Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.) četvrti razred (valna optika, relativnost, uvod u kvantnu fiziku, nuklearna fizika) Sve primjedbe na facebook stranicu Fizikagfp

VALNA OPTIKA (ispitni katalog) 39. Brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 3 10 8 m/s, a u nekom prozirnom sredstvu 2 10 8 m/s. Indeks loma tog sredstva iznosi. (13.) 15. Koliko vremena treba radiosignalu da prijeđe udaljenost od 250 m u vakuumu? A. 8,3 10-7 s B. 1,2 10-6 s C. 2,4 10 6 s D. 7,5 10 10 s (16.) 15. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A. mikrovalovima B. ultraljubičastomu dijelu spektra C. vidljivoj svjetlosti D. infracrvenomu dijelu spektra (15.j.) 16. Monokromatska svjetlost prelazi iz zraka u vodu. Što se od navedenoga pritom događa? A. Brzina svjetlosti ostaje ista, a njezina se frekvencija poveća. B. Smanje se brzina svjetlosti i njezina frekvencija. C. Povećaju se brzina svjetlosti i njezina frekvencija. D. Smanji se brzina svjetlosti, a njezina frekvencija ostaje ista. (12.) 16. Svjetlost frekvencije f i brzine c giba se kroz zrak i ulazi u sredstvo indeksa loma 1,3. Koja je od navedenih tvrdnji točna za frekvenciju i brzinu svjetlosti u tom sredstvu? A. Frekvencija je f, a brzina 1,3 c. B. Frekvencija je f/1,3, a brzina c. C. Frekvencija je 1,3 f, a brzina c. D. Frekvencija je f, a brzina c/1,3. (14.) 16. Dva snopa svjetlosti destruktivno interferiraju u točki T. Za koliko se razlikuju prijeđeni putovi tih dvaju snopova do točke T? A. za paran broj valnih duljina B. za neparan broj valnih duljina C. za neparan broj polovina valne duljine D. za paran broj polovina valne duljine (13.) 16. Youngovim pokusom s monokromatskom svjetlošću dobivaju se interferentne pruge na zastoru. Što od navedenoga treba učiniti da se poveća razmak između interferentnih pruga? A. Treba smanjiti razmak između zastora i pukotina. B. Treba smanjiti razmak između pukotina. C. Treba povećati razmak između pukotina. D. Treba upotrebljavati svjetlost manje valne duljine. (11.) 16. Infracrveno zračenje valne duljine 2 μm nailazi na pregradu sa dvije pukotine međusobnog razmaka 1 mm. Maksimumi interferencije detektiraju se na udaljenosti 1 m od pregrade. Koliki je razmak između susjednih maksimuma interferencije? A. 1 mm B. 2 mm C. 3 mm D. 4 mm (12.) 23. Okomito na optičku rešetku pada crvena i zelena monokromatska svjetlost. Koja je od navedenih tvrdnji o kutu prvog ogibnog maksimuma točna? A. Kut je veći za crveno svjetlo. B. Kut je veći za zeleno svjetlo. C. Kut je jednak za obje valne duljine. (10.) 14. Na optičkoj rešetki ogiba se bijela svjetlost. Koje je boje svjetlost koja se ogiba pod najmanjim ogibnim kutom ako se promatra spektar prvoga reda? A. crvene B. ljubičaste C. zelene D. žute (ispitni katalog) 41. Konstanta optičke rešetke dva puta je veća od valne duljine monokromatske svjetlosti koja na nju upada okomito. Koliko iznosi kut pod kojim će se vidjeti prvi ogibni maksimum? 2

