Bernd Johanes Viben Pamela Roberts An Mari Mafu prevod: Dragan Panteli c
2
Ñàäðæàj 1 Uvod 5 2 Upotreba 6 2.1 Op sta upotreba...................................... 6 2.2 Jednostavni re zim.................................... 6 2.3 Nau cni re zim....................................... 7 2.4 Statisti cki re zim..................................... 7 2.5 Re zim brojevnih sistema................................. 8 2.6 Operacije s memorijom.................................. 9 2.6.1 Standardne operacije s memorijom....................... 9 2.6.2 Konstante..................................... 9 2.7 Jednotasterske pre cice.................................. 9 3 Komentari o speci cnim funkcijama 11 3.1 Mod i IntDiv...................................... 11 3.2 %.............................................. 11 3.3 Lsh i Rsh......................................... 12 3.4 Cmp, AND, OR i XOR................................ 12 4 Pitanja i odgovori 13 5 Naredbe 14 5.1 Stavke menija....................................... 14 6 Zasluge i licenca 15
Ñàæåòàê KCalc je kalkulator za okru zenje radne povr si. Mo ze se koristiti u jednostavnom re zimu, za osnovne aritmeti cke operacije, ali i u naprednijim re zimima, za nau cna i statisti cka izra cunavanja, kao i za baratanje brojevnim sistemima.
Ãëàâà 1 Uvod KCalc pru za mnogo vi se matemati ckih funkcija nego sto se vidi na prvi pogled. Prou cite sekciju o pre cicama s tastature i re zimima u ovom priru cniku da biste saznali vi se o raspolo zivim funkcijama. U dodatak uobi cajenoj funkcionalnosti ve cine nau cnih kalkulatora, KCalc pru za i slede ce mogu cnosti vredne isticanja: ˆ Trigonometrijske funkcije, logi cke operacije, i statisti cka izra cunavanja. ˆ Isecanje i nalepljivanje brojeva sa i na ekran KCalca. ˆ Stek rezultata, preko koga mo zete zgodno pozivati prethodne rezultate. ˆ Mo zete da podesite boje i font ekrana. ˆ U dijalogu za pode savanje mo zete da podesite ta cnost s kojom KCalc ra cuna, broj prikazanih cifara i broj decimala. ˆ KCalc pru za veliki broj korisnih sveza tastera, koje olak savaju kori s cenje KCalca bez uređaja s pokaziva cem. Savet: pritiskanjem (i dr zanjem) tastera Ctrl, vide cete za svako dugme pridru zenu svezu tastera. Note KCalc koristi inksnu notaciju, koja se u ci u skolama kao pravilan redosled operacija; ovo je nasuprot trenutnom izvr savanju, koje koriste mnogi jednostavni kalkulatori. Zabavite se sa KCalcom! Bernd Johanes Viben 5
Ãëàâà 2 Upotreba 2.1 Op sta upotreba Op sta upotreba je jednostavna i sli cna na cinu funkcionisanja ve cine obi cnih nau cnih kalkulatora, ali zapazite slede ce specijalne mogu cnosti KCalca: Stek rezultata Svaki put kad kliknete levim na dugme = ili pritisnete taster Enter ili =, prikazani rezultat biva upisan u KCalcov stek rezultata. Kroz stek rezultata mo zete se kretati tasterima Ctrl+Z i Ctrl+Shift+Z. Funkcija procenta Funkcija procenta radi donekle druga cije nego na ve cini kalkulatora. Međutim, kad se jednom shvati, njena pro sirena funkcionalnost pokazuje vrlo korisnom. Za detalje pogledajte sekciju o funkciji procenta. Isecanje i nalepljivanje ˆ Pre cica Ctrl+C kopira prikazani broj u klipbord. ˆ Pre cica Ctrl+V nalepljuje sadr zaj