10. domaća zadaća. 3. Neka je X neprekidna slučajna varijabla takva da je X N(0, 1). S točnošću od odredite:

Σχετικά έγγραφα
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

18. listopada listopada / 13

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

7 Algebarske jednadžbe

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

3 Populacija i uzorak

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

15. domaća zadaća. Matematika 1 (preddiplomski stručni studij elektrotehnike)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Operacije s matricama

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

(Hi-kvadrat test) r (f i f ti ) 2 H = f ti. i=1

Elementi spektralne teorije matrica

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

1.4 Tangenta i normala

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

( , 2. kolokvij)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1 Promjena baze vektora

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

5. Karakteristične funkcije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Slučajna varijabla i vjerojatnost.

Kontinuirane slučajne varijable.

Teorijske osnove informatike 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI (I deo)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Vjerojatnost. 1. Novčić bacamo 5 puta. Kolika je vjerojatnost da ćemo pritom ostvariti 3 puta pismo i 2 puta glava? (R: P = 5

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

numeričkih deskriptivnih mera.

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

5. lekcija. Kontinuirane slučajne varijable.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Zadaci iz Osnova matematike

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Obrada signala

O fiksnim točkama osnovnih trigonometrijskih funkcija

2.6 Nepravi integrali

2.7 Primjene odredenih integrala

Transcript:

Napomena: U svim zadacima treba koristiti tablicu standardne normalne razdiobe. 1. Neka je X neprekidna slučajna varijabla takva da je X N(0, 1). S točnošću od 10 5 odredite: a) P(X 1.16), b) P(X 0.59); c) P(X < 2.7); d) P(X < 1.42); e) P(X 2.31); f) P(X 1.05); g) P(X > 1.84); h) P(X > 2.4). Rezultati: a) 0.87698; b) 0.2776; c) 0.99653; d) 0.0778; e) 0.01044; f) 0.85314; g) 0.03288; h) 0.9918. 2. Neka je X neprekidna slučajna varijabla takva da je X N(100, 4.5 2 ). S točnošću od 10 5 odredite: a) P(X 90), b) P(X 110); c) P(X < 87); d) P(X < 106); e) P(X 92); f) P(X 112); g) P(X > 95); h) P(X > 115). Rezultati: a) 0.01313; b) 0.98687; c) 0.00193; d) 0.90879; e) 0.96228; f) 0.00383; g) 0.86674; h) 0.00043. 3. Neka je X neprekidna slučajna varijabla takva da je X N(0, 1). S točnošću od 10 2 riješite (po x) sljedeće jednadžbe: a) P(X x) = 0.72575; b) P(X < x) = 0.9222; c) P(X x) = 0.18943; d) P(X > x) = 0.01743. Rezultati: a) x = 0.6; b) x = 1.42; c) x = 0.88; d) x = 2.11. 4. Neka je X neprekidna slučajna varijabla takva da je X N(150, 20 2 ). Riješite (po x) sljedeće jednadžbe u skupu N: a) P(X x) = 0.40129; b) P(X < x) = 0.69146; c) P(X x) = 0.06681; d) P(X > x) = 0.93319. Rezultati: a) x = 145; b) x = 160; c) x = 180; d) x = 120. mr.sc. Bojan Kovačić, viši predavač 1

5. Neka je X N(x, 6.4 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X 100) = 0.94092. Rezultat: x = 90. 6. Neka je X N(x, 10 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X < 40) = 0.02275. Rezultat: x = 40. 7. Neka je X N(x, 4 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X 20) = 0.00621. Rezultat: x = 10. 8. Neka je X N(x, 5 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X > 10) = 0.97725. Rezultat: x = 20. 9. Neka je X N(160, x 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X 150) = 0.15866. Rezultat: x = 10. 10. Neka je X N(300, x 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X < 320) = 0.89435. Rezultat: x = 16. 11. Neka je X N(250, x 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X 230) = 0.99379. Rezultat: x = 8. 12. Neka je X N(90, x 2 ). Odredite x N tako da vrijedi jednakost: P(X > 100) = 0.02275. Rezultat: x = 5. 13. Neka je X N(0, 1). S točnošću od 10 5 izračunajte: a) P(0.42 X 0.71); b) P(0.17 < X 0.53); c) P(0.29 X < 0.87); d) P(0.07 < X < 0.62); e) P( 0.11 X 0.18); f) P( 0.64 < X < 0.55). Rezultati: a) 0.09839; b) 0.13445; c) 0.19376; d) 0.20447; e) 0.11522; f) 0.03007. 14. Neka je X N(190, 20 2 ). S točnošću od 10 5 izračunajte: a) P(180 X 200); b) P(195 < X 210); c) P(160 X < 175); d) P(180 < X < 190). Rezultati: a) 0.38293; b) 0.24264; c) 0.15982; d) 0.19146. mr.sc. Bojan Kovačić, viši predavač 2

