički ilustrovati! 3

64. Nacrtati krive indiferentnosti i objasniti odnos dobara u potrošnji koja potrošač uvijek troši zajedno i u fiksnim proporcijama. Koja su to dobra? 65. Ako je x 2 željeno dobro, a x 1 neutralno dobro, nacrtati krive indiferentnosti i označiti i objasniti smjer rastućih preferencija potrošača. 66. Kakav je nagib krive indiferentnosti ako potrošač ima vrlo malo ili jako mnogo oba dobra koja čine njegovu potrošačku korpu? Grafički ilustrovati. 67. Da li potrošač može dostići optimalni izbor ako je granična stopa supstitucije (MRS) dobara koja čine njegovu korpu dobara pozitivna? Objasniti i grafički ilustrovati. 68. Šta predstavlja konveksnost preferencija? Objasniti i grafički ilustrovati. 69. Objasniti i grafički ilustrovati konkavnost preferencija. 70. Data je funkcija ukupne korisnosti U ( x1, x2 ) = x1 + x2. U kakvom su odnosu u potrošnji dobra x 1 i x 2? 71. Data je funkcija ukupne korisnosti U ( x 1, x 2 ) = min{ x 1, x 2 }. U kakvom su odnosu u potrošnji dobra x 1 i x 2? 72. Šta i kako mjeri granična stopa supstitucije (MRS)? Izvesti MRS i objasniti! 73. Zašto je kriva indiferentnosti za normalna dobra opadajuća s lijeva udesno i konveksna u prvom kvadrantu koordinatnog sistema? Mogu li dvije krive indiferentnosti koje pripadaju istoj familiji krivih imati zajedničku tačku? Dokazati i grafički ilustrovati. 74. Definisati i objasniti graničnu korisnost (MU) dobra x 1. Grafički ilustrovati i objasniti Prvi Gosenov zakon. 75. Ako je kriva indiferentnosti skup jednako preferiranih korpi dobara, kakva je vrijednost funkcije ukupne korisnosti duž krive indiferentnosti? Kakav je odnos granične stope supstitucije (MRS) dva dobra i njihovih graničnih korisnosti? Dokazati! 76. Šta odredjuje koju će korpu dobara sa iste krive indiferentnosti potrošač odabrati kao korpu optimalnog izbora? Objasniti i grafički ilustrovati! 77. Objasniti i grafički ilustrovati optimalni izbor potrošača. 78. Na koji način će potrošač rasporediti raspoloživi dohodak na dobra koja čine korpu njegovog optimalnog izbora? Objasniti i dokazati. Da li je Drugi Gosenov zakon Pareto optimalno rješenje? 79. Izvesti i objasniti funkciju tražnje ako su dobra x 1 i x 2 savršeni komplementi. 80. Kolika je granična stopa supstitucije za dobra koja su savršeni komplementi? Dokazati i grafički ilustrovati. α β 81. Data je funkcija ukupne korisnosti potrošača u = f ( x1, x2 ) = x1 x2. Koliki je optimalni obim tražnje dobra x 1 i x 2? Dokazati. 82. Gdje će biti locirana korpa optimalnog potrošačevog izbora kod neželjenih (loših), neutralnih i nedostupnih dobara? Grafički ilustrovati. 83. Ako dohodno-potrošna kriva ima pozitivan nagib, kako se mijenja tražnja sa promjenom dohotka, kakva je dohodna elastičnost tražnje i o kakvom dobru je riječ? Ako dohodno-potrošna kriva ima negativan nagib, kako se mijenja tražnja sa promjenom dohotka, kakva je dohodna elastičnost tražnje i o kakvom dobru je riječ? U čemu je razlika izmedju luksuznih i potrebnih dobara? Grafički ilustrovati! 84. Grafički prikazati Engelovu krivu za normalno dobro. Koliki je nagib Engelove krive za savršene supstitute? 85. Šta pokazuje inverzna funkcija tražnje? Pokazati na primjeru linerane funkcije tražnje. 86. Koje efekte izaziva na položaj potrošača promjena cijene jednog dobra iz potrošačeve preferirane korpe? Grafički ilustrovati! 87. Objasniti efekat supstitucije na primjeru korpe koju čine dobra x 1 i x 2 uz pretpostavku o smanjenju cijene p 1, uz nepromijenjenu cijenu p 2 i dohodak potrošača. Grafički ilustrovati! 88. Objasniti efekat dohotka na primjeru korpe koju čine dobra x 1 i x 2 uz pretpostavku o smanjenju cijene p 1, uz nepromijenjenu cijenu p 2 i dohodak potrošača. Grafički ilustrovati! 4

