Dinamika rotacije (nastavak)

Σχετικά έγγραφα
Reverzibilni procesi

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Moguća i virtuelna pomjeranja

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

2. Predavanje. October 4, 2016

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Kinematika rotacionog kretanja

1 Kinematika krutog tela

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

numeričkih deskriptivnih mera.

IZVODI ZADACI (I deo)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Elementi spektralne teorije matrica

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Kaskadna kompenzacija SAU

M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

Obrada signala

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ZBIRKA ZADATAKA IZ MEHANIKE ROBOTA. Mihailo P. Lazarević

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Dinamika rotacionog kretanja krutog tela.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

2.7 Primjene odredenih integrala

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Operacije s matricama

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

() () 5.2 Osnovni zakoni dinamike fluida. - Sile dodira između čestica unutar V () t su unutarnje sile. - Zakon očuvanja mase

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

1.4 Tangenta i normala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Teorijske osnove informatike 1

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

( , 2. kolokvij)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Sistem sučeljnih sila

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Rotacija krutog tijela

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

2.6 Nepravi integrali

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

10. STABILNOST KOSINA

Lijeva strana prethodnog izraza predstavlja diferencijalnu formu rada rezultantne sile

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

P r s r r t. tr t. r P

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Aritmetički i geometrijski niz

5. Karakteristične funkcije

Transcript:

Dnaka rotacje (nastaak) Naučl so: Moent sle: M r F II Njutno zakon za rotacju krutog tela oko nepokretne ose: Analogno sa: F a I je skalarna elčna analogna as predstalja nertnost tela prea rotacj. Zas od raspodele ase tela u odnosu na osu rotacje. Centar ase tela (težšte) Centar ase je tačka koja reprezentuje prosečan položaj ukupne ase tela tačka za koju se ože zaslt kao da je sa asa tela skoncentrsana u njoj. Centar ase je tačka karakterstčna za kruto telo zloženo deloanju spoljašnje sle, koja se kreće na st načn kao što se b se kretala aterjalna tačka (ase jednake as datog tela) pod dejsto te ste rezultantne spoljašnje sle. Suranje sh oenata sle teže koj deluju na pojednačne delće tela, dobja se rezultantna slatežesa sojo napadno tačko. Dakle, ože se satrat da sla teže koja deluje na kruto telo a napadnu tačku u centru ase tela (CM) pa se centar ase naza težšte tela. Za hoogena tela pralnog oblka (aljak, lopta, kadar), centar ase se nalaz u geoetrjsko centru tela.

Prer: određanje položaja centra ase sstea tela postaljenh duž jednog praca. x 3 x CM x x 3 x CM x Štajneroa teorea Štajneroa teorea oogućuje zračunaanje oenta nercje za osu rotacje koja je poerena paralelno u odnosu na osu koja prolaz kroz centar ase tela. CM I I 0 d d I 0 I

Moent pulsa Moent pulsa aterjalne tačke pr kretanju oko nepokretne ose rotacje je ektorsk prozod njenog ektora položaja ektora njenog pulsa : L r p r Moent pulsa krutog tela L Iω Za slučaj krutog tela surao oente pulsa sh aterjalnh tačaka: L r r ω r r ω jer je ω r L L r ω ωr ω I Moent pulsa krutog tela L Iω M dω Iα I dt d( Iω) dt > M d L dt 3

Rad snaga rotaconog kretanja - Eleentarn rad ožeo dobt zražaanje eleentarnog poeraja preko ugaonog poeraja uzajuć u obzr da sao tangencjalna sla rš rad. da F dr Ft ds F snγ rdθ Mdθ Rad: A θ θ Mdθ γ Snaga: da Mdθ P dt dt M ω Knetčka energja rotaconog kretanja - Pr rotacj krutog tela (bez translacje) knetčku energju ožeo dobt suranje knetčkh energja delća tj. aterjalnh tačaka. energja gj delća E k ( ω r ) jer je ω r Ek Ek ω r ω r Ek Iω Pr složeno kretanju (rotacja translacja): E k Iω 4

