α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

Σχετικά έγγραφα
λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

t t , 2 v v v 3 m

h = v t π m 6.28

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

m m ( ) m m v v m m m

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

2.7 Primjene odredenih integrala

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

7 Algebarske jednadžbe

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

( , 2. kolokvij)

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B.

1.4 Tangenta i normala

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Reverzibilni procesi

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

m m. 2 k x k x k m

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Periodičke izmjenične veličine

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Slika 2. Valna duljina i amplituda vala

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

2 E m v = = s = a t, v = a t

DRŽAVNI SUSRET I NATJECANJE IZ FIZIKE OSNOVNE ŠKOLE PISMENI ZADACI

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

POTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Kaskadna kompenzacija SAU

λ =. m = kg,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Dinamika krutog tijela. 14. dio

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

10. STABILNOST KOSINA

Val je gibanje poremećaja nekog medija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

Transcript:

Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino u redto ećo brzino, loi e od okoice. α =, = 3 /, = 56 /, β =? 56 in inα inα = in in in 7 3 β = α β = = β =. in β 3 Kut loa je 7 3. Vježba Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? 5 9. Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Čelična žica, duljine i ae g, zategnuta je ilo N. Kolika je brzina tranerzalnog ala po njoj? Rješenje l =, = g =. kg, F = N, =? Na napetoj žici al e širi brzino: Brzina ala je /. F l N = = = =.. kg Vježba Čelična žica, duljine i ae g, zategnuta je ilo N. Kolika je brzina tranerzalnog ala po njoj? /. Zadatak 3 (Martin, ginazija) Dije četice u alu, udaljene u od izora 3 i 7. Val e širi brzino 5 /. Pojedine četice u alu titraju periodo.5. Koliku razliku u fazaa (tj. u fazni kutoia) iaju dije naedene četice? Rješenje 3 x = 3, x = 7, = 5 /, T =.5, φ =? Valna duljina je udaljenot diju najbližih točaka ala koje titraju u itoj fazi. Drugi riječia, to je udaljenot do koje e proširi al za rijee jednog titraja, tj. λ = T. Dije točke koje e nalaze na udaljenoti x i x od izora ala iaju eđuobnu razliku u fazi, odnono poak u fazi: x x ϕ = π. λ Sada lijedi: x x x x 7 3 ϕ = π = π = π = π =.6π rad. λ T.5 5.5

Vježba 3 Dije četice u alu, udaljene u od izora i 6. Val e širi brzino 5 /. Pojedine četice u alu titraju periodo.5. Koliku razliku u fazaa (tj. u fazni kutoia) iaju dije naedene četice?.6π rad. Zadatak (Iana, hotelijerka škola) Glazbena ilica frekencije 95 Hz približaa na e brzino /. Koliku frekenciju ilice čujeo ako je brzina zuka u zraku 33 /? Rješenje i = 95 Hz, i = /, = 33 /, d = /, d =? Dopplero efekt: Ako e izor i detektor (priatelj) gibaju duž praca koji ih poezuje, rijedi: + = d, d i i gdje je i frekencija koju eitira izor, d frekencija koju regitrira (pria) detektor (priatelj), a brzina zuka. Brzina detektora d uzia e pozitina kad e detektor približaa izoru, dok e brzina izora i uzia pozitina ako e izor kreće u pracu detektora. + 33 + 33 = d 95 Hz 95 Hz 57 Hz. d i = = = i 33 3 Vježba Glazbena ilica frekencije 9 Hz približaa na e brzino /. Koliku frekenciju ilice čujeo ako je brzina zuka u zraku 33 /? 5 Hz. Zadatak 5 (Marko, elektrotehnička škola) Kod teperature 5 C irala je u rezonanciji a zuko frekencije Hz. Kolika će biti njezina rezonantna frekencija kod teperature zraka C? Rješenje 5 t = 5 C, = Hz, t = C, =? Brzina zuka u zraku ijenja e teperaturo i ožeo je približno odrediti prea izrazu: t t =, + 73 gdje je = 33 brzina zuka pri C, a t teperatura zraka. Budući da alna duljina zuka što ga eitira irala oii ao o duljini irale, to će rezonantna alna duljina biti ita za e teperature. To znači da λ = ora biti ita za e teperature: t 5 + + + 73 73 = 73 = = = = Hz = 5 5 5 t + + + 73 73 73 73 + 97 = Hz = Hz = 7.7 Hz. 73 + 5 88 Vježba 5 Kod teperature 5 C irala je u rezonanciji a zuko frekencije Hz. Kolika će biti njezina rezonantna frekencija kod teperature zraka C? 3. Hz.

