Potoje ti načina kočenja: KOČENJE ASINHRONOG OTORA 1. Rekupeativno;. Potivtujno na dva načina; 3. Dinamičko ili kočenje jednomenom tujom.
1. REKUPERATIVNO Pokazano je da ainhoni moto adi kao ainhoni geneato (azvija negativan momenat) kada je bzina obtanja veća odinhonebzine(ω > ω ), odnono kada je klizanje negativno ( <0).U ežimu ainhonog geneatoa mehanička enegija koja e petvaa u elektičnu pedaje ( vaća ) e izvou napajanja, ako ovaj može da pimi. U opiani ežim kočenja može e u pincipu doći nadvanačina: a) Ako e bzina motoa poveća iznad inhone. Tipičan pime u kolica a ainhonim pogonom na nizbdici. b) Ako e inhona bzina manji ipod tenutne bzine. Pimei u manjene učetanoti napajanja, ili povećanje boja polova. Za ealizaciju ovog kočenja nije potebna dodatna opema. PRIENA: Kočenje kod pogona a potencijalnom piodom opteećenja i u tacionanom i u pelaznom ežimu; Kočenje adi manjenja bzine kod egulianih pogona.
Na lici u pikazane i u I-kvadantu (motonom) i u II-kvadantu (geneatokom) dve kaakteitike motoa a inhonim bzinama ω 1 i ω. Pikazano je i geometijko meto tačaka na tatičkim kaakteitikama kada e inhona bzina pomeni a ω 1 na ω. Pvo e adna tačka iz tacionanog tanja, tačka (A), pemešta u (B) na novoj kaakteitici, zatim peko tačke paznog hoda, do novog tacionanog tanja a manjom bzinom, tačka (C). Geneatoko kočenje e ima na delu kaakteitike od (B) do inhone bzine ω. m e <0 m m bzina [.j.] B ω 1 ω C A momenat [.j.]
. PROTIVSTRUJNO KOČENJE Pvi način. Ovo kočenje moguće je pimeniti amo kod motoa a namotanim otoom. Otvauje e uključivanjem velikog dodatog otpoa u kolo otoa. Na ovaj način: Pogon e može zautaviti ako e dobije < e m za lučaj eaktivne piode opteećenje, tačka (D) na lici. Pogon e može eveiati do novog tacionanog tanja u lučaju potencijalne piode opteećenja, tačka (E) na lici. U oba lučaja kočenje otpočinje pelakom iz tacionanog tanja, tačka (A) u tačku (C). C A D bzina [.j.] E R m m R +R d momenat [.j.]
Dugi način: Ovaj ežim otvauje e pomenom mea obtanja obnog magnetnog polja, izmenom edoleda faza na tatou. Na lici je pikazan pime potivtujnog kočenja pomenom edoleda faza kod motoa a katko pojenim otoom koji pokeće potencijalno opteećenje. Kočenje otpočinje ukštanjem dve faze na tatou, uled čega e adna tačka pemešta iz (A) u (B). Od tačke (B) do (C) imamo potivtujno kočenje. Ubzanje pogona a upotnim meom obtanja počinje od tačke (C) i taje do negativne inhone bzine, tačka (D). Od tačke (D) do (E) ima e ekupeativno kočenje. U tački (E) natupa novo tacionano tanje u ežimu ekupeativnog kočenja. m m bzina [.j.] C B m ko D A E momenat [.j.]
oa e naglaiti da je za veme potivtujnog kočenja (B do C) tuja motoa jako velika, veća od polazne!!! Kod motoa a namotanim otoom ovaj način kočenja je povoljniji, je: pvo, može e dobiti veći kočioni momenat; dugo, tuja motoa e može oganičiti. Na lici je pikazan pethodni pime a pogonom u kome je moto a namotanim otoom. VAŽNA NAPOENA: Kod potivtujnog kočenja moto uzima enegiju iz izvoa (meže), ova enegija i enegija kočenja petvaaju e u toplotu u motou i dodatom otpou otoa, ako ovaj potoji.
Kočenje otpočinje ukštanjem dve faze na tatou i itovemenim uključenjem velikog otpoa u kolo otoa, pelazi e iz tačke (A) u tačku (B). Kočioni momenat koji eadadobijajeznatnoveći negoulučaju bez dodavanja otpoa. Takođe, dodati otpo oganičava tujuiomogućava da e veliki deo enegije kočenja diipia (petvaa u toplotu) izvan motoa. Potivtujno kočenje e ima između tačaka (B) i (C). Od (C) do (D) imamo ubzavanje a upotnim meom obtanja. U tački (D) iključen je dodati otpo, povećava e moment motoa, a time i koeficijent ubzanja. Od tačke (E) do tačke (F) imamo dalje ubzavanje pogona, pvo u motonom ežimu do inhone bzine, a zatim u ekupeativnom ežimu. Stacionano tanje u tački (F) je u ekupeativnom ežimu. 1.5 1 0.5 B R d >>0 R d =0 ω 1 m m A bzina [.j.] 0 0.5 1 E C R d =0 D ω F 1.5 3.5 1.75 0 1.75 3.5 momenat [.j.]
