FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Anatomija nervnog sistema Doc. dr Maja Milovanović
MOZAK KIČMENA MOŽDINA PETODELNI - SREDNJI MOZAK - MEĐUMOZAK - VELIKI MOZAK - MALI MOZAK - PRODUŽENA MOŽDINA MOŽDANI NERVI (kranijalni nervi) MOŽDINSKI NERVI (spinalni nervi) PARASIMPATIČKI DEO SIMPATIČKI DEO
Podela nervnog sistema Centralni nervni sistem: Mozak (encephalon, cerebrum) Kičmena moždina (medulla spinalis) Periferni nervni sistem: Moždani (kranijalni) živci (12 pari) Kičmeni (spinalni) živci (31 par) Autonomni nervni sistem: Simpatički Parasimpatički
CENTRALNI NERVNI SISTEM
Embrionalni razvoj centralnog nervnog sistema CNS se razvija iz embrionalne neuralne tube: Neuralna tuba postaje mozak i kičmena moždina Od šupljine neuralne tube postaju komore: Četiri komore ispunjene likvorom Neuralna tuba se zatvara 28. dana embrionalnog razvoja
Centralni nervni sistem Centralni kanal kičmene moždine MOZAK (smešten u šupljini lobanje obavijen trima moždanim opnama) KIČMENA MOŽDINA (smeštena u kičmenom kanalu obavijena trima moždanim opnama) Lateralna komora MOŽDANE KOMORE Treća komora Četvrta komora
Moždane opne moždanice - meninge obavijaju centralni nervni sistem i nazivaju se: Tvrda moždana opna dura mater Paučinasta moždana opna arahnoidea Meka moždana opna - pia mater Subarahnoidalni prostor se nalazi između paučinaste i meke opne i ispunjen je cerebrospinalnom tečnošću - likvorom. Lobanja Dura mater tvrda moždana opna Koža Bela masa Arahnoidea paučinasta opna Kora mozga Pia matermeka moždanica
Moždane opne Pia Mater Subarahnoidalni prostor: sadrži spinalnu tečnost Subduralni prostor Arachnoidea Dura Mater Epiduralni prostor: između dure mater i kosti
Mozak je smešten u lobanjskog duplji koja mu čini spoljašnju mehaničku zaštitu Prednji mozak (prosencephalon) Veliki mozak (telencephalon) Međumozak (diencephalon), Srednji mozak (mesencephalon) Zadnji mozak (rhombencephalon) Moždani most (pons) Produžena moždina (medulla oblongata) Mali mozak (cerebellum) prosečna masa mozga odrasle osobe je oko 1350 grama ili 2% ukupne mase tela.
Delovi mozga Veliki mozak: moždane hemisfere Međumozak (diencephalon) Moždano stablo Mali mozak
Veliki mozak Moždana kora i subkortikalne strukture čine veliki mozak Dve hemisfere koje povezuje Međumozak (diencefalon) Žuljevito telo (corpus callosum) Hemisfere deli interhemisferična fisura
Veliki mozak Kora velikog mozga (siva masa) se nalazi u spoljnjem delu Subkortikalna bela masa se nalazi unutra, ispod kore U subkortikalnim delovima mozga osim bele mase nalaze se i: Limbički sistem Bazalne ganglije Međumozak (Diencefalon)
Slojevi velikog mozga Siva masa Spoljašnji sloj Sastoji se uglavnom od tela neurona Bela masa Putevi vlakana ispod sive mase Primer: korpus kalozum povezuje dve hemisfere Bazalne ganglije Unutrašnja ostrva sive mase
Longitudinalna fisura Moždana kora Corpus callosum Bočna komora Talamus Bazalne ganglije Treća komora Hipotalamus Slepoočni (temporalni režanj)
Režnjevi velikog mozga Fisure (duboki žlebovi) dele mozak na režnjeve Po četiri režnja (lobusa) sa svake strane: Frontalni režanj čeoni režanj (najveći) Parijetalni režanj - temeni režanj Okcipitalni režanj - potiljačni režanj (najmanji) Temporalni režanj - slepoočni režanj Nekad se njima pridodaje kao peti režanj insula koja se nalazi u dubini Silvijeve brazde
Veliki mozak: hemisfere mozga Parni (leva i desna) gornji delovi mozga Uključuju više od polovine moždane mase Površina se sastoji od grebena (girusa) i žlebova (sulkusi) Precentralni girus Frontalni režanj Kora mozga Fisura (duboki sulkus Centralni sulkus Girus Sulkus Bela masa Parijetalni režanj Parijetookcipitalni sulkus Silvijeva brazda Okcipitalni režanj Temporalni režanj Mali mozak Moždano stablo Kičmena moždina