15. Otpor neke vrste otpornika je normalna slučajna varijabla s očekivanjem 1.2 kω i standardnom devijacijom 80 Ω. a) Izračunajte vjerojatnost da otpor slučajno izabranoga otpornika ne bude strogo veći od 1.5 kω. b) Izračunajte vjerojatnost da otpor slučajno izabranoga otpornika ne bude strogo manji od 1 kω. c) Izračunajte vjerojatnost da otpor slučajno izabranoga otpornika istodobno ne bude manji od 900 Ω i veći od 1.4 kω. d) Ako imamo na raspolaganju ukupno 40 otpornika promatrane vrste, kolika je vjerojatnost da najmanje tri od njih imaju pojedinačni otpor istovremeno ne manji od 950 Ω i ne veći od 1.35 kω? e) Ako na raspolaganju imamo ukupno 30 otpornika promatrane vrste, koliki je očekivani broj otpornika koji imaju pojedinačni otpor ne veći od 1.13 kω? f) Koliko bismo najmanje otpornika promatrane vrste trebali imati na raspolaganju kako bismo bili sigurni da barem pet otpornika ima pojedinačni otpor ne manji od 1.6 kω? Rezultati: a) p = 0.64617; b) p = 0.59871; c) p = 0.24488; d) p = 0.9911; e) n = 14; f) n = 16. 16. Broj bodova na pismenom ispitu iz Vjerojatnosti i statistike je normalna slučajna varijabla s očekivanjem 70 bodova i standardnom devijacijom 10 bodova. U pravilu, 10% najboljih studenata dobiva ocjenu izvrstan, a 25% najlošijih studenata ocjenu nedovoljan. Izračunajte: a) najmanji broj bodova potreban za položiti ispit; b) najmanji broj bodova potreban za ocjenu izvrstan. Rezultati: a) N 57 bodova; b) N = 90 bodova. 17. Masa (iskazana u kg) studenata Politehničkoga veleučilišta u Šupljoj Lipi je normalna slučajna varijabla s očekivanjem 88 kg i standardnom devijacijom 10 kg. Na tom veleučilištu studira ukupno 500 studenata. Izračunajte: a) vjerojatnost da slučajno izabrani student ima masu između 75 kg i 80 kg; b) vjerojatnost da slučajno izabrani student ima masu strogo manju od 85 kg; c) očekivani broj studenata čija je masa najmanje 100 kg. Rezultati: a) p = 0,11505; b) p = 0.38209; c) n 58. 18. Količnik inteligencije studenata Veleučilišta u Špičkovini je normalna slučajna varijabla raspodijeljena prema normalnoj razdiobi N(115, 8 2 ). Na tom veleučilištu studira ukupno 200 studenata. Izračunajte: a) vjerojatnost da slučajno odabrani student ima količnik inteligencije strogo veći od 95, ali ne veći od 105; mr.sc. Bojan Kovačić, viši predavač 3