(12.j.) 29. Svjetlost valne duljine 5 10 4 mm pada na optičku rešetku s 800 zareza po milimetru. Pod kojim se kutom vidi ogibni maksimum drugog reda? (13.j.) 29. Paralelan snop monokromatske svjetlosti valne duljine 500 nm upada okomito na optičku rešetku. Maksimum drugoga reda vidi se pod kutom od 20. Kolika je konstanta rešetke? (13.) 34. Paralelan snop svjetlosti valne duljine 600 nm pada okomito na optičku rešetku. Optička rešetka ima 400 pukotina na svaki milimetar duljine. Vidi li se na ogibnoj slici svijetla pruga petoga reda? (11.j.) 34. Svjetlost valne duljine 600 nm ogiba se na optičkoj rešetci konstante 4 μm. Koliko se najviše ogibnih maksimuma može vidjeti na zastoru? (14.j.) 17. Koja od navedenih pojava dokazuje da je svjetlost transverzalni val? A. refrakcija B. polarizacija C. difrakcija D. disperzija (16.) 17. Koji od navedenih valova ne mogu biti polarizirani? A. valovi zvuka B. radiovalovi C. mikrovalovi D. valovi svjetlosti RELATIVNOST (13.) 20. Putnik iz svemirskoga broda, koji napušta Zemlju brzinom 0,8c, pošalje laserski signal prema Zemlji. Kolika je brzina laserskoga signala u odnosu na putnika u brodu (v1), a kolika u odnosu na Zemlju (v2)? Brzina svjetlosti u vakuumu je c. A. v1 = 0,2c i v2 = 0,2c B. v1 = 0,2c i v2 = 0,8c C. v1 = 0,8c i v2 = 0,2c D. v1 = c i v2 = c (16.j.) 18. Koja od navedenih izjava nije u skladu s postulatima specijalne teorije relativnosti? A. Svi su inercijalni sustavi ravnopravni. B. Brzina svjetlosti ovisi o gibanju izvora te svjetlosti. C. Svjetlost se u vakuumu širi brzinom c. D. Brzina svjetlosti u vakuumu najveća je moguća brzina. (16.) 18. Koja je od navedenih tvrdnja postulat specijalne teorije relativnosti? A. Brzina svjetlosti ista je u svim inercijskim referentnim sustavima. B. Vrijeme teče sporije u sustavu koji se giba. C. Količina gibanja ista je u svim inercijskim referentnim sustavima. D. Tijelo koje se giba izgleda kraće u smjeru gibanja. (10.) 30. Vlastito vrijeme života neke čestice iznosi T0 = 2 μs. Koliko iznosi njezino vrijeme života u laboratorijskome sustavu u kojem se čestica giba brzinom 0,6 c? (12.j.) 21. Astronaut mjeri svoj puls te izmjeri 65 otkucaja u minuti. Astronaut se nalazi u svemirskom brodu koji se od Zemlje udaljava brzinom 0,8c. Koliki puls astronauta mjeri promatrač na Zemlji? A. 39 otkucaja u minuti B. 52 otkucaja u minuti C. 81 otkucaj u minuti D. 108 otkucaja u minuti (11.j.) 30. Štap je u sustavu mirovanja dugačak 3 m. Promatrač u odnosu na kojega se štap giba jednoliko duž svoje uzdužne osi mjeri da je duljina štapa 1 m. Kolikom se brzinom štap giba u odnosu na promatrača? 3

(13.j.) 18. Putnik u svemirskome brodu izmjeri da trajanje neke pojave iznosi 1 s, a promatrač na Zemlji izmjeri da trajanje te pojave iznosi 2 s. Kolika je brzina kojom se svemirski brod giba u odnosu na Zemlju? Brzina svjetlosti u vakuumu je c. A. 0,33 c B. 0,50 c C. 0,87 c D. c (13.j.) 30. Svemirski brod čija je duljina u sustavu mirovanja 40 m giba se brzinom 0,8 c u odnosu na promatrača na Zemlji. Kolika je duljina svemirskoga broda u odnosu na toga promatrača? Brzina svjetlosti u vakuumu označena je s c. (12.) 