klipborda na ekran, pod uslovom da je pravilan broj u pokretnom zarezu. ˆ Jo s uvek je mogu ce kopirati i nalepljivati kliktanjem na KCalcov ekran, ali mo ze biti izba ceno iz budu cih izdanja. Napredne funkcije Kad prvi put pokrenete KCalc, bi ce prikazana samo dugmad za osnovne aritmeti cke operacije. Kroz meni Pode savanje mogu ce je izabrati re zim rada: jednostavan, nau cni, statisti cki ili brojevni sistemi. Imajte u vidu da ce se ovi re zimi pomalo menjati sa budu cim izdanjima KCalca. Raspored dugmadi U naprednim re zimima mnoga dugmad imaju sekundarni raspored, kako bi se obezbedio lak pristup svim funkcijama KCalca. Kliknite na dugme Shift ili pritisnite pre cicu Ctrl+2 da u cinite sekundarni raspored vidljivim. 2.2 Jednostavni re zim Ovaj re zim sadr zi samo onu dugmad i funkcije koje su neophodne za osnovna izra cunavanja. Ako zelite samo da saberete sve stavke sa fakture, ovaj re zim vam mo ze najvi se odgovarati. 6
2.3 Nau cni re zim U ovom re zimu, leva kolona dugmadi dodeljena je trigonometrijskim funkcijama: dugmad funkcija Ulazi u hiperboli cki podre zim. Na primer, Hyp HypSin daje sinus hiperboli cki, sinh. Sin Ra cuna sinus. ShiftSin ili Asin Ra cuna inverzni sinus. Cos Ra cuna kosinus. ShiftCos ili Acos Ra cuna inverzni kosinus. Tan Ra cuna tangens. ShiftTan ili Atan Ra cuna inverzni tangens. Log Ra cuna logaritam za osnovu 10. ShiftLog ili 10 x Ra cuna 10 na x. Ra cuna prirodni logaritam (logaritam za Ln osnovu e). ShiftLn ili e x Ra cuna e (osnova prirodnog logaritma) na x. Druga kolona ima dugmad za algebarske funkcije: dugmad funkcija Mod Ra cuna ostatak u euklidskom deljenju. ShiftMod ili IntDiv Celobrojno deljenje (ceo deo koli cnika). 1/x Ra cuna recipro cnu vrednost broja. Ra cuna broj razli citih podskupova veli cine Shift1/x ili (n m) drugog operanda elemenata iz skupa veli cine prvog operanda (binomni koeficijenti). Ra cuna proizvod svih pozitivnih celih n! brojeva manjih ili jednakih datom celobrojnom operandu (faktorijel). x² Ra cuna x na kvadrat. Shiftx² ili x Ra cuna kvadratni koren iz x. x y x stepenovano sa y. Shift x y ili x 1/y x stepenovano sa 1/y. x³ Ra cuna x na tre ci stepen (kub). Shiftx³ ili 3 x Ra cuna tre ci (kubni) koren iz x. x 10 y Ra cuna proizvod prvog operanda i stepena baze deset drugog operanda. 2.4 Statisti cki re zim U ovom re zimu, leva kolona dugmadi dodeljena je statisti ckim funkcijama: Najve ci deo funkcionalnosti u ovom re zimu vrti se oko dugmeta Dat. Spisak brojevnih podataka stvarate tako sto unosite brojeve u kalkulator i pritiskate dugme Dat. Na ekranu je dat sekvencijalno rastu ci broj, koji ukazuje na polo zaj stavke na spisku podataka. Tradicionalni kalkulator skladi sti samo tri vrednosti za statisti cke funkcije: broj diskretnih stavki na spisku, zbir 7