b) vjerojatnost da slučajno odabrani student ima količnik inteligencije strogo manji od 100; c) očekivani broj natprosječno inteligentnih studenata (tj. studenata čiji je kvocijent inteligencije strogo veći od 130). Rezultati: a) p = 0.09944; b) p = 0.03034; c) n 6. 19. Računalo generira ukupno 1000 slučajnih dekadskih znamenaka, pri čemu su za svaku pojedinu poziciju sve znamenke jednakovjerojatne. Koristeći odgovarajući Moivrè Laplaceov poučak izračunajte vjerojatnost da se znamenka 0 u navedenom zapisu pojavljuje: a) točno 120 puta; b) najviše 95 puta; c) između 90 i 100 puta; d) najmanje 100 puta. Rezultat: a) p = 0.03763; b) p = 0.31763; c) p = 0.38683; d) p = 0.47898. 20. Prosjak Luka utvrdio je da dobije novčić u prosjeku od svakoga dvadesetpetoga prolaznika koji prođe ulicom. Koliko najmanje prolaznika treba proći ulicom tako da vjerojatnost da će Luka skupiti barem 200 novčića iznosi 90%? ( Uputa i rezultat: Primijenite integralni Moivrè Laplaceov poučak. Dobiva se n 5465. 21. Neka je X N(µ, σ 2 ). Procijenite postotak vrijednosti slučajne varijable X koji se nalazi u segmentu: a) [µ σ, µ + σ]; b) [µ 2 σ, µ + 2 σ]. Kakvi se rezultati dobivaju ako se primijeni Čebiševljeva nejednakost? Rezultati: a) 68.27%. Pomoću Čebiševljeve nejednakosti dobiva se praktično beskorisna procjena da je vjerojatnost da X poprimi vrijednosti iz navedenoga intervala nenegativna. b) 95.45%. Pomoću Čebiševljeve nejednakosti dobiva se procjena da se u navedenom intervalu sigurno nalazi barem 75% vrijednosti varijable X. 22. Na slučajno odabranom uzorku od 130 studenata stručnoga studija elektrotehnike na Veleučilištu u Gaćelezima provedeno je ispitivanje psihofizičkih osobina. Dobiveni rezultati prikazani su u Tablici 1. Uz pretpostavku da su navedeni podaci raspodijeljeni prema normalnoj razdiobi, odredite parametre prilagođene normalne razdiobe i izračunajte pripadne teorijske frekvencije. mr.sc. Bojan Kovačić, viši predavač 4

Broj bodova na ispitivanju psihofizičkih osobina Broj ispitanika 50-60 7 60-66 5 66-70 6 70-74 17 74-78 30 78-82 21 82-86 15 86-90 20 90-96 6 96-100 3 Ukupno: 130 Tablica 1. Rezultati: µ 78.23077, σ = 9.41075, tj. X (78.23077, 9.41075). Pripadne teorijske frekvencije su redom: t t t t t f = 3.42663, f = 9.16501, f = 12.22432, f = 17.63047, f = 21.28193, 1 2 3 4 5 f = 21.50156, f = 18.18197, f = 12.86827, f = 9.88477, f = 3,83507 t t t t t 6 7 8 9 10 23. Vjerojatnost rođenja dječaka u Kraljevini Bušbumbuj iznosi p = 0.515. Izračunajte vjerojatnost da među ukupno 1000 novorođenčadi bude više djevojčica. Uputa i rezultat: Provjerite da je u ovom slučaju binomnu razdiobu moguće aproksimirati normalnom. Dobiva se p 0.00131. 24. Pretpostavimo da je vjerojatnost rođenja dječaka jednaka vjerojatnosti rođenja djevojčice. Izračunajte vjerojatnost da među ukupno 2000 novorođenčadi bude između 970 i 1020 dječaka. Uputa i rezultat: Provjerite da je u ovom slučaju binomnu razdiobu moguće aproksimirati normalnom. Dobiva se p 0.73429. 25. U Tablici 2. su prikazani podaci o plaći isplaćenoj za prosinac 2017. godine u tvrtki Drpkomerc d.o.o. iz Gaćeleza. Iznos plaće [000 kn] 3-5 5-7 7-9 9-11 11-13 13-15 15-17 17-19 19-21 Broj zaposlenih 2 3 3 12 28 46 38 24 10 Tablica 2. a) Izračunajte prosječnu plaću isplaćenu za prosinac 2017. i pripadnu standardnu devijaciju. b) Uz pretpostavku da su plaće raspodijeljene prema normalnoj razdiobi, odredite pripadne teorijske frekvencije. c) Utvrdite segment u kojem se nalazi 95.45% svih plaća u promatranoj tvrtki. Uputa: Vidite Zadatak 8 iz točke 4.5. Za c) primijenite Čebiševljevu nejednakost za k = 2. 26. Proučite funkcije NORMSDIST, NORMDIST, NORMINV i NORMSINV u MS Excelu i njihovu sintaksu. Što je rezultat primjene svake od tih funkcija? mr.sc. Bojan Kovačić, viši predavač 5