89. Kakvog je predznaka efekat supstitucije, a kakvog efekat dohotka? Uporediti Hiksov efekat supstitucije i efekat supstitucije Sluckog. Grafički ilustrovati! 90. Ako su dobra x 1 i x 2 savršeni supstituti, može li promjena cijene jednog od dobara dovesti do promjene tražnje koja je isključivo posljedica efekta dohotka? Može li ukupan efekat smanjenja cijene dobra x 1, ako je x 2 normalno dobro, biti negativan? 91. Ako efekat supstitucije i efekat dohotka djeluju u istom smijeru promjene tražnje, o kojoj vrsti dobra je riječ? Može li efekat dohotka na tražnju biti jednak nuli ako se smanji cijena jednog od dobara? 92. Može li efekat supstitucije na tražnju biti jednak nuli ako se smanji cijena jednog od dobara iz potrošačeve preferirane korpe? Grafički ilustrovati. 93. Država je uvela porez na potrošnju dobra x 1. Objasniti i grafički ilustrovati dohodni i efekat supstitucije poreza na robu x 1. 94. Može li efekat supstitucije biti jednak nuli pri uvodjenju poreza na potrošnju nekog od dobara iz preferirane potrošačeve korpe? 95. Grafički prikazati i objasniti efekat supstitucije i efekat dohotka kod Gifenovog dobra. 96. Grafički prikazati i objasniti efekat supstitucije i efekat dohotka kod inferiornog dobra. 97. Utvrditi uslove maksimuma funkcije korisnosti u = f(x 1, x 2 ) pri datom budžetu potrošača (m). 98. Šta ekonomisti podrazumijevaju pod pojmom imovina? Šta predstavlja likvidnost imovine? Šta je stopa prinosa? Koja je vrijednost novca danas veća: sadašnja ili buduća? Zašto? 99. Zašto ljudi prodaju jednu imovinu i kupuju drugu imovinu? Čemu dugoročno vodi takva motivacija ljudi? Kada će dva oblika imovine biti u ravnoteži? Šta predstavlja arbitraža? 100. Kolika mora biti tekuća cijena neke imovine? Dokazati. 101. Šta predstavlja implicitni prinos imovine? Šta je aprecijacija? 102. Čemu je jednak ukupni prinos i stopa prinosa od imovine sa prinosima u potrošnji? 103. Kolika je maksimalna vrijednost sadašnje potrošnje (c 0 ) za potrošača koji dio sadašnjeg dohotka troši, a dio štedi uz kamatnu stopu r? 104. Kolika je maksimalna vrijednost buduće potrošnje (c 1 ) za potrošača koji cjelokupni tekući dohodak štedi uz kamatnu stopu r? 105. Kakav je odnos granične stope tehničke supstitucije (MRTS) i granične stope ekonomske supstitucije (MRES) duž putanje ekspanzije? Grafički ilustrovati! 106. Da li je putanja ekspanzije izoklina? Da li su linije grebena izokline? U čemu je razlika izmedju putanje ekspanzije i linije grebena? Imaju li linije grebena i putanja ekspanzije ijednu zajedničku tačku? Grafički ilustrovati! 107. Objasni relevantno i irelevantno područje proizvodnje. 108. Ako je granična produktivnost kapitala jednaka nuli (MPK = 0), kolika mora biti prosječna produktivnost rada (APL), ako se proizvodnja odvija uz varijabilno zapošljavanje rada pri fiksnom ulaganju kapitala? Dokazati! 109. Koji faktori utiču na prosječnu produktivnost rada? Šta se odvija u tački infleksije krive granične produktivnosti faktora proizvodnje? 110. Kada funkcija granične produktivnosti (MPx) faktora proizvodnje (x) ima maksimum, da li je funkcija prosječne produktivnosti (APx) istog faktora proizvodnje za isti obim zaposlenosti (x 0 ) u rastućoj ili opadajućoj fazi? Grafički ilustrovati. 111. Grafički uporediti i objasniti uticaj prinosa u proizvodnji na kretanje krivih graničnog i prosječnog proizvoda, s jedne strane, i krivih graničnog i prosječnog troška, s druge strane. 112. Mogu li izokvante imati zajedničku tačku? Dokazati! Mogu li izokline imati zajedničku tačku? Može li granična stopa tehničke supstitucije imati istu vrijednost u svim tačkama izokvante? Grafički ilustrovati! 113. Ako se smanjuje oportunitetni trošak proizvodnje nove jedinice proizvoda, koji prinosi vladaju u toj proizvodnji? Koji prinosi vladaju u proizvodnji kod koje se povećava granična stopa transformacije (MRT) sa povećanjem proizvodnje jednog dobra? Grafički ilustrovati! 5