svih stavki i zbir kvadrata svih stavki. KCalc se ovde razlikuje po tome sto zaista skladi sti sve diskretne vrednosti, tako da mo zete izra cunati i medijan podataka. dugmad N ShiftN ili Σx Mea ShiftMea ili Σx² σ N Shift σ N ili σ N-1 Med Dat ShiftDat ili CDat CSt funkcija Vra ca broj unetih stavki. Prikazuje zbir svih unetih stavki. Prikazuje srednju vrednost unetih stavki. Prikazuje zbir kvadrata unetih stavki. Prikazuje standardnu devijaciju (n). Prikazuje standardnu devijaciju populacije (n-1). Prikazuje medijan. Unosi stavku. Bri se poslednju unesenu stavku. Cisti skladi ste unesenih stavki. Naredne dve kolone sadr ze dugmad sa trigonometrijskim i algebarskim funkcijama, opisanim u odeljku o nau cnom re zimu. 2.5 Re zim brojevnih sistema Ovaj re zim sadr zi dugmad i funkcije za binarno, heksadekadno, oktalno i dekadno ra cunanje. Brojevni sistem birate radio dugmadima na desnoj strani. Na primer, heksadekadni broj unosite tako sto izaberete radio dugme Heks., pa unesete cifre, uklju cuju ci i slova A do F za brojeve ve ce od 9. Ako potom zelite da vidite broj binarno, samo izaberite Bin.. Binarni, oktalni i heksadekadni brojevi mogu se prikazati kao grupe cifara razdvojenih prazninama. Ovo grupisanje mo ze da pobolj sa citljivost brojeva. Na primer, heksadekadni broj AF1C42 mo ze da se prika ze kao AF 1C 42, sa razmakom između svake dve cifre. Grupisanje se mo ze isklju citi ili na stelovati. Idite na Pode savanje Podesi KCalc... da pozovete dijalog za pode savanje i na stranici Op ste izmenite ovu postavku. Mo ze vam odgovarati da vidite pojedina cne bitove, tako sto izaberete Uređivanje bitova iz menija Pode savanje. Ovaj re zim daje naredne logi cke operatore: dugmad AND OR XOR Lsh Rsh Cmp funkcija Dva broja se uvode u logi cku konjunkciju. Dva broja se uvode u logi cku disjunkciju. Dva broja se uvode u ekskluzivnu logi cku disjunkciju. Levi pomak vrednosti. Desni pomak vrednosti. Jedini cni komplement. Druga kolona sadr zi dugmad sa algebarskim funkcijama, opisanim u odeljku o nau cnom re zimu. Tre ca kolona, sa dugmadima A do F, aktivna je samo u heksadekadnom re zimu. 8
2.6 Operacije s memorijom KCalc podr zava operacije s memorijom kakve daju standardni kalkulatori, kao i sest mesta za dr zanje konstanti. 2.6.1 Standardne operacije s memorijom KCalc mo ze da pamti rezultate operacija mesto vas, radi upotrebe u narednim ra cunanjima. Ovim funkcijama pristupate preko dugmadi MR, MS, M+ i MC. MS M+ MR MC Dugme MS skladi sti u memoriju trenutno prikazani rezultat. Dugme M+ dodaje teku ci rezultat vrednosti u memoriji. Na primer, ako ste uskladi stili 20, a teku ci rezultat je 5, po pritisku na ovo dugme memorija ce sadr zati 25. Ako je memorija prazna, pona sa se kao dugme MS, prosto skladi ste ci rezultat. Dugme MR dobavlja vrednost uskladi stenu u memoriji i stavlja je na ekran. Dugme MC cisti memoriju. Ako je vrednost uskladi stena u memoriji, na traci stanja se vidi jedno M, pored pokazatelja re zima kalkulatora. 2.6.2 Konstante Sest dugmadi za konstante, C1 do C6, vide se samo kada je aktivirana stavka Dugmad konstanti u meniju Pode savanje na traci menija. Dostupna su u nau cnom i statisti ckom re zimu. Vrednost skladi stenu u konstanti mo zete videti tako sto lebdite pokaziva cem mi sa nad dugmetom. Za skladi stenje broja prikazanog na ekranu KCalca kao jedne od sest konstanti, prvo pritisnite dugme Shift, pa jedno od dugmadi C1 do C6. Za uno senje vrednosti skladi stene pod konstantom u ra cun, pritisnite zeljeno dugme ( C1 do C6) i odgovaraju ci broj ce se pojaviti na ekranu. Mo zete menjati etikete dugmadi konstanti, kako biste lak se zapamtili koje dugme