1. DESET PRINCIPA EKONOMIJE. Copyright 2004 South-Western/Thomson Learning

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

numeričkih deskriptivnih mera.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Elementi spektralne teorije matrica

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( , 2. kolokvij)

TROŠKOVI PROIZVODNJE. Copyright 2004 South-Western/

Teorijske osnove informatike 1

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

18. listopada listopada / 13

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kaskadna kompenzacija SAU

TEST 1: OSNOVI EKONOMIJE

7 Algebarske jednadžbe

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Reverzibilni procesi

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Ravnotežni model koji je u osnovi savremene finansijske teorije Izveden primenom principa diversifikacije pod pojednostavljenim pretpostavkama

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

5. Karakteristične funkcije

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Mašinsko učenje. Regresija.

Obrada signala

Testiranje statistiqkih hipoteza

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

IZVODI ZADACI (I deo)

1.4 Tangenta i normala

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

5 Ispitivanje funkcija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Vježbe 6. ass. Lejla Dacić

Operacije s matricama

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Analiza savršene konkurencije u kratkom roku

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

EKONOMIKA POSLOVANJA

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

POTPUNA KONKURENCIJA I MAKSIMIRANJE PROFITA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

1 Promjena baze vektora

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Zadaci iz trigonometrije za seminar

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Transcript:

1. DESET PRINCIPA EKONOMIJE

Reč ekonomija (privreda) potiče od grčke reči (oικονομικος = oikonomikos) što znači onaj koji upravlja domaćinstvom. Svako domaćinstvo kao i privreda treba da donesu odluke o tome: Ko treba da radi, proizvodi? Koja dobra treba proizvoditi i u kom iznosu? Koje resurse treba upotrebiti u proizvodnji? Po kojim cenama treba prodavati proizvode?

Društvo i ograničeni resursi Upravljanje resursima (rad, zemlja, kapital) sa kojima društvo raspolaže predstavlja veoma važnu aktivnost s obzirom da su resursi retki, oskudni. Oskudnost znači da društvo ima ograničene resurse i da ne može proizvesti sva dobra i usluge koje stanovnici žele. Ekonomija je nauka koja proučava na koji način društvo upravlja svojim retkim resursima.

I Individualno odlučivanje Na koji način pojedinci donose odluke? 1. Ljudi se suočavaju sa izborom. 2. Trošak nečega je ono čega se ljudi odriču da bi to nešto dobili. 3. Racionalni pojedinci donose odluke na margini u graničnim slučajevima. 4. Ljudi reaguju na podsticaje.

II Na koji način se odvija interakcija (međusobno delovanje) ljudi u privredi 5. Trgovina je obostrano korisna za svakog pojedinca. 6. Tržišta obično predstavljaju dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti. 7. Država može ponekad da poboljša ekonomske rezultate, odnosno da ispravi neuspehe tržišta.

III Kako funkcioniše privreda kao celina 8. Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvodi dobra i usluge. 9. Cene rastu kada država štampa više novca nego što je potrebno. 10. Društvo je u kratkom roku suočeno sa izborom između inflacije i nezaposlenosti.

Princip #1: Ljudi moraju da naprave izbor Da bismo dobili jednu stvar treba da se odreknemo neke druge. Na primer, imamo izbor: Dokolica ili rad, Hrana naspram odeće, Efikasnost ili pravičnost. Nema besplatnog ručka! Svaki put kada donosimo odluku, to znači da se odričemo jednog cilja zarad ostvarivanja nekog drugog!

Društvo se suočava sa izborom između: Efikasnosti - društvo teži da na najbolji način upotrebi ograničene resurse sa kojima raspolaže (veličina ekonomskog kolača). Pravičnosti - koristi od efikasne upotrebe resursa treba da budu jednako raspodeljene (distribuirane) između svih članova društva (raspodela kolača). Primer: Socijalno osiguranje treba da pomogne ugroženim grupama stanovništva. Građani sa višim ličnim primanjima, plaćaju više po osnovu poreza na dohodak građana. Kada država pravi raspodelu od bogatih ka siromašnima, smanjuje nagradu za zalaganje na radu (kada država iseče kolač na više parčadi, parče postaje manje).

Princip #2: Trošak ostvarivanja nekog cilja jednak je onome čega se odričemo da bismo taj cilj ostvarili Donošenje odluke o obavljanju bilo koje aktivnosti zahteva poređenje troškova i koristi od te aktivnosti i svake druge alternative: Da li da danas idem na predavanja ili da spavam? Da li da idem na Fakultet ili da počnem da radim? Da li da učim ili da se nađem sa prijateljima? Oportunitetni trošak jeste ono čega se moramo odreći da bismo tu stvar dobili.

Košarkaška zvezda LA Lakers-a Kobe Bryant odlučio je da napusti koledž i da odmah nakon srednje škole zaigra za profesionalni tim u kome može zaraditi milione dolara.