114. Duž krive proizvodnih mogućnosti postoji bezbroj kombinacija proizvodnje dobra X i Y, odnosno bezbroj vrijednosti MRT. Za koju od kombinacija proizvodnje dobra X i Y tih vrijednosti MRT možemo reći da odgovara kombinaciji proizvodnje X i Y koja je ekonomski efikasna? Grafički ilustrovati. 115. Utvrditi uslove maksimuma proizvodne funkcije Q = f(l,k) uz date troškove proizvodnje. 116. Data je proizvodna funkcija Q = f(x 1, x 2,..,x n ), pri čemu se pretpostavlja da Q i faktori proizvodnje mogu varirati u intervalu (0,+ ), te da se faktori mogu kontinuirano supstituisati u proizvodnji. Dokazati: kada AP raste, tada je MP > AP. 117. Data je proizvodna funkcija Q = f(x 1, x 2,..,x n ), pri čemu se pretpostavlja da Q i faktori proizvodnje mogu varirati u intervalu (0,+ ), te da se faktori mogu kontinuirano supstituisati u proizvodnji. Dokazati: kada je AP maksimalno, MP = AP. 118. Data je proizvodna funkcija Q = f(x 1, x 2,..,x n ), pri čemu se pretpostavlja da Q i faktori proizvodnje mogu varirati u intervalu (0,+ ), te da se faktori mogu kontinuirano supstituisati u proizvodnji. Dokazati: kada AP opada, tada je MP < AP. 119. Preduzeće posluje u uslovima potpune konkurencije, nabavljajući faktore (x i ) na tržištu i plaćajući ih po tržišnim cijenama (π i ). Preduzeće prodaje vlastiti proizvod po važećoj tržišnoj cijeni (p). Postaviti ciljnu funkciju preduzeća. Utvrditi uslov optimalne zaposlenosti svakog od angažovanih faktora. α 1 α 120. Data je proizvodna funkcija: Q = AL K, 0 < α < 1 Kolika je prosječna produktivnost rada i od čega ona zavisi? Kolika je granična produktivnost rada? Kakav je odnos prosječne i granične produktivnosti rada u ovoj proizvodnoj funkciji? 121. Može li granični trošak biti jednak nuli (MC = 0)? Da li bi tada ukupni trošak bio takodje jednak nuli (TC = 0)? Da li bi tada ukupni trošak zavisio od obima proizvodnje? Da li preduzeće treba da smanji proizvodnju ako granični trošak počne da raste? Prikazati grafički cijeli tok funkcije graničnog troška i označiti oblik prinosa u proizvodnji duž krive graničnog troška! 122. Šta predstavlja kriva učenja? Objasniti i grafički ilustrovati. 123. Šta pokazuje indeks ekonomije obima (SCI)? 124. Kakav je uticaj fiksnog troška na kretanje graničnog troška? Dokazati! Može li prosječni fiksni trošak ikada biti veći od ukupnog fiksnog troška? Grafički ilustrovati! 125. Kakav je odnos ukupnog prihoda i ukupnog troška preduzeća u tački pokrića (prag rentabilnosti)? Grafički ilustrovati! 126. Kolika je vrijednost funkcije prosječnog varijabilnog troška (AVC) u tački zatvaranja preduzeća? Grafički ilustrovati! 127. Objasni i grafički ilustruj kratkoročnu i dugoročnu ponudu preduzeća. 128. Objasni i grafički ilustruj kratkoročnu i dugoročnu ponudu grane. 129. Funkcija ukupnih troškova je TC = f(q). Kolika je vrijednost koeficijenta elastičnosti ukupnih troškova pri obimu proizvodnje za koji je prosječni ukupni trošak (ATC) minimalan? Označiti duž krive prosječnog ukupnog troška vrijednost koeficijenta elastičnosti troškova. 130. Koliki je stepen diferenciranosti proizvoda u uslovima potpune konkurencije (price-taker market), a koliki u uslovima monopola (price-maker market)? 131. Ako tržišna cijena proizvoda raste u potpunoj konkurenciji, kakve će promjene zbog toga nastati na kratki, a kakve na dugi rok? Grafički ilustrovati! 