Veliki mozak Centralna Rolandova brazda razdvaja prednji deo mozga (frontalni režanj) od zadnjeg dela (parijetalni režanj). Lateralna Silvijeva jama deli frontalni režanj od temporalnog režnja
Čeoni frontalni režanj Temeni - Parijetalni režanj Slepoočni (temporalni režanj) Talamus Hipotalamus Hipofiza Moždani most (pons) Produžena moždina Potiljačni - Okcipitalni režanj Mali mozak Međumozak Kičmena moždina
Funkcionalna anatomija mozga Mozak je hijerarhijski sistem: niži delovi mozga su pod kontrolom viših delova mozga Najviša instanca je neokorteks, potom slede subkortikalni centri, pa moždano stablo koje se nastavlja u kičmenu moždinu (hijerarhijska disolucija funkcija Hulings Jackson)
Funkcionalna anatomija mozga Leva hemisfera je u većini osoba dominantna za: Govor Vešte naučene pokrete Računanje Desna hemisfera je u većini osoba dominantna za: Prostornu orijentaciju Prepoznavanje lica Muzičke sposobnosti
Moždana kora više moždane funkcije Govor Mišljenje Pamćenje Egzekutivne funkcije Čitanje Pisanje Računanje Poznavanje šeme tela Opažanje, pažnja Organizacija pokreta Emocije Inteligencija Ličnost (Pavlović, 2011)
Veliki mozak Svaka polovina mozga reguliše pokretanje suprotne strane tela, jer se nervi na putu od kičmene moždine do mozga ukrštaju. Na taj način leva polovina mozga kontroliše mišiće koji pokreću desnu stranu tela i obrnuto.
Moždana kora Frontalni režanj je zadužen za mišljenje, planiranje, izrvršavanje akcija, voljne pokrete, kontrolu ukupne aktivnosti, produkciju govora i emocionalnu kontrolu. Prednji deo ovog lobusa se naziva prefrontalna kora i predstavlja najviši deo CNS. Tu se odvijaju najviše forme mišljenja, emocija i doživljaja sebe i socijalne sredine.
Moždana kora Temporalni režnjevi su uključeni u procese: Opažanja zvukova (sluh) Prepoznavanja objekata Razumevanja govora Pamćenje Osećanja Muzičke funkcije
Moždana kora Parijetalni režnjevi su sedište: Centralnog dela somatosenzorne funkcije koju čine čuna za dodir, bol, temperaturu, pritisak Opažanja prostora i organizacije aktivnosti u prostoru Takođe se u ovom režnju odvijaju procesi pažnje, govora, šeme tela i nekih matematičkih sposobnosti.
Moždana kora Okcipitalni režnjevi su odgovorni za: Vizuelno opažanje Percepciju oblika, boja, pokreta i svetlosti Aktivnosti kore su uglavnom svesnem dok su aktivnosti subkortikalnih struktura nesvesne
Nivoi organizacije moždane kore Moždana kora može da se podeli na tri osnovna nivoa funkcije: primarna sekundarna tercijarna kora Hijerarhijski najniže oblasti su primarna vizuelna, auditivna, somatosenzorna i motorna kora. Primarna senzorna kora prima informacije posredstvom talamusa. (Patestas, Gartner, 2006)
Primarna motorna areja Premotorna areja Primarna senzorna areja Asocijativna senzorna areja Frontalni režanj Parijetalni režanj Okcipitalni režanj Orbitofrontalna kora Brokina areja za govor Asocijativna slušna kora Temporalni režanj Primarna vizuelna areja Primarna slušna kora Vizuelna asocijativna areja
Primarna kora Primarna kora prima informacije iz okolne sredine i samog organizma i kontroliše specifične mišiće Primarna motorna kora odgovara arei 4 odnosno precentralnoj vijuzi frontalnog režnja Piramidni neuroni ovog dela kore kontrolišu pokrete pojedinačnih mišića suprotne polovine tela koji su u kori predstavljeni somatotopski, odnosno svaki deo kore odgovara nekom delu tela.