24. Raketa prolazi pored svemirske postaje brzinom v u smjeru paralelnom duljini rakete. Dežurni fizičar u postaji izmjeri da je duljina rakete 25 m. Koliku duljinu rakete mjeri putnik u raketi? A. manju od 25 m B. jednaku 25 m C. veću od 25 m (14.) 17. Svemirski brod prolazi brzinom 0,8c uz svemirsku postaju. Astronauti u svemirskome brodu u smjeru svojega gibanja izmjere da duljina postaje iznosi 60 m. Koliku duljinu postaje u smjeru gibanja broda izmjere promatrači smješteni u postaji? Brzina svjetlosti u vakuumu je c. A. 36 m B. 48 m C. 60 m D. 100 m (13.) 18. Ispred promatrača na Zemlji prolazi svemirski brod brzinom 0,6c. S bočne strane broda nalazi se okno. Promatrač na brodu vidi da je okno kružno polumjera 0,5 m. Kakvo okno na brodu vidi promatrač sa Zemlje? Brzina svjetlosti u vakuumu je c. A. kružno polumjera 0,4 m B. kružno polumjera 0,5 m C. eliptično s velikom poluosi 0,5 m položenoj okomito na smjer gibanja broda D. eliptično s velikom poluosi 0,5 m položenoj u smjeru gibanja broda (14.j) 17. Što označava E u Einsteinovoj relaciji E=mc 2? A) potencijalnu enerfiju tijela mase m B) energiju mirovanja fotona C) kinetičku energiju tijela mase m koje se giba brzinom c D) energiju mirovanja tijela mase m KVANTNA FIZIKA (ispitni katalog) 43. Grijača ploča na štednjaku je kružnog oblika polumjera 10 cm. U ploču je ugrađen grijač snage 1,2 kw. Kolika je temperatura površine uključene grijače ploče ako ploča zrači kao crno tijelo? (14.) 35. Tijekom 5 s kružna ploča grijalice promjera 0,1 m u okolinu izrači 500 J energije. Kolika je temperatura te ploče? Temperatura ploče se za vrijeme zračenja ne mijenja. Zanemarite debljinu ploče. (13.) 35. Intenzitet Sunčeva elektromagnetskoga zračenja na udaljenosti od 1,5 10 11 m od središta Sunca iznosi 1 400 W/m 2. Koliki je polumjer Sunca? Uzmite da je Sunce u obliku kugle i da zrači kao crno tijelo temperature 6 000 K. Napomena: Površina kugle polumjera R određuje se izrazom S = 4πR 2. (15.j.) 19. Snaga zračenja apsolutno crnoga tijela temperature 273 C iznosi 1600 W. Kolika je snaga zračenja toga tijela na temperaturi 0 C? A. 0 W B. 100 W C. 200 W D. 800 W 4

(14.j.) 20. Što je od navedenoga točno za termodinamičku temperaturu apsolutno crnoga tijela prema Wienovu zakonu? A. Proporcionalna je maksimalnoj valnoj duljini zračenja crnoga tijela. B. Obrnuto je proporcionalna maksimalnoj valnoj duljini zračenja crnoga tijela. C. Proporcionalna je valnoj duljini na kojoj crno tijelo zrači najvećim intenzitetom. D. Obrnuto je proporcionalna valnoj duljini na kojoj crno tijelo zrači najvećim intenzitetom. (16.j) 20. Wienov zakon zapisuje se u obliku λm T = b. Što označava λm? A. najveću valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači energiju B. valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači najveću energiju C. najmanju valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači energiju D. valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači najmanju energiju (10.) 35. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od 5,8 10 6 m. Kolika je površina toga tijela ako mu snaga zračenja iznosi 400 W? (12.j.) 17. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini λmax koja odgovara plavoj boji. Kakvo treba biti drugo apsolutno crno tijelo da bi zračilo najviše energije u crvenom dijelu spektra? A. Treba imati manju površinu od prvog tijela. B. Treba imati nižu temperaturu od prvog tijela. C. Treba imati veću površinu od prvog tijela. D. Treba imati višu temperaturu od prvog tijela. (13.) 19. Pri temperaturi 3 000 K neko tijelo zrači maksimalnim intenzitetom zračenja valne duljine 963 nm. Pri kojoj će temperaturi to tijelo imati maksimum zračenja na valnoj duljini 321 nm? A. pri 1 000 K B. pri 3 000 K C. pri 6 000 K D. pri 9 000 K (13.j.) 20. Da bi objasnio zračenje crnoga tijela, Planck je uveo tzv. kvantnu hipotezu. Koja je od navedenih veličina tom hipotezom kvantizirana? A. električni naboj B. energija zračenja C. frekvencija D. valna duljina (13.j.) 35. Intenzitet Sunčeva zračenja na udaljenosti od 1,5 10 11 m od središta Sunca iznosi 1400 W/m 2. Za koliko se smanji masa Sunca tijekom 365 dana uz pretpostavku da se energija koju Sunce zrači u potpunosti dobiva nuklearnim izgaranjem njegove mase? Napomena: Površina sfere polumjera R određuje se izrazom S = 4πR 2. (ispitni katalog) 42. a) Izračunajte granične energije (izražene u ev) koje pripadaju vidljivom zračenju valnih duljina 400 nm 750 nm. b) Izlazni rad za cezij iznosi 1,96 ev, za natrij 2,3 ev i za željezo 4,5 ev. Koji od ovih metala ne će emitirati elektrone kada ga obasjamo vidljivim zračenjem? (12.j.) 18. Kolika je energija fotona elektromagnetskog zračenja valne duljine 9,6 10 8 m? A. 0,13 ev B. 1,29 ev C. 12,94 ev D. 129,39 ev (16.) 24. Foton ultraljubičastoga zračenja ima energiju E1, a foton infracrvenoga zračenja ima energiju E2. Koji od navedenih izraza vrijedi za njihove energije? A. E1 > E2 B. E1 < E2 C. E1 = E2 (10.) 21. Foton energije 3,27 ev izazove fotoelektrični učinak na nekome metalu. Fotoelektron izleti iz metala s kinetičkom energijom od 1,19 ev. Koliki je izlazni rad za taj metal? A. 1,19 ev B. 2,08 ev C. 3,27 ev D. 4,46 ev 5

(14.j) 19. Izlazni rad ploče od natrija je 2,3 ev, a ploče od bakra 4,7 ev. Elektromagnetsko zračenje valne duljine 400 nm upada na obje ploče. Što se događa s elektronima koji su u tim pločama? A. Elektroni ne izlaze niti iz jedne ploče. B. Elektroni ne izlaze iz ploče od natrija, a izlaze iz ploče od bakra. C. Elektroni izlaze iz ploče od natrija, a ne izlaze iz ploče od bakra. D. Elektroni izlaze iz obiju ploča. (16.) 20. Kako se može povećati maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona pri fotoelektričnome efektu? A. smanjivanjem frekvencije upadnoga zračenja B. povećavanjem frekvencije upadnoga zračenja C. povećavanjem valne duljine upadnoga zračenja D. povećavanjem intenziteta upadnoga zračenja (15.) 19. Svjetlost određenoga intenziteta pada na metal čiji je izlazni rad 2 ev. Izbijeni elektroni imaju maksimalnu kinetičku energiju 1 ev. Intenzitet svjetlosti poveća se dva puta. Kolika će biti maksimalna kinetička energija izbijenih elektrona? A. 0,5 ev B. 1 ev C. 2 ev D. 3 ev (12.) 21. Fotoni energije 5 ev izbijaju elektrone iz nekog metala. Najveći iznos kinetičke energije izbijenih elektrona je 3 ev. Koliki je izlazni rad metala? A. 2 ev B. 3 ev C. 5 ev D. 8 ev (14.) 