Zadatak 6 (Marko, elektrotehnička škola) Na udaljenoti 6. k od proatrača dogodi e ekplozija. Nakon kojeg će je reena proatrač čuti? Teperatura zraka je C. Rješenje 6 = 6. k = 6, t = C, t =? Brzina zuka u zraku ijenja e teperaturo i ožeo je približno odrediti prea izrazu: t t =, + 73 gdje je = 33 brzina zuka pri C, a t teperatura zraka. Vrijee za koje proatrač čuje ekploziju iznoi: 6 t = = = = 7.68 t + 33 + 73 73 Vježba 6 Na udaljenoti. k od proatrača dogodi e ekplozija. Nakon kojeg će je reena proatrač čuti? Teperatura zraka je C. 35.36. Zadatak 7 (Marko, elektrotehnička škola) Glazbena ilica frekencije Hz giba e brzino / od proatrača prea rano zidu. Koju će frekenciju čuti proatrač od zučnih aloa koji dolaze proatraču nakon reflekije od ranog zida? Brzina zuka u zraku je 3 /. Rješenje 7 = Hz, = /, z = 3 /, =? Budući da e glazbena ilica giba prea zidu, bregoi aloa u gušći. Zbog toga e čini kao da reflektirani al dolazi od izora koji e približaa otritelju pa je frekencija: = + Hz + = =.35 Hz. z 3 Vježba 7 Glazbena ilica frekencije 5 Hz giba e brzino / od proatrača prea rano zidu. Koju će frekenciju čuti proatrač od zučnih aloa koji dolaze proatraču nakon reflekije od ranog zida? Brzina zuka u zraku je 3 /. 5.9 Hz. Zadatak 8 (Marko, elektrotehnička škola) Glazbena ilica frekencije Hz giba e brzino / od proatrača prea rano zidu. Koju će frekenciju čuti proatrač od nereflektiranih zučnih aloa koji dolaze izrano od glazbene ilice do proatrača? Brzina zuka u zraku je 3 /. Rješenje 8 = Hz, = /, z = 3 /, =? Glazbena e ilica udaljuje od otritelja pa je frekencija koju on čuje jednaka: 3

= Hz = = 397.65 Hz. z 3 Vježba 8 Glazbena ilica frekencije 5 Hz giba e brzino / od proatrača prea rano zidu. Koju će frekenciju čuti proatrač od nereflektiranih zučnih aloa koji dolaze izrano od glazbene ilice do proatrača? Brzina zuka u zraku je 3 /. 97.6 Hz. Zadatak 9 (Franjo, elektrotehnička škola) Koliko udara u ekundi ožeo čuti kad zajedno titraju dije glazbene ilice frekencijaa Hz i 5 Hz? Rješenje 9 = Hz, = 5 Hz, n =? Udari nataju uperpozicijo daju aloa koji e rlo alo razlikuju u frekencijaa. Broj udara u ekundi jednak je razlici frekencija aloa koji interferiraju: n =. Broj udara u ekundi iznoi: udara n = = 5 Hz Hz = 5. Vježba 9 Koliko udara u ekundi ožeo čuti kad zajedno titraju dije glazbene ilice frekencijaa Hz i 6 Hz? udara. Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Kolika je frekencija glazbene ilice koja daje udara u ekundi glazbeno ilico frekencije 3 Hz? Rješenje udara n =, = 3 Hz, =? Udari nataju uperpozicijo daju aloa koji e rlo alo razlikuju u frekencijaa. Broj udara u ekundi jednak je razlici frekencija aloa koji interferiraju: n =. Frekencija glazbene ilice jednaka je: n = = n = 3 Hz Hz = 96 Hz ili n = = + n = 3 Hz + Hz = 3 Hz. Vježba Kolika je frekencija glazbene ilice koja daje 3 udara u ekundi glazbeno ilico frekencije 3 Hz? 97 Hz ili 33 Hz.

