Dinamika krutog tijela. 14. dio

Σχετικά έγγραφα
Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Moguća i virtuelna pomjeranja

Dinamika rotacije (nastavak)

Dinamika rotacionog kretanja krutog tela.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

2.7 Primjene odredenih integrala

Reverzibilni procesi

m i N 1 F i = j i F ij + F x

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Rotacija krutog tijela

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

1.4 Tangenta i normala

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

numeričkih deskriptivnih mera.

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

Periodičke izmjenične veličine

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost


2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

4. Zapiši Eulerjeve dinamične enačbe za prosto osnosimetrično vrtavko. ω 2

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)


SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Zadaci iz trigonometrije za seminar

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

Φυσική Ι 1ο εξάμηνο. Γεώργιος Γκαϊντατζής Επίκουρος Καθηγητής. Τμήμα Μηχανικών Παραγωγής & Διοίκησης Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

2.6 Nepravi integrali

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo


A 1 A 2 A 3 B 1 B 2 B 3

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

KINEMATIKA I DINAMIKA KRUTOG TIJELA

TeSys contactors a.c. coils for 3-pole contactors LC1-D

d dx x 2 = 2x d dx x 3 = 3x 2 d dx x n = nx n 1

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

#%" )*& ##+," $ -,!./" %#/%0! %,!

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

IZVODI ZADACI (I deo)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

F (x) = kx. F (x )dx. F = kx. U(x) = U(0) kx2

Transcript:

Dnaka kutog tjela 14. do 1

Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M ( ) M L f L

Gbanje kutog tjela A. Tanslacjsko gbanje B. Rotacjsko gbanje C. Složeno gbanje Planano gbanje (tanslacja otacja) 3

Gbanje kutog tjela A. Tanslacja B. Rotacja 4

C. Složeno gbanje Kotljanje valjkastog tjela po hoontalnoj podlo be klanja 5

A. Tanslacjsko gbanje kutog tjela Pod djelovanje sle F dovoljno je ponavat gbanje jedne toke tjela centa asa (c..) l sedšte asa. Jednadžba tanslacjskog gbanja kutog tjela: M a c.. F M 6

Knetka enegja kutog tjela Tanslacja: sve toke tjela gbaju se st bnaa koje su jednake bn sedšta asa E k 1 M v c.. (E k 1 v ) 7

B. Rotacjsko gbanje kutog tjela oko nepone os pod djelovanje oenta M 8

sve estce tjela gbaju se sto kutno bno ω tajektojeestca su kužnce ja sedšta leže na pavcu pavac koj spaja sedšta kužnca pedstavlja os otacje os otacje pola sedšte asa os otacje: nepona l pona (vk) otacju n sao koponenta sle koja lež u avnn okotoj na os otacje F t 9

M Moent toost kutog tjela obo na os otacje: 10

Ukupn statk oent sla F t oko os M M M M M M M M ε F ( kvoctnog gbanja : ε Moent toost asa: t ε a ε F t t a ε 11 t )

Moent toost asa: 1

Moent toost asa je jea toost tjela p otacjsko gbanje. d (kg ) 13

Štap duljne l, ase l 1 Moent toost štapa a os ko centa asa - težšte 14

d Štap - duljne l - ase d ρdv ρ A dx x V x ρ A dx ρ A l l x dx ρ A 3 x 3 l l 15

16 Moent toost štapa a os ko težšte centa asa 1 l l 1 l A 4 l 3 A 8 l 8 l 3 A 3 3 3 ρ ρ ρ 1 l

Moent toost hoogene ploe adjusa R R 17

d d ρ dv ρ π1 d ρ gustoa R πρ d 0 3 πρ 4 4 πρ 4 R 4 ρr π R R 18

Moent toost pstena R d R d R 19

Moent toost valjka adjusa (pun valjak) 0

Moent toost šupljeg valjka kugle adjusa R 5 1

Moent toost tjela a paalelnu os koja ne pola cento asa Steneov teoe ooguuje aun oenta toost a blo koju paalelnu os otacje ako je ponat oent toost obo na os otacje ko centa ase

Steneov teoe: 1 + d Moent toost 1 obo na neku os 1 jednak je oentu toost obo na paalelnu os ko sedšte ase, uveano a podukt ase tjela kvadata udaljenost 3 e u th dvju os.

