Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Σχετικά έγγραφα
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Moguća i virtuelna pomjeranja

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Reverzibilni procesi

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Metoda najmanjih kvadrata

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

IZVODI ZADACI (I deo)

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Elementi spektralne teorije matrica

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

numeričkih deskriptivnih mera.

Operacije s matricama

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1.4 Tangenta i normala

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

( , 2. kolokvij)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

5. Karakteristične funkcije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Aritmetički i geometrijski niz

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

( ) ( ) ( + ) ( ) ( ) 2 2 ( ) [ > ] ( ) 2

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Obrada signala

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

10.1. Bit Error Rate Test

Kaskadna kompenzacija SAU

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

18. listopada listopada / 13

Zadaci iz trigonometrije za seminar

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

10. STABILNOST KOSINA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

7 Algebarske jednadžbe

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

5 Ispitivanje funkcija

Transcript:

Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam

Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema zakou refleksje; aj do svjelos opsujemo s koef. refleksje r loma (Sellov zako loma; aj do svjelos opsujemo s koef. rasmsje

Koefcje refleksje ezea (reflekacja, egl. reflecace R l koefcje refleksje amplude r opsuje eze l ampludu reflekraog vala u odosu a upad val Koefcje rasmsje ezea (rasmacja, egl. rasmace T l koefcje rasmsje amplude opsuje eze l ampludu rasmraog vala u odosu a upad val Koefcje apsorpcje (apsorpacja, egl. absorpace je omjer kroz eku površu apsorbraog (raspršeje kroz sredsvo je ula a u površu upadog zračeja, odoso mjer sve šo je rasmrao. R T A I I R I 0 I 0 I T I 0 A

Freselove jedadžbe Kuev reflekrae rasmrae (lomljee zrake su opsa zakoom refleksje Sellovm zakoom loma. Amplude reflekraog rasmraog elekrčog polja opsae su Freselovm jedadžbama. Deframo: amplude koefcjeaa refleksje rasmsje: Er r E E u E Reflekacju (eze koefcjea refleksje: R r Trasmacju (eze koefcjea rasmsje: u T

Freselove jedadžbe R R s R p Izraču od R T ovs o polarzacj svjelos: Rs: ako je svjelos polarzraa okomo a ravu kojom prolaz (s- polarzacja Rp: ako je svjelos polarzraa paralelo s ravom kojom prolaz (p- polarzacja Ts=1-Rs Tp=1-Tp Ako je upada svjelos epolarzraa

Freselove jedadžbe Zrcala refleksja je opsaa Freselovm jedadžbama. U specjalom slučaju kada zraka svjelos dolaz okomo a papr (zač, ku upada =0 zrcala refleksja ovs samo o deksu loma sredsva z kojeg dolaz 1 u koje ulaz : Celuloza ma deks loma =1,5 za slučaj kad se papr alaz u zraku: R= 0,04 l 4%, T= 96%, šo zač da skoro sva svjelos ulaz u papr. S obzrom da papr ema velk koefcje rasmsje, velk do upadog zračeja je apsorbra, odoso rasprše uuar sredsva.

Freselove jedadžbe Uz zraz za Sellov zako s s 1 Freselove jedadžbe poprmaju oblk Za koefcje refleksje r r s p s( s( g( g( Za reflekacju: R R s p s s g g ( ( ( (

Freselove jedadžbe Kada svjelos de z opčk rjeđeg u opčk gušće sredsvo R 0 90 0 Al za p šo zač da je sva upada svjelos koja je polarzraa paralelo s ravom upada rasmraa. Taj ku upada je zv. rewserov ku s g90 0 R 0 1 1 1 g s s s _ ako_ je_ 1 s s( 90 cos 0 90 0

Upad ku pod kojm dolaz do popue polarzacje reflekrae zrake azva se rewserov ku θ P a P Reflekraa svjelos je ada popuo polarzraa, a lomljea svjelos je djelomčo polarzraa pr čemu su jhove rave polarzacje međusobo okome. 1

rewserov ku upada zraka reflekraa zraka upada zraka reflekraa zraka lomljea zraka lomljea zraka (a Kad epolarzrao svjelo pada a reflekrajuću površu, reflekraa lomljea zraka su djelomčo polarzrae. (b reflekraa zraka je popuo polarzraa kada ku refleksje ku loma zavaraju ku od 90. Tada je upad ku jedak kuu polarzacje θ P, koj zadovoljava jedadžbu /1 = g θ P

rewserov ku P a 1 1 P 1; 1.45; 55.4 1 1781-1868 rewser Wdows Lasers

Meal (Alumj Delekrk (saklo

Freselove jedadžbe

Ako je površa papra osvjeljea sa svjelošću koja je polarzraa okomo l paralelo sa ravom upada, svjelos koja se zrcalo reflekra ma s smjer polarzacje, dok je do svjelos koj ulaz u papr brzo depolarzra zbog všesrukog raspršeja drugh erakcja. Zač, ako se korse razlč smjerov polarzacje za osvjeljeje uzorka deekcju svjelos ako erakcje (korsmo dezomear sa flrom koj e propuša svjelos sog smjera polarzacje kao šo je upada deekra će se samo svjelos koja dolaz z uurašjos papra, a e oa koja se zrcalo reflekra.