Zadatak (Ana, ginazija) Jednadžba haroničkog titranja četice kroz koju e širi al jet x = 5 c in. Napiši jednadžbu ala ako je brzina njegoa širenja 35 /. Rješenje x = 5 c in, = 35 /, y =? Elongaciju y koje god točke koja e nalazi na udaljenoti x od izora ala u bilo koje rijee t ožeo naći iz jednadžbe ala π t π x t x y = Y in = Y in π, T λ T λ gdje je Y aplituda ala, a π x zaotatak u fazi neke točke na udaljenoti x od izora ala. Period λ titranja T odredit ćeo iz jednadžbe titranja jedne četice u to alu: π t x = Y in T π t izrano odčitao x = 5 c in T = 8. 5 8 rijee jednog titraja x c in = Valna duljina iznoi: λ = T = 35 8 = 8 = 8 c = 8 c. Jednadžba ala je: t x y = 5 c in π. 8 8 c Vježba Jednadžba haroničkog titranja četice kroz koju e širi al jet x = 5 c in. Napiši jednadžbu ala ako je brzina njegoa širenja 7 /. t x y = 5 c in π. 8 56 c Zadatak (Ana, ginazija) Jednadžba haroničkog titranja četice kroz koju e širi al jet x = 5 c in. Napišite jednadžbu titranja za četicu koja je od izora ala udaljena 3. Brzina širenja ala je 35 /. Rješenje x = 5 c in, x = 3 = 3 c = 3 c, = 35 /, y =? Elongaciju y koje god točke koja e nalazi na udaljenoti x od izora ala u bilo koje rijee t ožeo naći iz jednadžbe ala π t π x t x y = Y in = Y in π, T λ T λ gdje je Y aplituda ala, a π x zaotatak u fazi neke točke na udaljenoti x od izora ala. Period λ titranja T odredit ćeo iz jednadžbe titranja jedne četice u to alu: 5

π t x = Y in T π t izrano odčitao x = 5 c in T = 8. 5 8 rijee jednog titraja x c in = Valna duljina iznoi: λ = T = 35 8 = 8 = 8 c = 8 c. Jednadžba ala je: t x y = 5 c in π. 8 8 c Jednadžba titranja za četicu koja je od izora ala udaljena 3 etara iznoi: t 3 c t 3 y = 5 c in π = 5 c in π. 8 8 c 8 8 Vježba Jednadžba haroničkog titranja četice kroz koju e širi al jet x = 5 c in. Napišite jednadžbu titranja za četicu koja je od izora ala udaljena 6. Brzina širenja ala je 35 /. t 3 y = 5 c in π. 8 Zadatak 3 (Marko, ginazija) Poznato je da je alna duljina jedne linije helija λ = 587.6 n. Kolika je projena alne duljine oe jetloti, zbog Doppleroog efekta, ako potječe od piralne aglice koja e udaljaa od Zelje brzino = 5 k/? Rješenje 3 λ = 587.6 n, = 5 k/ =.5 7 /, c = 3 8 /, λ =? Budući da e jetloni izor ( piralna aglica) udaljaa od Zelje, proatrač na Zelji utanoit će, zbog Doppleroog efekta, da alna duljina linije helija iznoi: c + λ = λ. c Projena alne duljine jetloti, koja potječe od helijeih atoa na piralnoj aglici je:.5 7 c + c + c + c λ = λ λ = λ λ = λ λ λ = = = 587.6 n = 3.6 n. c c c c 3 8 Vježba 3 Poznato je da je alna duljina jedne linije helija λ = 587.6 n. Kolika je projena alne duljine oe jetloti, zbog Doppleroog efekta, ako potječe od piralne aglice koja e udaljaa od Zelje brzino = k/? 39.7 n. Zadatak (Marko, ginazija) Zrakoplo nadlijeće u niko letu ačku koja čuje pri nailaku zrakoploa zuk frekencije λ =.5 Hz, a pri udaljaanju zrakoploa zuk frekencije λ = 3 Hz. Izračunajte brzinu zrakoploa ako je brzina zuka u zraku z = 3 /. 6

