GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

Σχετικά έγγραφα
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β


2.6 Nepravi integrali

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

( ) p a. poklopac. Rješenje:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

PRIMENA INTEGRALA

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Teorijske osnove informatike 1

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

1.4 Tangenta i normala

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

7 Algebarske jednadžbe

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto


( ) ( )

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Periodičke izmjenične veličine

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

18. listopada listopada / 13

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

4. Relacije. Teorijski uvod

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elementi spektralne teorije matrica

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

IZVODI ZADACI (I deo)

Kinetička energija: E

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Krivolinijski integral

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Matematički osnovi Z transformacije

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Transcript:

GEMETRIJK VERVTNĆ U slučju kd se ishod nekog oi definiše slučjnim oložjem čke u nekoj oblsi, ri čemu je roizvoljni oložj čke u oj oblsi jednko moguć, korisimo geomerijsku verovnoću. ko, recimo, obeležimo d je dimenzij cele oblsi, dimenzij del e oblsi, čije se sve čke smrju ovoljnom z ishod dogđj, ond se verovnoć izrčunv: P=. Reč dimenzij smo nmerno svili od nvodnike jer i mogu redsvlji duži, ovršine, zremine id. U zdcim s geomerijskom verovnoćom je goovo neohodno ncri sliku, uočii koj dužin, ovršin ili zremin je nm ovoljn. Pžljivo čije zdk.... U kvdru je uisn krug. dredii verovnoću d slučjno izbrn čk u kvdru rid i krugu. Definišimo dogđj : slučjno izbrn čk je u krugu D skicirmo roblem: r=/ vde nm očigledno rebju ovršine. Površin kvdr srnice je =. Polurečnik uisnog krug je olovin srnice kvdr, je ovoljn ovršin π = r π = π = 4 dvde je π 4 π π P( ),785 4 4 www.memirnje.com

. redine srnic kvdr, srnice, sjnjem dju onovo kvdr. Tčk M je n slučjn nčin izbrn. dredii verovnoću d je izbrn čk M iz drugog ( mnjeg) kvdr. Definišimo dogđj : slučjno izbrn čk M je u mnjem kvdru D M ko je srnic većeg kvdr, ond dužinu srnice mnjeg kvdr možemo izrčuni rimenom Pigorine eoreme:. Jsno je d se oe rdi o ovršinm. je ovoljn ovršin mnjeg kvdr, dok je celokun ovršin, ovršin većeg kvdr: 4 P( ) = =. U du kocku uisn je lo. dredii verovnoću d slučjno izbrn čk rid i unuršnjosi loe. Dogđj : slučjno izbrn čk je u unuršnjosi loe U ovom rimeru ćemo rčuni odnos zremin. Ncrjmo sliku i nđimo vezu između olurečnik i dužine srnice kocke.

r=/ je zremin kocke ( ovoljn zremin) je zremin loe olurečnik, koj je uisn u kocku. 4 4 r π V π L P( ) = V K 4 π 8 π = 6,5 4. Duž dužine odeljen je n ri del. dredii verovnoću d se od dobijenih delov može konsruisi rougo. Izdelimo njre du duž n roizvoljne delove:, y, i --y. y --y bls u rvni čine sve čke čije koordine zdovoljvju jednkos: + y< N slici bi o bilo: www.memirnje.com

y +y= +y< d rzmišljmo kko d dobijemo ovršinu koj je nm ovoljn. Znmo d z srnice rougl mor d vži eorem d je zbir dve srnice rougl veći od reće srnice! rnice smo obeležili s, y, i --y, je dkle: + y > - - y odvde je + y> + (- - y) > y odvde je y + (- - y) > odvde je y< < Ncrjmo ove ri rve n nšoj slici i dobićemo ovršinu koj nm je ovoljn: y y< + y> +y= < 4

d možemo nći i rženu verovnoću: : od dobijenih delov se može konsruisi rougo P( ) 4 =, 5 4 5. Dve osobe zkzle su ssnk u oku jednog s, n nznčenom mesu, uz obvezu čeknj minu ( s). dredii verovnoću susre ko je dolzk svke od osob jednko moguć u roizvoljnom momenu nznčenog vremen. Pošo su osobe zkzle susre u oku jednog s, u rvni o možemo redsvii ko ovršinu kvdr srnice jedn. y s s = P kvdr znčimo ovko: - je renuk dolsk rve osobe y - je renuk dolsk druge osobe Kko je obvez čeknj min, o jes s, mor d vži: y i y Ncrrjmo ove dve rve i d vidimo koje oblsi zdovoljvju nejednčine: 5