Primarna motorna kora Parijetalna kora Suplementarna motorna kora Premotorna kora
Primarna motorna kora Bedro Trup Ruka Šaka Stopalo Lice Jezik Grkljan
Primarna kora Primarna somatosenzorna kora se nalazi u postcentralnog vijuzi i odgovara arejama 3, 2 и 1 Ona prima informacije sa suprotne strane tela za dodir, bol, temperaturu, položaj i vibracije.
Primarna motorna i senzorna kora Primarna motorna areja Primarna senzorna areja
Primarna kora Primarna vizuelna kora odgovara areji 17 koja okružuje fisuru kalkarinu okcipitalnog režnja Svaka strana prima informacije iz suprotne polovine vidnog polja
Primarna kora Primarna slušna kora se nalazi na gornjoj površini temporalnog režnja na donjoj ivici Silvijeve brazde i odgovara Hešlovom transverzalnom girusu. Ona prima zvuke iz oba uva.
Primarna kora Primarna olfaktivna kora se nalazi u donjem zadnjem delu frontalnog režnja i insule. Sve informacije kora prima somatotopski tako da svakom delu kore odgovara određeni deo vidnog polja, dela tela ili unutrašnjih organa, odnosno zvučne frekvencije.
Sekundarne oblasti Unimodalni asocijacioni korteks je specifičan za svako čulo kao i za motoriku nalazi se u kontinuitetu sa primarnom kortikalnom oblašću.
Tercijerne oblasti Na sekundarne oblasti se nadovezuju tercijerne, odnosno polimodalni i supramodalni asocijacioni korteks. Ove oblasti su predstavljene parijeto-temporalnookcipitalnom raskrsnicom u posteriornom (zadnjem), retrorolandičkom delu mozga (iza Rolandove brazde ili centalnog sulkusa) i prefrontalnom korom u anteriornom (prednjem) delu mozga odnosno prerolandično.
Primarna motorna areja Premotorna areja Primarna senzorna areja Asocijativna senzorna areja Frontalni režanj Parijetalni režanj Okcipitalni režanj Orbitofrontalna kora Brokina areja za govor Asocijativna slušna kora Temporalni režanj Primarna vizuelna areja Primarna slušna kora Vizuelna asocijativna areja
Limbički sistem Najviši deo subkortikalnih struktura koji je odgovoran za emocije, motivaciju, instinkte, vegetativne funkcije, učenje i pamćenje. Limbički sistem čine: hipotalamus, septalni region, limbička kora (area subcalosa, gyrus cinguli, gyrus parahippocampalis), hipokampus, limbička jedra (amigdala, septalna jedra, basal forebrain bazalni telencefalon, prednja talamička jedra i jedra habenule), delovi moždanog stabla i limbički putevi.
Amigdala Amigdala je jedro koje se nalazi u temporalnom režnju i učestvuje u kontroli emocija i emocionalnog pamćenja, hranjenja, seksualnih funkcija. Amigdala posreduje automatske, nesvesne odgovore na emocionalne stimuluse.
Međumozak (diencefalon)
Međumozak (diencefalon) Sedi na vrhu moždanog stabla Zatvoren je hemisferama mozga Čine ga tri dela: Talamus Hipotalamus Epitalamus
Funkcije međumozga Gornji deo - talamus: prenosi informacije i prerađuje informacije iz većine čulnih organa do velikog mozga Donji deo: smešteni centri koji regulišu temperaturu tela, osećaj gladi, sitosti i žeđi. Hipotalamus je povezan sa hipofizom, žlezdom koja kontroliše rad svih žlezda sa unutrašnjim lučenjem.
