Treća auditorna vežba iz Upravljanja kvalitetom proizvoda 1. PLANOVI PRIJEMA (preporuke za izradu 5. samostalnog zadatka i rešeni ispitni zadaci)

Σχετικά έγγραφα
Elementi spektralne teorije matrica

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

numeričkih deskriptivnih mera.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Trigonometrijske nejednačine

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

5. Karakteristične funkcije

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

5 Ispitivanje funkcija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

IZVODI ZADACI (I deo)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

= 10, a u drugom slučaju je broj mogućnosti ( ( 2! = 15. Prema tome krajnji rezultat je S5 3 = ( (

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

10. STABILNOST KOSINA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

10.1. Bit Error Rate Test

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

7 Algebarske jednadžbe

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Kaskadna kompenzacija SAU

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Dati su intervali [a,b] i [c,d]. Odrediti interval koji je njigov presek (ako postoji).

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Uvod u neparametarske testove

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Teorijske osnove informatike 1

Operacije s matricama

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

18. listopada listopada / 13

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Algoritmi zadaci za kontrolni

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Linearni operatori. Stepenovanje matrica

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Periodičke izmjenične veličine

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet - Drvnotehnološki odsjek Preddiplomski studij

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Transcript:

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 Treća auditorna vežba iz Uravljanja valitetom roizvoda PLANOVI PRIJEMA (reorue za izradu 5. samostalnog zadata i rešeni isitni zadai). Jednostrui lanovi rijema za atributivne arateristie valiteta Planovi rijema redstavljaju sistem uzoraa, omoću ojih se testira hioteza o nivou valiteta eloune serije delova, a zatim se rihvata ili odbija serija, rema tome da li oseduje ili ne oseduje roisani nivo valiteta. IZVLAČENJE UZORKA (n) ISPITIVANJE UZORKA L Nivo valiteta određen je roentom defetnih delova u seriji: N veličina serije; n obim uzora; broj dozvoljenih defetnih delova u uzoru; broj defetnih delova u uzoru. PRIMANJE SERIJE > ODBIJANJE SERIJE Osnovni ojmovi lanova rijema: nivo valiteta; α rihvatljivi nivo valiteta definiše ga roizvođač; > α odbijajući nivo valiteta definiše ga ua; α rizi roizvođača verovatnoća odbijanja serije delova čiji je nivo valiteta α rizi odbaivanja istinite hioteze; rizi ua verovatnoća da će ua rihvatiti seriju delova rizi rihvatanja neistinite hioteze; α verovatnoća odbijanja serije; α f() verovatnoća rihvatanja serije; α oštrina lana rijema. rihvatanje odbijanje serije * n Postua za rešavanje isitnih zadataa iz oblasti lanova rijema za atributivne arateristie valiteta: L α α α Oerativna riva oštrina lana rijema Zadato je: određen broj serija, sa N delova u seriji; n,, α, ; Poasonova rasodela; retostavljeni ulazni nivo valiteta. Crtanje oerativne rive: ( ) L,n, ( n ) n! e Ova jednačina daje verovatnoću da se za različite ulazne nivoe valiteta u uzoru nađe defetnih delova. Ne roračunavamo ojedine tače u ovom dijagramu, već ih nalazimo iz tab.7, UKP M. Određujemo α i za definisane α i (interolaijom, na osnovu tab.7, UKP M). Crtamo rivu rosečnog izlaznog nivoa eloune isoručene serije: P i n Ova riva redstavlja realni nivo valiteta rihvaćenih serija, naon izvršenog L(,n, ) N isitivanja (ontrole). U rihvaćene serije ubrajamo: serije oje su rihvaćene sistemom uzoraa (serije dobrog valiteta) u njima je ostao određen broj defetnih delova, ao i one serije lošeg valiteta (odbijene sistemom uzoraa), nad ojim je izvršena storoentna ontrola i svi defetni delovi zamenjeni isravnim. Na raju je otrebno odrediti uuan broj serija rihvaćenih sistemom uzoraa za retostavljeni ulazni nivo valiteta i uuan broj defetnih delova u njima. / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 Primer: (JANUAR, Grua, Zadata 3) Postava: Prijemnoj ontroli je isoručeno serija sa o delova delova. Prijemna ontrola se obavlja jednostruim lanom rijema, čiji su arametri: n 35, 4. Potrebno je da se odredi: a) Kriva oerativne arateristie, olazeći od Poasonovog rasoreda; b) Prihvatljivi i odbijajući nivo valiteta za definisane vrednosti rizia rve (4%) i. vrste (%); ) Kriva rosečnog izlaznog nivoa valiteta eloune isoručene serije; d) Uuan broj defetnih delova u svih isoručenih serija delova retostavljenog ulaznog valiteta od.. Rešenje: a) Kriva oerativne arateristie (slia.), olazeći od Poasonovog rasoreda, definisana je jednačinom: P ( ) 4 ( n ) ( 35 ) 35 n a L,n, e! e,! i ona se, na jednostavniji način, može nartati rovlačenjem roz tače dobijene omoću tabele., za različite vrednosti nivoa valiteta :.9.8.7.6.5.4.3.. Tabela.: Pomoćna tabela za rtanje L(,n,) L(,n,) n L(n,,).5.75.999. 