Rješenje λ =.5 Hz, λ = 3 Hz, z = 3 /, =? Priliko približaanja zrakoploa (izora zuka) ačka čuje zuk frekencije: = z, z a pri udaljaanju zrakoploa zuk frekencije: = z, z + gdje je brzina zrakoploa, a frekencija zuka kojeg tara zrakoplo. Dijeleći gornje jednadžbe dobije e: z z z + = = ( z ) = ( z + ) z = z + z z z + z z = + z( ) = ( + ) = z +.5 Hz 3 Hz k = 3 = 97.5 = [ 97.5 3.6] = 7..5 Hz + 3 Hz h Vježba Zrakoplo nadlijeće u niko letu oobu koja čuje pri nailaku zrakoploa zuk frekencije λ =.5 Hz, a pri udaljaanju zrakoploa zuk frekencije λ = 3 Hz. Izračunajte brzinu zrakoploa ako je brzina zuka u zraku z = 3 /. 8 k/h. Zadatak 5 (Marko, ginazija) Žica duljine 5 c i ae 5 g, napeta na oba kraja, titra onono frekencijo 55 Hz. Izračunajte napetot žice. Rješenje 5 l = 5 c =.5, = 5 g =.5 kg, = 55 Hz, F =? Onona frekencija napete žice duljine l učršćene na oba kraja je: =. l F l Brzina širenja tranerzalnih aloa na tankoj žici je: =, gdje je F ila kojo je zategnuta žica ae i duljine l. Iz naedenih forula lijedi: = / l = l = l l F l ( ) / F = l = l = l = F l F l l / = = = l l =.5 kg.5 55 = 3.5 N. Vježba 5 Žica duljine c i ae 5 g, napeta na oba kraja, titra onono frekencijo 55 Hz. Izračunajte napetot žice. 6.5 N. 7

Zadatak 6 (Marko, ginazija) Glazbena ilica titra u odi frekencijo Hz. Kolika je alna duljina aloa zuka u odi? Brzina zuka u odi je 3 /. Rješenje 6 = Hz, = 5 /, λ =? 5 λ = = = 3.3. Vježba 6 Glazbena ilica titra u odi frekencijo Hz. Kolika je alna duljina aloa zuka u odi? Brzina zuka u odi je 3 /. 3.5. Zadatak 7 (Marko, ginazija) Hoogeno uže duljine.5 i ae kg zategnuto je ilo 5 N. Ako na jedno kraju užeta dao ali tranerzalni poak nakon koliko će reena taj poreećaj doći na drugi kraj užeta? Rješenje 7 l =.5, = kg, F = 5 N, t =? l t = l l l kg.5 t = = = = =.3. F l F l F l F 5 N = Vježba 7 Hoogeno uže duljine.5 i ae kg zategnuto je ilo 5 N. Ako na jedno kraju užeta dao ali tranerzalni poak nakon koliko će reena taj poreećaj doći na drugi kraj užeta?.6. Zadatak 8 (Ian, trojarka škola) Violinka žica titra ononi tono frekencije 96 Hz. Gdje orao taiti prt da bi žica titrala ononi tono frekencije Hz? Rješenje 8 = 96 Hz, = Hz, L? L = Napeta žica na neko glazbalu (učršćeno na oba kraja) titra tranerzalni tojni alo. Frekencija ononog tona je: = L L =. Potaio uta jednadžbi: L = 96 podijelio L = L L 96 / L L jednadžbe L 96 = L 96 = = = L 96 L.5 L.5 L. L = L = = Žicu orao kratiti na.5 dio njezine početne duljine. 8

Vježba 8 Violinka žica titra ononi tono frekencije Hz. Gdje orao taiti prt da bi žica titrala ononi tono frekencije Hz? Žicu orao kratiti na.5 dio njezine početne duljine. Zadatak 9 (Mira, ginazija) Zuk ia intenzitet 3-8 W/. Kolika je razina intenziteta tog zuka? Rješenje 9 I = 3-8 W/, I = - W/, L =? I Razina intenziteta zuka L izražena u decibelia db definira e izrazo L = log, gdje intenzitet I I odgoara otprilike najlabije zuku kojeg još proječno uho ože čuti te iznoi I = - W/ pri frekenciji khz. Decibel je brojčana jedinica. 3 8 W I L = log = log =.8 db. I W Vježba 9 Zuk ia intenzitet 5-8 W/. Kolika je razina intenziteta tog zuka? 7 db. Zadatak (Mira, ginazija) Na udaljenoti od izora, iz kojeg e zuk širi na e trane jednako, intenzitet zuka je - W/. Koliki je intenzitet na udaljenoti od izora? Rješenje R =, I = - W/, R =, I =? Budući da je intenzitet zuka, koji e kao kuglati al jednoliko širi iz izora u i jeroia, proporcionalan, lijedi: R I R I R R R W 6 W = = I = I = I = =. I I R R R R Vježba Na udaljenoti 3 od izora, iz kojeg e zuk širi na e trane jednako, intenzitet zuka je - W/. Koliki je intenzitet na udaljenoti 3 od izora? 6 W. 9