daje koju konstantu. Kliknite desnim dugmetom mi sa na jedno od dugmadi od C1 do C6, i isko ci ce meni u kojem mo zete izabrati Postavi ime. Postoje mnoge predenisane konstante (ve cinom zi cke) koje se mogu staviti na dugmad C1 do C6, tako sto iz iska cu ceg menija koji se poziva desnim klikom na dugme konstante izaberete Izaberi sa spiska. Mada se predenisanim konstantama mo ze pristupiti i preko menija Konstante u traci menija, skladi stenje na dugmad konstante je vrlo prakti cno ako se vrednost cesto koristi. 2.7 Jednotasterske pre cice Radi jednostavnijeg unosa sa tastature pri ra cunanju, KCalc ima jednotasterske pre cice za ve cinu funkcija. Na primer, unosom 7R ili 7r ra cunate recipro cnu vrednost od 7 (1/7). Tokom ra cunanja, uvek mo zete pritisnuti Ctrl da bi svako dugme pokazalo svoju svezu tastera. 9
taster funkcija napomene H Hyp Hiperboli cko, npr. HypSin za sinh. S Sin C Cos T Tan N Ln Logaritam za osnovu e. L Log Logaritam za osnovu 10. Druga funkcija za ovo dugme. Na primer, ako Ctrl-2 Shift zelite arcsin otkucajte Ctrl-2 s. \ +/ Izvr ce znak. [ x 2 x y! n! Faktorijel. E x 10 y Izlo zilac. < Lsh Levi pomak. > Rsh Desni pomak. & AND Logi cko I. x ili * Mno zenje. / Deljenje. Unos stavke u statisti ckom D Dat re zimu. OR Logi cko ILI. ShiftOR daje KSILI. R 1/x Recipro cno. Enter = Return = Backspace Bri se poslednju cifru. PageUp C Cisti. Escape C Cisti. PageDown AC Cisti sve. Del AC Cisti sve. : Mod Ostatak pri deljenju. Poziva vrednost skladi stenu Alt+1 do Alt+6 C1 u C1 do C6. 10
Ãëàâà 3 Komentari o speci cnim funkcijama 3.1 Mod i IntDiv Mod daje ostatak pri deljenju prikazanog broja sa slede cim unesenim brojem. 22 Mod 8 = daje rezultat 6. 22.345 Mod 8 = daje rezultat 6.345. Shift IntDiv daje celobrojni rezultat deljenja prikazanog broja sa slede cim unesenim brojem. 22 Shift IntDiv 8 = daje rezultat 2. 22.345 Shift IntDiv 8 = takođe daje 2. 3.2 % Kao zamena za =, dugme % tuma ci poslednju izvedenu operaciju ovako: ˆ Ako je krajnji operator + ili -, drugi argument se shvata kao procenat prvog operanda. ˆ Ako je krajnji operator *, rezultat mno zenja se deli sa 100. ˆ Ako je krajnji operator /, daje levi operand kao procenat desnog operanda. ˆ U svim ostalim slu cajevima, % daje isti rezultat kao =. Primeri: 150 + 50 % daje 225 (150 plus 50 procenata od 150) 42 * 3 % daje 1.26 (42 * 3 / 100) 45 / 55 % daje 81.81... (45 je 81.81... procenata od 55) 11
3.3 Lsh i Rsh Lsh pomi ce ulevo (mno zi sa 2) celobrojni deo prikazane vrednosti n puta, gde je n slede ci uneseni broj, i daje celobrojan rezultat (osnova se postavlja na Bin.): 10 Lsh 3 = daje 80 (10 tri puta pomno zeno sa 2). 10.345 Lsh 3 = takođe daje 80. Rsh pomi ce vrednost udesno (celobrojno deli sa 2) n puta. 16 Rsh 2 = daje 4 (16 dvaput podeljeno sa 2). 16.999 Rsh 2 = takođe daje 4. 3.4 Cmp, AND, OR i XOR Funkcije Cmp, AND i OR izvode bitske logi cke operacije, te su smislenije ako je osnova postavljena na Heks., Okt. ili Bin. pre nego na Dek.. U slede cim primerima osnova je postavljena na Bin.. Cmp izvodi jedini cni komplement (obr ce bitove). 101 Cmp daje 111...111010. AND izvodi logi cko I. 101 AND 110 = daje 100. OR izvodi logi cko ILI. 101 OR 110 = daje 111. XOR izvodi logi cko KSILI (ekskluzivno ILI). 101 XOR 110 = daje 11. 12