Talamus Okružuje treću komoru Relejna stanica za senzorne impulse Prenosi impulse do odgovarajućeg dela kore da bi bili lokalizovani i interpretirani
Hipotalamus Ispod talamusa Važan centar autonomnog nervnog sistema Pomaže regulaciju telesne temperature Kontroliše balans vode Reguliše metabolizam Važan deo limbičkog sistema (emocije) Hipofiza je smeštena u nastavku hipotalamusa
Epitalamus Formira krov treće moždane komore U njemu se nalazi pinealna žlezda epifiza (endokrina žlezda) Uključuje horiodni pleksus luči cerebrospinalnu tečnost, likvor
Moždano stablo Između međumozga i kičmene moždine Delovi moždanog stabla Srednji mozak (mezencefalon) Moždani most (pons) Produžena moždina (medula oblongata) Talamus Epifiza Gornji kolikuli Donji kolikuli Tektum Tegmentum Moždani most Produžena moždina Srednji mozak
Srednji mozak (mesencephalon) Srednji mozak Moždani most Produžena moždina Nalazi se između međumozga i moždanog mosta ponsa
Srednji mozak (mezencefalon) Uglavnom se sastoji od nervnih puteva - Sadrži primarne refleksne centre vida i sluha: četiri okrugla ispupčenja corpora quadrigemina - Reguliše tonus (napetost) mišića, koji drži telo nasuprot sili Zemljine teže Ima dva ispupčena puta vlakana - cerebralni pedunkuli
Moždani most (pons) Uglavnom se sastoji od važnih nervnih puteva Sadrži jedra kranijalnih nerava: glavno ili ponsno senzorno jedro nerva trigeminusa (V) motorno jedro trigeminusa (V) jedro abducensa (VI) jedro facijalisa (VII) vestibulokohlerarno jedro (VIII)
Produžena moždina (medulla oblongata) Najniži deo moždanog stabla - nalazi se između kičmene moždine i moždanog mosta- ponsa. Na poprečnom preseku uočava se: Siva masa- unutra, gde su smešteni važni kontrolni centri koji upravljaju osnovnim životnim funkcijama: Kontrola rada srca Regulacija krvnog pritiska Disanje Gutanje Povraćanje Bela masa spolja - važni nervni putevi
Produžena moždina (medulla U produženoj moždini UKRŠTAJU SE nervni putevi leve i desne strane tela (desna polovina mozga kontroliše levu stranu tela, a leva desnu). oblongata)
Retikularna formacija Difuzna masa sive mase duž moždanog stabla Uključena u motornu kontrolu unutrašnjih organa Retikularni aktivirajući sistem igra ulogu u održavanju ciklusa spavanja/budnosti
Mali mozak Smešten u potiljačnom delu lobanje Sastoji se od DVE hemisfere Izbrazdane površine Siva masa je na njegovoj površini Bela masa je je smeštena u unutrašnjosti Prima informacije iz celog tela i usklađuje rad: mišića (značajno za precizne radnje-pletenje, crtanje, pisanje, sviranje instrumenta) Nalaze se centri za održavanje ravnoteže tela Centri za kontrolu i koordinaciju pokreta Regulisanje tonusa
Kičmena moždina Deo CNS Smeštena u kičmenim kanalu Od prednjeg luka atlasa do L2
Sastoji se od bele i sive mase Siva masa ima oblik slova H Prednji rogovi (motorne ćelije) Zadnji rogovi (senzorne ćelije) Središnji deo (u prednje lateralnom delu neuroni čiji aksoni čine pregangliska vlakna autonomnog nervnog sistema) Kičmena moždina
Kičmena moždina Funkcije Provodna Refleksna (lokomocija) Centar važnih refleksa Autonomna uloga Uticaji iz viših delova CNS
S M
Senzorni neuroni Po ulasku u k.m., grane senzornog nerva Završavaju se u sivoj masi- lokalni segmentni refleksi Prenose signal do viših centara- viši nivoi k.m., moždanog stabla i cerebralnog korteksa
Interneuroni Nalaze se u svim delovima sive mase Oko 30x brojnije ćelije od motornih neurona Jako razdražljivi, okidaju i do 1500x u s Međusobno povezani i povezani sa prednjim motornim neuronima Inhibiciski sistem Renshaw ćelija- rekurentna inhibicija- usmerava - izoštrava signal
Propriospinalna vlakna Multisegmentne veze jednog nivoa kičmene moždine sa ostalim nivoima Imaju značaja u integraciji polisinaptičkih refleksa koji uključuju više segmenata kičmene moždine
