F2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008

Σχετικά έγγραφα
F2_K2, R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, web stranica katedre fizike;

Izbor zadataka Fizika 2

Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( , 2. kolokvij)

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

F2_K1_geometrijska optika test 1

Priprema za državnu maturu

7 Algebarske jednadžbe

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

2.7 Primjene odredenih integrala

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI (I deo)

1.4 Tangenta i normala

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

Operacije s matricama

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Fizika 2. Fizikalna optika 2009/10

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

18. listopada listopada / 13

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

λ ν = metoda + = + = = =

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

1 Promjena baze vektora

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10

Valovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

UVOD U KVANTNU TEORIJU

Računarska grafika. Rasterizacija linije

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

Unipolarni tranzistori - MOSFET

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

TOPLINA I TEMPERATURA:

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Transcript:

F_kolokvij_K_zadai izbor_rješenja lipanj, 008 Fermatov prinip:. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju točaka. Skia i dokaz. R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, strania katedre fizike; zadatak.. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon loma pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju točaka. Skia i dokaz. A, n OS h C u C i B GP A C l, n x h d-x B OS d Fermatov prinip tvrdi da se svjetlost širi na način da udaljenost između dviju točaka prijeđe putem za koji je potrebno najmanje vrijeme. Ako je sredstvo homogeno, tada je taj put prava, kao što i kaže zakon pravortnog širenja. Pomoću ovog prinipa izvest ćemo zakon loma. Zraka svjetlosti će putovati iz točke A optičkog sredstva (OS ), određenog brzinom i indeksom loma n, preko točke C i prozirne granične plohe, GP, u točku B (slika) optičkog sredstva (OS ), određenog brzinom i indeksom loma n, po onoj stazi za koju je potrebno najkraće vrijeme. Poziiju točke C i trebamo naći pomoću zahtjeva da ona pripada upravo putanji najmanjeg vremena, te njenu poziiju označavamo položajem x unutar udaljenosti d koja predstavlja udaljenost između projekija krajnjih točaka A i B na graničnu plohu, GP, promatrane putanje. Vrijeme potrebno za ukupni put AB = AC i + C i B je: t t + t uk =. AC i C B i

Vremena izrazimo omjerom pređenog puta i brzine u pripadnim optičkim sredstvima: t AC i uk = + C B i ( h + x ) ( h + ( d x) ) t uk = +. Uvjet za ekstrem funkije naći ćemo pomoću uvjeta za derivaiju funkije (vremena), t uk, po položaju x: dt uk dx = 0 ( h + x ) ( d x) + ( d x) dt uk x = = 0. dx Nakon sređivanja (kraćenja) dobivamo: ( h + x ) ( h ) ( d x) + ( d x) x =, ( h ) sin u (slika) sin l (slika) te uvrštavanjem trigonometrijskih relaija sin u i sin l prepoznajemo zakon loma: sin u = sin l sin sin l u =, koji uz definiije apsolutnih indeksa loma; za prvo sredstvo sredstvo 0 n = poprima poznatiji izraz: sin sin l n n u =. 0 n = i analogno za drugo

Interferenija: 3. Na plastičnu prozirnu foliju debljine 0,4 μm i indeksa loma je,6, koja se nalazi u zraku, upada snop vidljive svjetlosti pod kutom 40 0. Koje će valne duljine iz vidljivog dijela spektra (od 400 do 800 nm) biti pojačane u reflektiranom snopu i koje su pripadne boje tih valnih duljina? R: (k ) λ/ = nd os l, je uvjet za pojačanje valova kod ovog sistema; za k= λ = 783 nm, rveno; za k=3 λ 3 = 470 nm, zeleno; za k=4 λ 4 = 335 nm, blisko ultraljubičasto napomena: Ako svjetlost upada okomito na listić, tada su pojačane valne duljine: λ 3 = 5 nm i λ 4 = 366 nm; pogledajte kojem dijelu spektra pripadaju navedene valne duljine. * Plastična prozirna folija, debljine 0,4 μm i indeksa loma je,4, obasjana je okomito vidljivom svjetlošću intervala valnih duljina od (400 do 800) nm. Koje će valne duljine iz tog dijela spektra biti pojačane u reflektiranom snopu i koje su pripadne boje tih valnih duljina? 3