3.5.75.5 5.5.398. 7..73.5 8.75.66.3.5..4 4...5 7.5..6....3.4.5.6 Slia.: Kriva oerativne arateristie (Poasonov rasored) / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 b) Prihvatljivi i odbijajući nivo valiteta: Na osnovu rizia. i. vrste dobijamo odgovarajuće vrednosti verovatnoće Poasonovog rasoreda: α.4 (rizi. vrste) L (, n 35, 4) α.96,. (rizi. vrste) L (, n 35, 4)., a odatle, interolaijom, na osnovu UKP M, tab.7, dobijamo: rihvatljivi nivo valiteta:.53.53%, odn. odbijajući nivo valiteta:.9.9%. ) Kriva rosečnog izlaznog valiteta eloune isoručene serije rta se na osnovu ošte jednačine: P i n L N 35 (,n, ) L(,n, ).965 L(,n, ) uz orišćenje omoćne tabele., Tabela.: Pomoćna tabela za rtanje P i, i riazana je sliom.. Pi.8.7 L(n,,) L(n,,) P i.5.999.5.48..75.75.7.5.398.597.576..73.346.334.5.66.65.59.3..66.64.4..8.8.5..5.5.6 Masimalni (granični) rosečni izlazni nivo valiteta.6.5.4.3.....3.4.5.6 Slia.: Kriva rosečnog izlaznog nivoa valiteta 3 / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 d) Uuan broj defetnih delova u svih isoručenih serija delova retostavljenog ulaznog valiteta. dobijamo u sledećih neolio oraa: Obraza za rosečni izlazni nivo valiteta u funiji od glasi: P i n L(,n, ), N oji, ada se u njega unesu odai iz ostave zadata i sa slie, dobija obli: 35 35 P i (.). L(.,35,4)..73. 334 Verovatnoća P a L(.,35,4).73 7.3% oazuje da će.73 7 serija biti rihvaćeno. Ostale 83 serije biće isitane metodom storoentne ontrole, ri čemu se defetni delovi zamenjuju dobrim roizvodima. U isorui od serija osle roesa ontrole i zamene defetnih delova isravnim delovima biće uuno P i.334.334 % defetnih delova. Pošto u 83 serije nema defetnih delova (storoentna ontrola), računam broj defetnih delova samo u K 7 serija, oje su rihvaćene sistemom uzoraa: N d K (N n) 7. ( 35) 38 delova. U rasi se javlja i sledeći slučaj (ča češće nego rethodno oisani), ada se unared oznati α,, α i, a treba odrediti elemente lana rijema. Tada se dobija sledeći sistem jednačina: ( ) ( n α ) n α L α,n, e α,! (,n, ) ( n ) n L e.! Ovaj sistem jednačina se rešava iterativnim ostuom (suesivnim ribližavanjem veličina n i ), ili omoću tablia u ojima su roračunati n i za različite vrednosti rizia i nivoa valiteta.. Na omenutom riniu su razvijeni i standardizovani brojni modeli lanova rijema (jednostruih, dvostruih i sevenijalnih), od ojih su najoznatiji: američi vojni standard: MIL-STD-5 D, Dodž-Romingov sistem lanova rijema, Filisov sistem lanova rijema, itd. REFERENCE: UKP M oglavlja 7.3. i 7.3., UKP M oglavlje VI, zadata.3.. Plan rijema za tolerisane numeriče arateristie sa neoznatom σ serije (5. sam. zadata) Zadati su: α rizi roizvođača; Test: rizi ua α rihvatljivi nivo valiteta; odbijajući nivo valiteta; U gornja granična mera tolerisane arateristie, L donja granična mera tolerisane arateristie. Ovde se ne analizira roenat defetnih delova u uzoru, odnosno, ne uzima se on ao riterijum rihvatanja, već statističe mere uzora. REFERENCE: UKP M oglavlja 7.4. i 7.4.4, UKP M oglavlje VI, zadata.3. Primer: Postava: Na automatu se izrađuje osovinia rijema. Poznati su: rizi roizvođača: α 4%, rizi ua: 6%, φ45. rihvatljivi nivo valiteta: 3%, odbijajući nivo valiteta: 5%. Potrebno je formirati odgovarajući lan rijema. [mm]. Za ontrolu date arateristie valiteta se oristi lan 4 / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 Rešenje: Na osnovu zadatih odataa: α 4%.4, 6%.6, 3%.3, i 5%.5, a rema UKP M, tab.ii, str.38, dobijamo: α Ф - (.5 α).75, Ф - (.5 ).56, P Ф - (.5 ).88, i P Ф - (.5 ).65. Na taj način dobijamo otrebne odate za izračunavanje onstante rijema (normalnog odstuanja): + + α P P i broja elemenata u uzoru (obim uzora): α n α + P P.75.65 +.56.88.7584.75 +.56 + 57.9 58. Naomena: obim uzora zaoružujemo na rvi veći eo broj. Kriva oerativne arateristie P a f() se onstruiše na osnovu jednačina: h Pa gde je:.7584 h + +.695. n n 58 58 ( ) ( ) Proenat defetnih delova u seriji () za različite verovatnoće (P a ) izračunava se omoću tabele.: Tabela.. P a Pa h Pa h Pa.5 Ф( ).99 -.363 -.67.9.74.96 α -.757 -.7.88.3.7 -.544 -.364.7948.363.5...7584.393.3.544.364.7.45..86.89.6693.475.6.5548.8.653.494..363.67.5967.55 5 / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 Na osnovu odataa iz tabele. onstruišemo rivu oerativne arateristie lana rijema, riazanu sliom...9.8.7.6 Pa.5.4.3.....3.4.5.6 Slia.: Kriva oerativne arateristie lana rijema.7584 i n58 Oblast rihvatanja serije određena je grafiima: x +.7584 s U 45 [mm] i x.7584 s L 44.9 [mm], gde su: U gornja (uer) granična mera tolerisane arateristie, L donja (lower) granična mera tolerisane arateristie, x aritmetiča sredina uzora (oena neoznate aritmetiče sredine serije), i s oena neoznate standardne devijaije serije. Oblast rihvatanja može se grafiči riazati, ao se njene jednačine redstave u obliu: odnosno: 45 x s.7584.7584 x 44.9 s.7584.7584 s 5.594.5687 x s.5687 x 5.5346 Grafii ovih uslova ili granie rihvatanja riazane su na slii., na ojoj se vidi da oba grafia imaju zajedniču oštu taču čije su oordinate: x ( L + U) ( 44.9 + 45) 44.95 mm i s.84 mm. 6 / 7