19. Fotoni energije 9 ev dolaze na metalnu pločicu zbog čega iz nje izlaze elektroni kinetičke energije 6 ev. Kolika je kinetička energija elektrona koji izlaze iz te metalne pločice ako na nju dolaze fotoni energije 18 ev? A. 6 ev B. 9 ev C. 12 ev D. 15 ev (16.j) 30. Pod djelovanjem elektromagnetskoga zračenja energije 4,5 ev iz kalijeve pločice izlijeću elektroni maksimalne kinetičke energije 4 10-19 J. Koliko iznosi izlazni rad za kalij? (12.j.) 35. Pločica od kalija obasjana je svjetlošću valne duljine 350 nm. Izlazni rad za kalij je 3,52 10 19 J. Koliki je napon potreban da zaustavi izbijene elektrone s maksimalnom kinetičkom energijom? (13.j.) 24. Na crtežu je prikazan graf maksimalne kinetičke energije fotoelektrona u ovisnosti o frekvenciji upadnoga zračenja f za tri metala, metal 1, metal 2 i metal 3. Kakav je odnos između izlaznih radova W1, W2 i W3 tih metala? A. W1 < W2 < W3 B. W1 = W2 = W3 C. W1 > W2 > W3 (16.j.) 21. Polumjer je najmanje staze u Bohrovu modelu atoma r1. Koliki je polumjer četvrte staze r4 u tome modelu? A. r4 = 2 r1 B. r4 = 4 r1 C. r4 = 8 r1 D. r4 = 16 r1 (10.) 18. Elektron u atomu prelazi sa stanja niže energije E1 u stanje više energije E2. Što se događa s atomom? A. emitira foton energije E2-E1 B. apsorbira foton energije E2-E1 C. emitira foton energije E1 D. apsorbira foton energije E1 6

(12.j.) 30. Elektron u vodikovu atomu prijeđe iz stanja n = 4 u stanje n = 2. Kolika je energija emitiranog fotona? (15.j.) 35. Atom vodika u osnovnome stanju apsorbira foton energije 12,10 ev. Na energetskome dijagramu strelicom povežite početno stanje sa završnim pri toj apsorpciji pazeći na smjer. Kolika je najmanja energija fotona koji može biti emitiran iz osnovnoga energetskog stanja? (11.j.) 17. Na crtežu je shematski prikazan dio energijskoga spektra nekoga atoma. Pri kojem od navedenih prijelaza s jedne energijske razine na drugu atom apsorbira foton najveće valne duljine? A. pri n = 1 n = 2 B. pri n = 2 n = 1 C. pri n = 3 n = 4 D. pri n = 4 n = 3 (12.) 35. Na energetskom dijagramu s pomoću strjelice prikažite apsorpciju fotona koji ima najveću valnu duljinu za dane energetske nivoe. Kolika je ta valna duljina? (15.) 18. Na crtežu su prikazana tri energetska nivoa nekoga atoma. Strelicama su označeni prijelazi između energetskih nivoa. Koji od tih prijelaza odgovara apsorpciji fotona najmanje energije? (14.) 30. Atom vodika prelazi iz prvoga pobuđenog stanja energije 5,44 10 19 J u osnovno stanje energije 21,76 10 19 J. Kolika je frekvencija elektromagnetskoga zračenja koje je pritom emitirano? 7