Ogib: 4. Objasnite ogib na optičkoj mrežii. Izvedite uvjete za svijetle i tamne pruge, k-tog reda, ako snop nailazi okomito na optičku mrežiu konstante d i ogiba se pod kutom α. R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, strania katedre fizike; web 5. Ako na optičku mrežiu, koja ima 3500 zareza na dužini m, upada okomito monokromatska svjetlost valne duljine 450 nm, izračunajte kut koji zatvaraju treći i drugi maksimum. Skia. R: α 3 =3,7 0, α =9, 0, Δα=4,6 0 6. Optička rešetka načinjena je tako da na m dolazi 7500 zareza. Koliko kutno područje prekriva spektar prvog reda (maksimumi) ako pretpostavimo da upadna svjetlost sadrži valne duljine od 400 800 nm? R: k=, Δα=α 800 - α 400 = 8,7 0 7. Na optičku mrežiu, koja ima 500 zareza na 3 m, upada okomito vidljiva svjetlost intervala valnih duljina (375-750) nm. Izračunajte širinu spektra drugog reda (razliku kutova ogiba krajnjih valnih duljina vidljive svjetlosti za k=) zadane optičke mrežie. R: Ako se u zadatku traži širina spektra određenog reda u pojavi ogiba na optičkoj mrežii, tada je to kut koji zatvaraju dvije svijetle pruge koje se nalaze na krajevima zadanog spektra. Pri tom moramo biti znati da je uvjet za svijetle pruge (ili maksimume) kod optičke mrežie zadan relaijom: k λ= d sin α. Gornja relaija nas obavezuje da ju znamo izvesti iz slike i pripadnih odnosa veličina koje nalazimo u relaiji (jednadžbi). Zadano je: D= 3 0 - m N Z =,5 0 3 zareza d = 0,5 k = 3 5 5 Δα = α,cr - α,l j =? =, 0 m λ sin α = d CR 0, CR = α, CR 3, 6 λ sin α = d lj 0, lj = α, lj 7, Δα = 3,6 0 4

Fotoelektrični efekt: 8. Neki metal, čija granična valna duljina iznosi 450 nm, obasjan je kvantima svjetlosti energije tri puta veće od energije izlaznog rada. Izračunajte napon kojim možemo zaustaviti fotoelektrone koji izlaze iz metala. (h= 6.66 0-34 Js, e=.6 0-9 C, m e = 9. 0-3 kg) R: U=5,5 V 9. Pod djelovanjem UV svjetlosti 50 nm iz pločie nekog metala izlaze elektroni. Kolika je najveća brzina fotoelektrona koji napuštaju metal, ako je izlazni rad metala 3, ev? (ev =,6 0-9 J, m e = 9, 0-3 kg, h = 6,66 0-34 Js, = 3 0 8 m s - ) R: v max = 7,9 0 5 m/s 0. Najveća valna duljina koja uzrokuje fotoefekt u natriju iznosi 530nm. Natrij je obasjan svjetlošću koja izbauje fotoelektrone najveće brzine koji se mogu zaustaviti naponom,0 V. Izračunajte valnu duljinu svjetlosti (u nm) i energiju (u ev) kojom je obasjan natrij. U koje područje elektromagnetskih valova ubrajamo dobivenu svjetlost? Skia. (h = 6.66 0-34 Js, e =.6 0-9 C, m e = 9. 0-3 kg) 5

Fotometrija:. Nad sredinom okruglog stola radijusa 3m visi svjetiljka jakosti 500d. Na koju visinu treba staviti svjetiljku da bi rasvjeta na rubu stola bila maksimalna? 6

. Na sredini trga nalazi se žarulja na visini 0 m, koja obasjava trg na način da je osvijetljenost na ruba trga jednaka 40 % osvijetljenosti u entru trga. Koliki je radijus trga? 3 0,4 R: R = h = 9, m 3 0,4 3. U sredini okruglog trga, radijusa R, nalazi se žarulja jakosti 5000 d na rasvjetnom stupu, visine h, koju možemo mijenjati. Na koju visinu moramo staviti žarulju ako želimo postići maksimalno osvjetljenje 5 lx upravo na rubu trga? Koliki je pripadni radijus trga? 7

-------------------------------- Napomena: zadatke skiirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 8