Zakon održanja -Određene fzčke elčne X pod određen usloa ostaju konstantne u toku reena: Xconst. - Jd Jedan od usloa aženja oh zakona je da se pojaa odgraa u zoloano ssteu. Izoloan sste je skup da l še tela koja uzajano deluju, pr čeu se nterakcja spoljašnjh sla uranotežaa l ne postoj. - Rešaanje problea preko zakona održaanja a nz prednost: nezasnost od putanje, nje nužno poznaanje sh sla koje deluju, jednostanje jednačne td. -U nek slučajea je neoguće rešt Fzčk proble preko osnonh zakona kretanja eć sao pute zakona održanja - Zakon održanja su posledca sojstaa setrje u prrod nsu ogrančen sao na ehanku Zakon održanja energje - Energja ože prelazt z jednog u drug oblk prenost se sa jednog na drugo telo, al ukupna energja u zatoreno ssteu ostaje konstantna. -Energja se ne ože stort nt nestat, eć sao proent oblk z jednog u drug. - Dakle ukupna energja unutar jednog zoloanog sstea je konstantna. E const. 5

Održanje ehančke energje - Ako u zatoreno ssteu tela deluju sao konzeratne sle onda se održaa ehančka energja (zbr knetčke potencjalne). -Dakle pr deloanju sključo konzeratnh sla zbr kntečke potencjalne energje ostaje konstatna. -Dobar prer je slučaj gde deluje gratacona sla a pr toe nea sla trenja n otpora kao n plastčne deforacje tela. Eeh Ek E p const. Oak proces sudar se nazaju elastčn Prer slobodan pad: E 0 hg E 0 Iz kneatke znao da, pošto je gconst. : gs gh E h g E gh gh E E Eeh Ek E p const. Mehančka energja se održaa tj. potencjalna energja tela se pretorla knetčku. 6

Zakon održanja pulsa p po 3. Nutnoo zakonu: F F p F tj. za saka da tela: F rez j F j F F F3 F 3... 0 Izoloan sste, spoljašnja sla je jednaka nul. 3 4 6 F d p d d p F rez p 0 p const. dt dt dt F 5 U zoloano ssteu puls se održaa to kao ektor: po seru ntenztetu pracu. 7

Zakon održanja oenta pulsa Slčno kao kod pulsa u zoloano ssteu tj. u ssteu gde je rezultn spoljašnj oent sla jednak nul oent pulsa se održaa tj. konstantan je ektor. L Iω const. I ω const. Prer zakona održanja oenta pulsa ω ω I ω Iω 8

Prer zakona održanja oenta pulsa Žroskop: zadržaa praac ose rotacje, prena u nagacj Sudar -Apsolutno elastčn sudar: až zakon održanja knetčke energje (nea spajanja tela nt deforacje). -Neelastčn: ne održaa se knetčka energja eć se jedan njen deo pretara u energju deforacje l toplotnu energju. - Apsolutno neelastčn: da tela se spajaju kreću se kao jedno. 9

0 Pre sudara: Čeon elastčn sudar x : ZOI Posle sudara: Prac brzna su st kao početn : ZOI: os x po : ZOE Čeon elastčn sudar (analza) Rešaanje sstea jednačna dobjaju se sledeća rešenja: U jednostanje slučaju, koj se često razatra, telo ruje (eta) a telo (projektl) udara u njega tj. 0: ; -Projektl enja ser soje brzne ako u je asa anja od ete ( < ) -Ako je telo projektl se zaustalja predaje su energju et.

Elastčn sudar sa rasejanje y snα x β α cosα cos β sn β ZOI: po x os : cosα cos β po y os : 0 snα sn β ZOE : Apsolutno neelastčn sudar Pre sudara: Posle sudara: ZOI: ( )