Motorni neuroni Prednji motorni neuroni Alfa (α) Aα debela mijelinska vlakna, inervišu skeletne mišiće; mnogo puta se granaju po ulasku u mišić motorna jedinica Gama (γ) A γ tanja vlakna, do intrafuzalnih mišićnih vlakana koja čine krajeve mišićnog vretena
PERIFERNI NERVNI SISTEM
Kranijalni (moždani) nervi
III n. oculomotorius IV n. trochlearis VI n. abducens I n. olfactorius Kranijalni nervi II n. opticus VII n. facialis V n. trigeminus IX n. glossopharyngeus VIII n. vestibulocochlaris XII n. hypoglossus XI n. accesorius X n. vagus
Funkcije kranijalnih nerava Ime kranijalnog nerva I N. Olfactorius II N. Opticus III N. Oculomotorius IV N. Trochlearis V N. Trigeminus VI N. Abducens VII N. Facialis VIII N. Vestibulocochlearis IX N. Glossopharyngeus X N. Vagus XI N. Accessorius XII N. Hypoglossus Uloga Čulo mirisa Čulo vida Pokreti očne jabučice, suženje zenice na jakom svetlu ili pri gledanju na blizu Pokreti očne jabučice Osećaj dodira na licu, lobanji i zubima, kontrakcija mišića vilice Pokreti očne jabučice Čulo ukusa, kontrakcija mišića lica, lučenje pljuvačke Čulo sluha, osećaj ravnoteže Čulo ukusa, učestvuje u inervaciji srca, respiratornog sistema, refleksima održanja krvnog pritiska, kontrakcija mišića grla, lučenje pljuvačke Uučestvuje u inervaciji srca, respiratornog sistema, refleksima održanja krvnog pritiska, kontrakcija mišića grkljana (govor), usporava srčani rad, ubrzava peristaltiku i lučenje digestivnih tečnosti Kontrakcija mišića vrata i ramena, i grkljana (govor) Pokreti jezika
Spinalni (moždinski) nervi
Spinalni (kičmeni) nervi Postoji po par spinalnih nerava na nivou svakog pršljena - ukupno 31 par Kičmeni nervi nastaju spajanjem ventralnih (prednjih) i dorzalnih (zadnjih) korenova kičmene moždine Nazivaju se prema regionu kičmene moždine iz koga izlaze
Spinalni nervi nervni pleksusi Cervikalni nervi Torakalni nervi Lumbalni nervi Sakralni nervi Prednje grane formiraju cervikalni pleksus (C1-C5) i brahijalni pleksus (C5-8, T1) T1-T11 spinalni nervi ne formiraju pleksuse Prednje grane L1- L4 lumbalni pleksus Prednje grane L4- L5, S1-S4 sakralni pleksus
Anatomija spinalnih nerava Kičmeni nervi se dele uskoro posle napuštanja kičmene moždine Zadnja grana inerviše kožu i mišiće zadnjeg dela trupa Prednja grana - formira kompleks mreže (pleksus) za prednji deo trupa. Zadnji koren Ganlion dorzalnog korena Kičmena moždina Kičmena moždina Spinalni nerv Prednja grana Zadnja grana
- Kičmena moždina - Kičmeni nervi - Nervni pleksusi - Nervi Interkostalni nervi Kičmena moždina Frenični nerv Cervikalni pleksus Brahijalni pleksus Nervni pleksusi Mreže neurona iz nekoliko segmenata kičmene moždine koji formiraju nerve za različite delove tela. n. radijalis n.medijanus n.ulnaris Kauda ekvina n. femoralis n.ischiadicus Lumbalni pleksus Sakralni pleksus
Nervi i ganglije NERVI - veliki broj dugačkih nastavaka nervne ćelije- nervna vlakna, obavijena zajadničkim omotačem. OSEĆAJNI ( SENZITIVNI): sadrže osećajna nervna vlakna i prenose nadražaj od periferije ka centralnom nervnom sistemu NERVI (u zavisnosti od vrste nadražaja koji prenose) POKRETAČKI (MOTORNI): sadrže pokretačka nervna vlakna i prenose nadražaj od CNS do mišića ili žlezda MEŠOVITI: sadrže i osećajna i pokretačka nervna vlakna Nervi povezuju CNS sa ostalim delovima tela GANGLIJE- skupovi tela nervnih ćelija zajedno sa dendritima, koji liče na čvoriće i najčešće se nalaze u osećajnim nervima. Ganglije su delovi perifernog nervnog sistema.
Šematski prikaz građe nerva Omotač od vezivnog tkiva Fascikulus Švanova ćelija Akson Mijelinizovani neuron Arterija i vena Nemijelinizovani neuron