132. Kako se price taker pozicija preduzeća odražava na granični prihod preduzeća? Grafički prikazati granični prihod preduzeća (MR Marginal Revenue). 133. Ako je granični trošak preduzeća koje posluje u uslovima potpune konkurencije, za odredjeni obim proizvodnje, veći od graničnog prihoda, da li je to dobar izbor obima proizvodnje? Grafički prikazati i objasniti opisanu situaciju. 134. Ako je granični prihod preduzeća koje posluje u uslovima potpune konkurencije veći od graničnog troška, da li je preduzeće dostiglo optimalni obim proizvodnje? Kakvu politiku proizvodnje preduzeće treba voditi u narednom periodu? Grafički prikazati opisano stanje i vaš prijedlog. 6

135. Na dugi rok, čemu teže cijene proizvoda na tržištu potpune konkurencije? Grafički ilustrovati. 136. Koliki je ekonomski profit preduzeća na dugi rok u uslovima potpune konkurencije? Objasniti i grafički ilustrovati. Ako je ekonomski profit konkurentnog preduzeća na dugi rok jednak nuli, zašto preduzeće nije motivisano da napusti granu? 137. Konkurentna firma proizvodi identičan proizvod u dva različita pogona. U prvom pogonu granični trošak (MC 1 ) je jednak tržišnoj cijeni proizvoda, tj. p = MC 1, a u drugom pogonu granični trošak (MC 2 ) je manji od tržišne cijene, tj. p > MC 2. Na koji način ovo preduzeće može povećati profit i zašto? Na koji način bi preduzeće moglo povećati profit ako bi vrijedile sledeće relacije: p < MC 1 i p > MC 2? 138. Kako se manifestuju posljedice razlika poslovanja preduzeća na tržištu potpune (price taker market) i ograničene (price searcher market) konkurencije? 139. Šta predstavlja rezidualna tražnja? Grafički ilustrovati. 140. Da li u dugom roku vrijedi slijedeća relacija u uslovima ograničene konkurencije za ravnotežni položaj preduzeća: p = AR = MR = MC? 141. Funkcija tražnje i funkcija ponude monopolskog preduzeća. Uporedite elastičnost supstitucije u uslovima monopola i u uslovima potpune konkurencije. Grafički ilustrovati! 142. Ako je D = β αp funkcija tražnje monopolskog preduzeća, koliki je nagib funkcije tražnje? Da li je elastičnost tražnje konstantna duž linearne krive tražnje u uslovima monopola? Dokazati! 143. Koliki je nagib funkcije graničnog prihoda (MR) monopolskog preduzeća? Dokazati! Koliki je nagib funkcije prosječnog prihoda (AR) monopolskog preduzeća? Dokazati! Dokazati za koliko je, u opštem slučaju, prosječni prihod (AR) veći od graničnog prihoda (MR) monopolskog preduzeća. 144. Granični prihod monopoliste (MR) izraziti preko cijene i elastičnosti tražnje. Analizirati vrijednost MR duž krive tražnje monopolskog preduzeća. 145. Odrediti uslove optimalnog položaja monopoliste i objasniti njihovo ekonomsko značenje. 146. Ako monopolista povećava prodaju kako će se to odraziti na prosječni, a kako na granični prihod monopoliste? 147. Kako monopolista formira cijenu: kog pravila se pridržava pri tome? Dokazati pravilo formiranja cijene! 148. Koje su pretpostavke za vodjenje politike diskriminacije cijena? Šta je diskriminacija cijena sa aspekta potrošačevog viška? Kako se provodi diskriminacija cijena prvog, drugog i trećeg stepena? Grafički ilustrovati! 149. Kakve će posljedice izazvati paušalno oporezivanje monopola? Dokazati i objasniti. 150. Kakve posljedice izaziva kontrola cijene monopoliste na tok krive tražnje, na ponudjenu količinu i granični prihod monopoliste? Grafički ilustrovati. 151. Kakve će posljedice izazvati uvodjenje poreza na profit monopoliste po stopi t r? Dokazati, objasniti i grafički ilustrovati. 