4 Steneov teoe: 1 l 3 l 1 + 1 d + 3 l 1 1 l 1 l +

Rad kutog tjela p otacj A M ϕ a M konst. 5

da F T ds Put: ds d da FT d a M konst. da A M da dϕ ϕ Obtn oent: M dϕ 0 M F T M ϕ 6

Knetka enegja kutog tjela Rotacja: oko nepone os ω E 1 k 7

8 Rotacja: oko nepone os k 1 1 1 E ω ω ω k v 1 E v

Kolna gbanja K a os oko koje tjelo ota K v 9

Podsjetnk: L O - oent kolne gbanja a atejalnu toku K v L O v L O kg s 30

Moent kolne gbanja a kuto tjelo ω L Moent kolne gbanja tjela koje ota jednak je poduktu oenta toost kutog tjela kutne bne otacje tjela oko nepone os 31

3 v L L v L ω ω ω L L v - obodna bna: ω

Vea eu oenta sle oenta kolne gbanja M f L d L dt M ω L L M M F 33

34 M dt d L / M F dt d L F 0 dt d L F v v dt d L dt v d v dt d dt d L v L K L Σ + + +

M dl dt L Os je os otacje M d dt d dt ( ) ω ε M ε 35

Rotacja štapa oko nepone os: - Centfugalna sla: F c a n v ω u oslonca se javljaju jednake eaktvne sle F C / 36

Podsjetnk: Gbanje atejalne toke po kužnoj putanj D`Alebetov pncp F cp F c 0 F c F cp a n v ω 37

Rotacja štapa oko nepone os: Reultanta pacjalnh centfugalnh sla F c jednaka je nul nea opteeenja oslonaca A B 38

Rotacja štapa oko nepone os: Pacjalne centfugalne sle F c spego opteeuju oslonce A B 39

Rotacja štapa oko nepone os: Reultajua centfugalna sla: F c T ω opteeuju oslonce A B 40

D Alebetov pncp Dodao l neko sustavu sla slu necju, sustav e bt u avnotež. Te adatak dnake ožeo ješavat poou statkh uvjeta avnoteže. 41

Op akon dnake kutog tjela: 1. Zakon o pojen kolne gbanja. Zakon o pojen knetke enegje 3. Zakon o ouvanju ehanke enegje 4. Zakon o pojen oenta kolne gbanja 4

Op akon dnake kutog tjela: 1. Zakon o pojen kolne gbanja v (c..)1 v (c..)0 F t tanslacja ω 1 ω 0 M t otacja 43

Op akon dnake kutog tjela: 1. Zakon o pojen kolne gbanja. Zakon o pojen knetke enegje v (c..)1 v (c..)0 F s tanslacja ω 1 ω 0 M ϕ otacja 44

Op akon dnake kutog tjela: 1. Zakon o pojen kolne gbanja. Zakon o pojen knetke enegje 3. Zakon o ouvanju ehanke enegje v (c..)1 + g h 1 v (c..)0 + g h 0 45

Op akon dnake kutog tjela: 1. Zakon o pojen kolne gbanja. Zakon o pojen knetke enegje 3. Zakon o ouvanju ehanke enegje 4. Zakon o pojen oenta kolne gbanja d L dt M 46

C. Planano gbanje kutog tjela kneatke: sve toke na okoc opsuju dentne e usobno paalelne putanje u svako tenutku aju jednake vektoe bna ubanja svod se na pouavanje gbanja pesjeka S u avnn Π. 47

Svako gbanje pesjeka S ože se aložt na tanslacjsko gbanje otacjsko gbanje oko povoljno odabanog pola - toke A 48

Tenutn pol bna P Tenutn pol bna je toka P u pesjeku S kutog tjela ja je bna u ode eno tenutku jednaka nul (v P 0). 49

Knetka enegja kutog tjela E k(pg) p planano gbanju E k(pg) 1 P ω P - oent toost kutog tjela u odnosu na os otacje ko tenutn pol bna P 50

Pje plananog gbanja kutog tjela: Kotljanje be klanja valjkastog tjela po hoontalnoj podlo 51

E k(pg) 1 v c.. + 1 c.. ω 1 P ω 5

53 ( ) c.. c.. k(pg) c.. k(pg). c. k(pg) c... c. P P k(pg) v 1 1 E 1 1 E 1 E PC v 1 E + ω ω + ω ω + ω ω + ω

Kaj! 54