Princip #3: Racionalni pojedinci donose odluke na margini Marginalne (granične) promene predstavljaju mala prilagođavanja u postojećim aktivnostima. Pojedinci donose odluke poredeći troškove i koristi na margini (tj. graničnim slučajevima).

Princip #4: Ljudi reaguju na podsticaje Marginalne (granične) promene u troškovima ili koristima podstiču ljude da reaguju na podsticaje, stoga odluke treba donositi na osnovu poređenja marginalnih troškova i koristi. Odluka o izboru jedne alternative u odnosu na drugu, dešava se u slučaju kada su granične koristi od obavljanja te alternative veće od graničnih troškova! Primer: U vreme ispitnog roka, student ne odlučuje da li će pasti na svim ispitima ili će učiti 24 sata, nego da li će provesti još jedan dan ponavljajući gradivo ili gledajući TV.

Princip #5: Svako ima koristi od trgovine Trgovina omogućava ljudima da se specializuju u obavljanju onih aktivnosti u kojima mogu postići najbolje rezultate. Ljudi imaju koristi od mogućnosti da trguju jedni sa drugima.

Princip #6: Tržišta najčešće predstavljaju dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti U tržišnoj privredi resursi se alociraju kroz decentralizovano odlučivanje mnogih preduzeća i domaćinstava; svi oni se nalaze u međusobnoj interakciji na tržištu roba i usluga. Domaćinstva donose odluke o tome šta će kupiti od roba i usluga na tržištu i za koga će raditi. Preduzeća odlučuju o tome koga će zaposliti i šta će proizvoditi.

Princip #6: Tržišta najčešće predstavljaju dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti Adam Smith je poznat po tvrdnji da se domaćinstva i preduzeća na tržištu ponašaju kao da su vođeni nevidljivom rukom tržišta. Prilikom donošenja odluke o tome šta će kupiti i prodati, domaćinstva i preduzeća se rukovode cenama dobara. Na taj način oni nesvesno uzimaju u obzir društvene koristi i troškove svojih aktivnosti. Kao rezultat, cene usmeravaju donosioce odluka da svojim postupcima maksimiziraju blagostanje društva u celini.

Princip #7: Država ponekad može da poboljša funkcionisanje tržišta Neuspeh (nesavršenost) tržišta znači da tržište ne uspeva efikasno da alocira raspoložive resurse. U slučaju tržišnog neuspeha država može da interveniše i na taj način podstakne ostvarivanje efikasnosti i pravičnosti. Izvor neuspeha tržišta može biti: eksternalija, koja nastaje kada jedna osoba ili firma svojom aktivnošću nameće troškove/koristi nekoj drugoj osobi ili preduzeću; tržišna moć, koja predstavlja sposobnost pojedinca ili preduzeća da vrši značajan uticaj na formiranje tržišne cene.

Princip #8: Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvodi dobra i usluge Životni standard može se izmeriti na nekoliko načina: Poređenjem ličnih dohodaka; Poređenjem ukupne tržišne vrednosti nacionalnog proizvoda. Skoro sve varijacije u životnom standardu između dve zemlje mogu se pripisati različitim nivoom produktivnosti između zemalja. Produktivnost predstvalja količinu dobara i usluge koju radnik proizvede po radnom satu.

Princip #9: Cene rastu kada država štampa previše novca Inflacija predstavlja povećanje ukupnog (opšteg) nivoa cena u privredi. Jedan od uzroka inflacije jeste rast ukupne količine novca u opticaju. Kada država pusti u opticaj velike količine novca, vrednost novca opada.

Princip #10: Privreda je u kratkom roku suočena sa izborom između inflacije i nezaposlenosti Filipsova kriva ilustruje kratkoročni izbor između inflacije i nezaposlenosti: Inflacija Nezaposlenost To je kratkoročni izbor! Poslovni ciklus predstavlja neredovne i nepredvidive fluktuacije u privredi koje se mere brojem zaposlenih ili proizvodnjom dobara i usluga.

Rezime Kada pojedinci donose odluke suočeni su sa izborom između alternativnih ciljeva. Trošak bilo koje aktivnosti se meri propuštenom šansom. Racionalni pojedinci donose odluke poredeći granične troškove i granične koristi. Ljudi menjaju svoje ponašanje kao odgovor na podsticaje sa kojima se suočavaju.

Rezime Trgovina je uzajamno korisna aktivnost. Tržišta su uglavnom dobar mehanizam koordinacije između ekonomskih subjekata. Država potencijalno može da doprinese ispravljanju tržišnog neuspeha. Produktivnost je osnovni izvor životnog standarda stanovništva. Osnovni izvor inflacije je rast ukupne količine novca u opticaju. Privreda je suočena sa kratkoročnim izborom između inflacije i nezaposlenosti.