y (,) (, ) (,) (, ) Površinu ćemo dobii kd od ovršine kvdr oduzmemo ovršine ov dv rvougl rouglić srnice 4 5 = Pkvdr Prougl = = = 9 9 : susre osob u oku s s obvezom čeknj min 5 9 5 P( ) =,56 9 6. Dv brod morju d signu u jedno iso risniše. Vreme dolsk obdv brod je nzvisno i jednko moguće u oku dn. Nći verovnoću d će jedn od brodov mori čeki n oslobđnje risniš, ko je vreme zdržvnj rvog brod jedn, drugog dv s. beležimo s : - vreme dolsk rvog brod y - vreme dolsk drugog brod Pošo u zdku kže d se rdi o celom dnu, o je 4 i y 4, odnosno, ovršin je ovršin kvdr s srnicm 4. 4 576 = P kvdr Iz odk d je vreme zdržvnj rvog brod jedn drugog dv s, dobijmo dve nejednčine: 6

y i y. Ncrjmo ove dve rve n slici i uočimo koje oblsi zdovoljvju nejednčine: y 4 8 zelen ovršin nm je ovoljn 5 9 6 y y 6 9 5 8 4 lično ko i u rehodnom zdku, ovršinu ćemo dobii kd od ovršine kvdr oduzmemo ovršine ov dv rvougl rougl, je: P( ) =, gde je : brod ček n oslobđnje risniš 7. dredii verovnoću d slučjno izbrn eiv kružnice bude već od srnice jednkosrničnog rougl koji je uisn u u kružnicu. ( ERTRNDV PRDK) : nsumice izbrn eiv je duž od srnice uisnog jednkosrničnog rougl vj roblem je zdo frncuski memičr errnd još dvne 889. godine i u memici se o njemu i zove errndov rdoks. Prdoks se ssoji u ome d se dobijju ri rzliči rešenj zdk, u zvisnosi od og kko je ovučen eiv. Posmrmo ri nčin ( nsumičnog ) ovlčenj eive: www.memirnje.com 7

I nčin ( fiksirn je jedn krjnj čk eive) N eriferiji krug roizvoljnog olurečnik r uočimo čku i kroz nju ovučemo eivu u nsumice izbrnom rvcu ( slik ). Uišemo u di krug jednkosrnični rougo čije je jedno eme čk. ojimo čku s cenrom krug ( može i d rodužimo d bude ceo rečnik ), ogledje sliku. r 6 o α slik slik slik slik 4 znčimo s α ugo koji eiv grdi s olurečnikom. ( slik ) d rzmišljmo: eiv će bii duž od srnice rougl ko rvi uglove s rečnikom do izvesi s obe srne ( slik 4), zključujemo d su nm ovoljni uglovi do Ugo α može d uzim sve vrednosi do 8, o jes do π. π Tržen verovnoć je : P( ) = = π II nčin ( ko je fiksirn rvc eive) 6, o jes do. kko o možemo 6 π =. Fiksirmo jedn rvc i ovučemo nsumice eivu krug rlelno fiksirnom rvcu. Uišemo u krug jednkosrničn rougo li ko d je jedn njegov srnic rleln s izbrnim rvcem ( slik.) r/ { r/ { r/ r/ r/ r/ rvc rvc rvc slik. slik. slik. Rsojnje srnice rougl od cenr dog krug je očigledno r. beležimo rsojnje eive do cenr s (slik.) d rzmišljmo: d bi eiv bil duž od srnice rougl, njeno rsojnje mor bii krće od r. Isu siuciju immo i ko okrenemo rougo (slik.), šo nm govori d rsojnje ide od do r. 8

Tržen verovnoć je u ovom slučju r P( ) r III nčin ( znmo oložj središ eive) Izberemo u krugu jednu čku i kroz nju ovučemo eivu koj će bii reolovljen om čkom( slik.) slik. slik. slik. Uišemo jednkosrničn rougo d srnic bude rleln s eivom( slik.) d rzmišljmo: eiv će imi veću dužinu od srnice jednkosrničnog rougl ko i smo ko njeno središe leži unur krug koji je uisn u j jednkosrnični rougo! ( slik.) Polurečnik ovko uisnog krug ( sivog) je r ovršin r r π π = 4 Tržen verovnoć je u ovom slučju r π 4 P( ) = r π = 4 Ko šo vidimo, u sv ri slučj smo dobili rzličie verovnoće, šo redsvlj rdoks. bjšnjenje z ovj rdoks leži u činjenici d zdk ( roblem ) nije recizno formulisn! vde se usvri rdi o ri rzliči zdk, u zvisnosi od og š odrzumevmo od ojmom roizvoljne eive. Zo mi slno onvljmo d zdke iz verovnoće reb žljivo čii i olko roučvi uz odgovrjuću skicu roblem www.memirnje.com 9