3. DINAIČKO KOČENJE (KOČENJE JEDNOSERNO STRUJO) PRINCIP RADA: Koz namotaje tatoa poputi e jednomena tuja uled čega e u motou obazuje jedno nepoketno magnetno polje. Ako e oto obće u njemu će e indukovati elektomotona ila, odnono upotaviti tuja koja će a nepoketnim poljem obazovati momenat koji e upottavlja obtanju, kočioni momenat. ašina adi kao inhoni geneato, pi čemu je indukto tato, indukt oto, a potošač omki otpo u kolu otoa. Odgovaajuće analitičke elacije za opiani ežim mogu e dobiti ako e pođe od izaza za tuju otoa. Pošto je učetanot napajanja tatoa ada ω =0 dobija e izaz: N: jω U / I = + jω λ + ( ) Relativna bzina otoa je: ω = ω
Analitički izaz za mehaničku kaakteitiku motoa je: N: ( ) ( ) / U I e + + = = λ ω ω ω ože e pokazati da potoji ešenje jednačine: = 0 ω e Odnono, da momenat motoa pi bzini: p + ± = λ ω ima ektemum: ( ) + = ± e U λ
Napon U je efektivna fazna vednot napona napajanja tatoa, ali kako je ω =0 tenutne vednoti napona po fazama u: u u u a b c = U = U = U co co 0 ( 0 ) = U 0 ( ) = U / 0 ( 40 ) = U / co 10 PRAKTIČNO ovo bi značilo da e na fazu (a) tatoa moa doveti jednomeni napon U, a + kajem na ulazu, a - kajem na izlazu faznog namotaja, dok e na faze (b) i (c) moa doveti jednomeni napon U /, a + kajem na izlazima, a - kajem na ulazima ovih faznih namotaja. Realizacija ovakvog tofaznog jedomenog napajanja bila bi vlo ložena, a time i nepaktična, je bi moali da apolažemo a dva azličita jednomena izvoa i moali bi nam biti dotupni vi kajevi tatokih namotaja.
U + U + V X W + U / U / Y Z
Iti kočioni efekat može e potići i jednotavnim piključivanjem odgovaajućeg jednomenog napona (U dc ) na dva lako dotupna kaja tatoa. Vednot napona U dc koja će datiitikočioni momenat kao i kod tofaznog jedomenog napajanja odeđuje e iz jednakih magnetopobudnih ila tatoa, a zaviiće od pege tatoa. U dc U dc U dc U dc U dc
Ako je tato pegnut u zvezdu : -agnetopobudna ila kod tofaznog jedomenog napajanja je: F = U N 1 1 1 0 0 ( ) co( 40 ) co 10 = 3 U N -agnetopobudna ila koja e ima kada e jednomeni napon U dc dovede na dva ulazna kaja tatokog namotaja je (ZVEZDA!): F dc = 3N U dc F dc
Iz ulova jednakoti: Dobija e: F = F dc U dc U = 3 e = ω + ω ( λ + ) U 3 dc U cilju poboljšanja efikanoti kočenja mogu e koititi i neke duge šeme pezanja namotaja tatoa. Na lici u pikazane mehaničke kaakteitike motoa u ežimu dinamičkog kočenja, pi čemu je:
I R j1 1 > I > R j bzina [.j.] I j1 R 1 I j R momenat [.j.] Očigledno je da e u cilju dobijanja pogodnih kaakteitika moaju kombinovati podešavanje pomoću jednomenog napona, odnono tuje i dodatim otpoom otoa (ako je oto namotan).
Napomena: Izvedeni poačun ne uvažava zaićenje motoa, uled koga e vednot induktivnoti može značajno da menja. Uvažavanje ovoga efekta bitno bi komlikovalo poačune, ali e to zaićenje nekada u paki moa uzimati u obzi. Pime: Da bi kod motoa od 3kW makimalni momenat pi dinamičkom kočenju bio jednak pevalnom momentu na piodnoj mehaničkoj kaakteitici, jednomena tuja kojom e napaja tato moa biti koo dva puta veća od nominalne tuje.