(ispitni katalog) 16. De Broglieva valna duljina nekog elektrona jednaka je valnoj duljini nekog fotona. Iz toga slijedi da je količina gibanja fotona: A. manja nego količina gibanja elektrona. B. veća nego količina gibanja elektrona. C. jednaka količini gibanja elektrona. (12.) 18. Čestice X i Y gibaju se brzinama istog iznosa. Čestica Y ima veću de Broglievu valnu duljinu od čestice X. Koja je od navedenih tvrdnji točna? A. Y mora imati veći naboj nego X. B. Y mora imati manji naboj nego X. C. Y mora imati veću masu nego X. D. Y mora imati manju masu nego X. (10.) 24. Elektron i proton imaju jednake količine gibanja. Što im je još jednako? A. de Broglieve valne duljine B. kinetičke energije C. brzine (14.) 18. Dvije čestice različitih masa imaju jednaku de Broglievu valnu duljinu. Što je od navedenoga točno za te dvije čestice? A. Čestica manje mase ima veću količinu gibanja. B. Čestica veće mase ima veću količinu gibanja. C. Čestica manje mase ima veću brzinu. D. Čestica veće mase ima veću brzinu. (11.j.) 18. Koja od navedenih tvrdnji vrijedi za de Broglievu valnu duljinu elektrona? A. Proporcionalna je kinetičkoj energiji elektrona. B. Proporcionalna je količini gibanja elektrona. C. Obrnuto je proporcionalna kinetičkoj energiji elektrona. D. Obrnuto je proporcionalna količini gibanja elektrona. (15.) 17. Elektron koji se giba brzinom v ima de Broglievu valnu duljinu λ. Kolika je de Broglieva valna duljina elektrona koji se giba brzinom v/4? A. λ/4 B. λ/2 C. 2λ D. 4λ (15.j.) 18. Elektron de Broglieve valne duljine λ ima količinu gibanja iznosa p i giba se brzinom znatno manjom od brzine svjetlosti. Koliki je iznos količine gibanja nekoga drugog elektrona de Broglieve valne duljine 2λ? A. p/4 B. p/2 C. 2p D. 4p (16.) 30. U elektronskome se mikroskopu elektron giba brzinom 10 6 m/s. Kolika je valna duljina toga elektrona? (14.j.) 35. Kolika je de Broglieva valna duljina elektrona kinetičke energije 10-18 J? (15.) 35. Kolika je de Broglieva valna duljina elektrona koji se ubrzao kroz napon od 200 V? Elektron je u početnoj točki mirovao. (11.j.) 19. Položaj i količina gibanja triju elektrona u jednakim stanjima određuju se tako da se svakoga obasjava zračenjem različite valne duljine λ1 > λ2 > λ3. Koja od navedenih tvrdnji vrijedi za neodređenost količina gibanja tih elektrona? A. Neodređenost količina gibanja tih elektrona jednaka je u svim trima slučajevima. B. Najveća je kod elektrona obasjanoga zračenjem valne duljine λ1. C. Najveća je kod elektrona obasjanoga zračenjem valne duljine λ2. D. Najveća je kod elektrona obasjanoga zračenjem valne duljine λ3. 8

NUKLEARNA FIZIKA (16.j.) 24. Koja je od navedenih sila jedna od četiriju osnovnih sila u prirodi? A. sila trenja B. centripetalna sila C. gravitacijska sila (16.) 21. Čemu je jednak maseni broj atoma? A. broju neutrona u atomu B. broju protona u atomu C. broju nukleona u atomu D. broju elektrona u atomu (13.) 21. Jezgra kisika ima oznaku 17 8O. Koliko nukleona sadrži ta jezgra kisika? A. 8 B. 9 C. 17 D. 25 (13.j.) 19. Što je od navedenoga jednakih iznosa za atomske jezgre koje su izotopi? A. broj nukleona B. broj neutrona C. masa D. broj protona (10.) 19. Koju jezgru emitira atomska jezgra pri α-raspadu? A. vodika B. deuterija C. tricija D. helija (15.) 20. U koji izotop prelazi 236 92U alfa raspadom? A. 232 90Th B. 234 90Th C. 238 94Pu D. 240 94Pu (10.j.)19. Što atomska jezgra emitira pri β raspadu? A. proton B. neutron C. pozitron D. elektron (13.) 