152. Kakve će posljedice izazvati uvodjenje specifičnog poreza po jedinici prodate robe (t Q ) monopolskog preduzeća? Dokazati, objasniti i grafički ilustrovati. 153. Kakve će posljedice izazvati uvodjenje ad valorem poreza, odnosno poreza po odredjenoj stopi (t r ) na prodajnu cijenu monopolskog preduzeća? Dokazati, objasniti i grafički ilustrovati. 154. Kako monopolista dijeli ukupnu ponudu na različita tržišta (fizički odvojena, sa različitom cjenovnom elastičnošću tražnje), odnosno na osnovu kog objektivnog kriterijuma donosi odluku? Objasniti i dokazati. 155. Kako monopolista odredjuje cijenu na svakom od tržišta? 156. Da li je zaposlenost faktora proizvodnje u uslovima monopola, koji ne provodi savršenu diskriminaciju cijena, Pareto optimalna? 157. Kako se mjeri monopolska moć? 158. Optimalni položaj prirodnog monopola. 7

159. Uporediti karakteristike potpune konkurencije i oligopola. 160. Uporediti karakteristike oligopola i monopola. 161. Ako su proizvodi različitih proizvodjača apsolutni supstituti u uslovima homogenog oligopola i u uslovima potpune konkurencija, u čemu je razlika izmedju položaja preduzeća u uslovima homogenog oligopola i potpune konkurencije? Uporediti elastičnost krive tražnje oligopoliste koji proizvodi homogen proizvod, elastičnost krive tražnje preduzeća u potpunoj konkurenciji i elastičnost krive tražnje monopoliste. Grafički ilustrovati. 162. Šta podrazumijeva nezavisno, a šta medjuzavisno ponašanje oligopolista? Navesti modele nezavisnog ponašanja oligopolista i modele medjuzavisnog ponašanja oligopolista. 163. Ponašanje preduzeća u Kurnoovom dupolu. 164. Ponašanje preduzeća u Edžvortovom duopolu. 165. Ponašanje preduzeća u Štakelbergovom duopolu. 166. Ponašanje preduzeća u Čemberlinovom duopolu. 167. Ponašanje preduzeća u Svizijevom duopolu. 168. Funkcionisanje kartela. 169. Model cjenovnog liderstva u oligopolu. 170. Optimalni položaj preduzeća u monopolističkoj konkurenciji. 171. Optimalni položaj monopsona. 172. Šta je evolutivna ekonomija? Šta čini osnovu teorije igara? Šta se podrazumijeva pod igrom u teoriji igara? Koja su osnovna obilježja učesnika igre (donosioca strateških odluka)? 173. Šta se podrazumijeva pod pojmom strategija u teoriji igara? Objasni matricu isplata. Šta je simultani potez u teoriji igara? Šta predstavlja sekvencijalni potez u teoriji igara? 174. Šta je kooperativna igra, a šta je nekooperativna igra? Šta označava igra sa nultom sumom? Šta označava igra sa promjenljivom sumom? 175. Šta je strateška interakcija? Objasniti kakav značaj ima strateška interakcija u funkcionisanju oligopola, monopola i potpune konkurencije. 176. Šta je Nešova ravnoteža i koje su njene karakteristike? Objasniti dominantnu strategiju u Nešovoj ravnoteži. 177. Objasni zatvorenikovu dilemu. Da li je zatvorenikova dilema Pareto optimalno rješenje? Da li zatvorenikova dilema predstavlja Nešovu ravnotežu? 178. Ako postoje dvije Nešove ravnoteže u jednoj igri, da li je moguća primjena dominantne strategije? Ako postoje dvije Nešove ravnoteže u jednoj igri, da li su one Pareto optimalna rješenja? 179. Simetrična i asimetrična igra u Nešovom ekvilibrijumu. 180. Objasni asimetrične informacije i moralni hazard. Literatura: H. Varian, Mikroekonomija moderni pristup, sedmo izdanje, Ekonomski fakultet Beograd, 2010. R. Tomaš, Primijenjena mikroekonomija, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Banja Luka, 2011. NAPOMENA: Broj pitanja na koja student odgovara na usmenom dijelu ispita zavisi od broja osvojenih bodova na testovima (pismenom dijelu ispita): od 0 do 10 bodova 5 pitanja od 11 do 25 bodova 3 pitanja od 26 do 40 bodova 2 pitanja U gornji broj bodova ne uključuju se bodovi po osnovu prisustva nastavi. 8