Ãëàâà 4 Pitanja i odgovori 1. Kako da dobijem e, Ojlerov broj? Pritisnite 1 Shift ex u prozoru KCalca, pritisnite 1 Ctrl2 N na tastaturi ili upotrebite meni Konstante Matematika. 2. Kako da imam dve ksne cifre posle ta cke? Pozovite dijalog za pode savanje preko trake menija, Pode savanje Podesi KCalc... Popunite Postavi decimalnu ta cnost i namestite obrta c tako da pokazuje 2. 3. Sta je sa ta cno s cu? Glavni faktor koji određuje ta cnost KCalca jeste da li C biblioteka podr zava tip long double. Ako podr zava, to ce se otkriti pri kompilovanju KCalca i upotrebiti kao osnovni tip podataka za predstavljanje brojeva. Postavite Ta cnost u KCalcovom dijalogu za pode savanje tako da gornja ra cunanja rade ispravno. Preporu cujemo ta cnost 14 ako je osnovni tip podataka u va soj kopiji KCalca long double, ina ce 8 do 10. Ve ca ta cnost ne vodi nu zno boljim rezultatima. Poigrajte se malo s ta cno s cu da biste videli na sta mislimo. 13
Ãëàâà 5 Naredbe 5.1 Stavke menija Kratak pregled nekih posebnih stavki menija u KCalcu: Konstante Matematika π, Ojlerov broj, zlatni presek. Konstante Elektromagnetizam Brzina svetlosti, elementarno naelektrisanje, impedansa vakuuma, permeabilnost vakuuma, dielektri cnost vakuuma. Konstante Atomske i nuklearne Plankova konstanta, elementarno naelektrisanje, konstanta ne strukture. Konstante Termodinamika Bolcmanova konstanta, jedinica atomske mase, molarna gasna konstanta, Stefan-Bolcmanova konstanta, Avogadrov broj. Konstante Gravitacija Gravitaciona konstanta, ubrzanje Zemljine te ze. Pode savanje Jednostavni re zim Prikazuje dugmad za jednostavna izra cunavanja. Pode savanje Nau cni re zim Prikazuje trigonometrijsku i nau cnu dugmad. Pode savanje Statisti cki re zim Prikazuje statisti cku dugmad. Pode savanje Re zim brojevnih sistema Prikazuje logi cku dugmad i omogu cava menjanje brojevnih sistema. Pode savanje Dugmad konstanti Prikazuje dugmad konstanti. Dostupna su u nau cnom i statisti ckom re zimu. Pode savanje Uređivanje bitova Prikazuje polje za uređivanje bitova. Kliknite na bit da ga izmenite. Dostupno samo u re zimu brojevnih sistema. KCalc takođe ima uobi cajene menije Fajl, Uređivanje, Pode savanje i Pomo c. Detalje o njima potra zite u Osnovama KDE-a, odeljak o menijima. 14
Ãëàâà 6 Zasluge i licenca na KCalc: Bernd Johanes Viben, 19962000 tim KDE-a, 20002008 Ivan Teran 20082013 ˆ Bernd Johanes Viben wuebben@kde.org ˆ Ivan Teran eteran@alum.rit.edu ˆ Espen Sand espensa@online.no ˆ Kris Hauels howells@kde.org ˆ Aron D z. Sajgo aseigo@kde.org ˆ Carls Semjuels charles@altair.dhs.org ˆ Dejvid D zonson david@usermode.org KCalc je inspirisan programom xfrmcalc Martina Bartleta, ciji je motor steka jo s uvek deo KCalca. na dokumentaciju, 2001, 2002, 2005, 2006, 2010: ˆ Bernd Johanes Viben wuebben@kde.org ˆ Pamela Roberts pamroberts@blueyonder.co.uk ˆ D zesika Hol jhall@kde.org ˆ An Mari Mafu annma@kde.org ˆ Ajke Krumbaher eike.krumbacher@x-eike.de Preveo Dragan Panteli c falcon-10@gmx.de. Dokumentacija se daje na kori s cenje pod uslovima GNU-ove Licence slobodne dokumentacije. Program se daje na kori s cenje pod uslovima GNU-ove Op ste javne licence. 15