Nenad Nešić IE 4/5 UKP AudVež3 s (mm).3.5 s.569 xbar 5.535 Slia.: Oblast rihvatanja serije s 5.59.569 xbar..5. OBLAST PRIHVATANJA SERIJE.5 44.9 44.9 44.9 44.93 44.94 44.95 44.96 44.97 44.98 44.99 45 L U Xbar (mm) Data serija će biti rihvaćena samo ao odgovarajuća tača uzora (x bar,s) adne u oblast rihvatanja, oja se nalazi između grafia i asisne ose. U slučaju da ova tača adne izvan ove oblasti, serija se odbija. Douna grania oblasti rihvatanja, izvodi se uvođenjem treće definiione jednačine lana rijema tolerisanih numeričih arateristia sa neoznatom varijansom serije, oja glasi: U L s. max ( ) Najre određujemo veličinu oja odgovara verovatnoći P a.5, na sledeći način: + P a.5 Pa h. 7584.5 Ф( ).393. P a Veličinu.393 treba u neolio ombinaija odeliti na dva dela ( i ), ali tao da u svaoj ombinaiji bude: + i. Proračun dounsih odataa otrebnih za rtanje grafia oblasti rihvatanja serije dat je tabelom.. Tabela.. + [5]:[6] b [7] x -[8] +[8] a/[6] s [] [] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [] [].96.97.6.58 4.6 44.95 44.95.43..73.5.96.34 4.76.776.39 44.946 44.9539.39.9.33.36.876.484 4.36.43.57 44.9443 44.9557.36.5.343.58.83.74 4.43.599.8 44.94 44.958.7.3.363.74.798.94 4.538.76.4 44.9396 44.964...383 3.6.773.383 4.99.86.4 44.936 44.964.3 Naomena: a U L.; b (U L)/.5; (U + L)/ 44.95 Dounom grania oblasti rihvatanja serije u otunosti je definisan lan rijema date serije. 7 / 7