24. Kojim radioaktivnim zračenjem jezgra ne mijenja svoj broj protona? A. α zračenjem B. β zračenjem C. γ zračenjem (12.j.) 20. Koja je od navedenih tvrdnji točna za radioaktivni raspad jezgre? A. α raspadom nastaju elektroni B. β raspadom mijenja se broj nukleona u jezgri C. α raspadom ne mijenja se broj neutrona u jezgri D. β raspadom mijenja se broj protona u jezgri (11.j.)20. Jezgra bizmuta 213 83Bi raspadne se β raspadom. Koja jezgra pritom nastane? A. 212 82Pb B. 213 84Po C. 213 82Pb D. 214 84Po (14.j.) 21. Nestabilna atomska jezgra raspadom emitira samo α-česticu. Koliki je redni broj nove jezgre u odnosu na početnu jezgru? A. veći za dva B. veći za jedan C. manji za jedan D. manji za dva (15.j.) 21. Koja je od navedenih tvrdnja točna za β + raspad nekoga radioaktivnog elementa A ZX? A. Maseni broj A poveća se za 1. B. Maseni broj A smanji se za 1. C. Redni broj Z poveća se za 1. D. Redni broj Z smanji se za 1. (12.) 20. Pri nuklearnoj reakciji, uz kisik nastaje i: A. neutron B. elektron C. pozitron D. proton (10.) 20. Za koje je vrijednosti a i b moguća nuklearna reakcija? A. a = 7, b = 17 B. a = 8, b = 19 C. a = 8, b = 17 D. a = 7, b = 15 9

(14.) 20. Koju česticu označava X u nuklearnoj reakciji A. elektron B. neutron C. jezgru vodika D. jezgru helija (ispitni katalog) 44. Srednja energija vezanja po nukleonu jezgre 12 6C, čiji je defekt mase 0.09894 u, iznosi. (12.) 19. Masa α-čestice je 6,645 10 27 kg, a ukupna masa dvaju protona i dvaju neutrona 6,695 10 27 kg. Kolika se energija oslobodi kod stvaranja α-čestice? A. 2,813 MeV B. 28,13 MeV C. 281,3 MeV D. 2813 MeV (11.j.) 35. Snaga kojom Sunce zrači iznosi 3.8 10 26 W. Za koliko će se vremena masa Sunca smanjiti za 1% uz pretpostavku da će snaga zračenja Sunca ostati čitavo vrijeme stalna? Masa Sunca iznosi 2 10 30 kg. (14.j.) 24. Čime je određeno vrijeme poluraspada uzorka radioaktivnoga elementa? A. brojem jezgri u uzorku B. starošću uzorka C. konstantom radioaktivnoga raspada elementa uzorka (ispitni katalog) 17. Vrijeme poluraspada neke atomske jezgre iznosi 8 minuta. Nakon 32 minute od početnog broja N0 jezgara raspadne se: A. 15/16 N0 jezgara B. 1/16 N0 jezgara C. 7/8 N0 jezgara D. 1/4 N0 jezgara (11.j.) 21. Neki element ima vrijeme poluraspada jedan dan. Koliki se postotak početnoga broja čestica toga elementa raspadne nakon dva dana? A. 25% B. 50% C. 75% D. 10% (13.) 30. Vrijeme poluraspada nekoga radioaktivnog uzorka je 28 dana. Za koje se vrijeme raspadne 7/8 početne količine toga uzorka? (14.) 21. Radioaktivni uzorak sadrži 10 6 radioaktivnih jezgri. Koliko će ostati neraspadnutih jezgri nakon tri vremena poluraspada toga uzorka? A. 10 5 B. 1,25 10 5 C. 3,33 10 5 D. 8 10 5 (12.) 30. Vrijeme poluraspada izotopa stroncija je 29 godina. Početna masa tog izotopa stroncija u uzorku je 60 g. Kolika će biti masa tog izotopa stroncija u uzorku 100 godina kasnije? (16.) 35. Graf prikazuje ovisnost broja neraspadnutih čestica N nekoga radioaktivnog elementa o vremenu t. Kolika je aktivnost uzorka toga elementa u kojemu se nalazi 2016 čestica? (16.j.) 35. Element jod ima vrijeme poluraspada 8 dana. Kolika je aktivnost joda mase 8 10 7 g? Molna masa joda iznosi 131 g/mol. 10