DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

Σχετικά έγγραφα
DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

MOTOR JEDNOSMERNE STRUJE Poprečni presek jednosmernog motora:

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

Reverzibilni procesi

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

2.6 Nepravi integrali

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Računarska grafika. Rasterizacija linije

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

numeričkih deskriptivnih mera.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Elementi spektralne teorije matrica

KOPOLIMERIZACIJA. UGRADNJA VIŠE RAZLIČITIH MONOMERA u istu makromolekulu Je li stupnjevita polimerizacija tipa A 2. kopolimerizacija?

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Aritmetički i geometrijski niz

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

18. listopada listopada / 13

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Moguća i virtuelna pomjeranja

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

41. Jednačine koje se svode na kvadratne


Obrada signala

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

r t t r t t à ré ér t é r t st é é t r s s2stè s t rs ts t s

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

PP-talasi sa torzijom

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Teorija mašina i mehanizama

Mašinsko učenje. Regresija.

Kaskadna kompenzacija SAU

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Dinamika rotacije (nastavak)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

ISPITIVANJE MAŠINA JEDNOSMERNE STRUJE

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Transcript:

DINAMIKA Dnčk sste - ogon s otoro jednoserne struje: N: { DS } u u Ulz Izlz (?),,, [ ] θ U ošte slučju ovj DS je NELINEAAN!!!!

BLOK DIJAGAM MAEMAIČKOG MODELA POGONA Iz jednčne ndukt u e e Iz Njutnove jednčne k θ θ θ k u ( ) Iz jednčne obude ( ) u L ( ) Iz jednčne obude drug vrjnt

LINEAAN SLUČAJ const. Ovj uslov elnše jednčnu obudnog kol. U rostoru stnj odel ogon - dnčkog sste je: u k k dt d θ θ θ θ { } Ulz Izlz (?) DS u θ ;;

Blok djgr u oertorsko doenu: Iz Njutnove jednčne Iz jednčne ndukt k θ u e e θ θ k

LINEAIZOVANI SLUČAJ Mtetčk odel nelnernog dnčkog sste ože se lnerzovt u rdnoj tčk, odnosno u okoln rdne tčke, stconrnog stnj. N osnovu oznvnj vektor ulz u ostrno režu u jednčn stconrnog stnj ože se odredt odgovrjuć vrednost vektor stnj. x Dnčk sste ogon s nezvsno obuđen jednosern otoro, sd je: Δu DS { } Δ Δ ;Δ [ Δ ];Δ ;Δθ z u Ulz Izlz (?) Δ ; ; ; ; θ

Koordnte vektor stnj u ostrno slučju se dobjju rešvnje jednčn: N: ( ) k u u o ; ; ;. Četvrt jednčn z koje sled d je je zostvljen jer ns ogrnčv n so jedn secjln slučj.

( ) ( ) u u k dt d Odgovrjuć tetčk odel u rostoru stnj je: u B x A x dt d

Ako z roenljvu stnj uesto Δ uzeo Δ tetčk odel u rostoru stnj je: u u k dt d gde je: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) L L

Blok djgr u oertorsko doenu ko je jedn od roenljvh stnj Δ : N: Δ Δu Δ e Δ Δe Δ k Δ Δu ( ( )) Δ

Blok djgr u oertorsko doenu kd je roenljv stnj Δ uesto Δ. N: Δ Δu Δ e Δ Δe Δ k Δ Δ u Δ

VEKO IZLAZA Kod dnčkog sste ko što je ovj ulz se občno ne rosledjuju drektno n zlz, je: Z Ako je: y x x y C x [ θ ] y C y C I jednčn trc [ ] [ ] C N slčn nčn ože se odredt trc C z druge slučjeve.

ANALIZA DINAMIČKIH EŽIMA Metode: - Funkcje renos; - Polov sostvene vrednost; - Modelovnje. Prenu nvedenh etod rzotrćeo n njrostje reru u koe je ostrn dnčk sste LINEAAN. const. k nećeo uzt u rztrnje treću roenljvu stnj θ.

Funkcje renos Oertorsk doen. Blok djgr koj odgovr ovo slučju je: u / e e Ulz u sste: u. Izlz z sste, nr.:.

Funkcje renos koje se dobjju oznt etod, ooću blok djgr: ( ) u / / ( ) u / / ( ) ( ) / ( ) / /

Prostor stnj. U rostoru stnj sste jednčn je: u dt d A - trc sste B - trc ulz x - vektor stnj u - vektor ulz

Ako se usvoje st zlz ko u redhodno slučju, ond je: y C - trc zlz vektor zlz vektor stnj

zenjujuć: d dt Može se zvest: y H ( ) u C ( I A) B u [ ( I A) ] det( I A) C dj B u H() - Mtrc renos. H ( ) H H u u ( ) H ( ) ( ) ( ) H

Pojednčne unkcje renos: ( ) u / / H ( ) u / / H ( ) ( ) / H ( ) / / H

POLOVI I SOPSVENE VEDNOSI ešvnje krkterstčne jednčne dobjju se olov ostrnog dnčkog sste ogon s nezvsno obuđen otoro jednoserne struje. N: / Sostvene vrednost sste dobjju se rešvnje jednčne: ( ) λ λ λ det A I det ešenj su: 4 / / / j ± λ

Utcj luks n rsored olov - sostvenh vrednost. N: I x no -/ -/ -e kr n n x no

kr ± [ ] I[ ] Z kr > no I λ/ / [ ] e[ ] < λ Z kr n e / / [ ] I[ λ ] I / /

Utcj oent nercje ( ehnčke vreenske konstnte ) n rsored olov - sostvenh vrednost. N: n -/ -/ -e kr x x n

kr 4 [ ] I[ ] Z kr > I / λ/ n [ ] e[ ] Z kr > x e / λ/ [ ] I[ λ ] I / /

Utcj dodtog otor n rsored olov - sostvenh vrednost. Krkterstčn jednčn ože se nst: A: b * L / gde je: d L Polov (sostvene vrednost) su: 4 b * / / L j ± λ b d L j / / Z * / / λ ± Z λ λ d

L * d λ λ / L / b [ I (*)!!!] I d d -/ d -e d d d Ne se se zborvt d je n[ d ]!!!!

POCENA PONAŠANJA POGONA U ANZIJENNIM SANJIMA POMOĆU FUNKCIJA PENOSA Potrebno je odredt: y(t) z odgovrjuće u(t) Egzktn zvsnost dobj se nverzno Llsovo trnsorcjo: y u y ( t) - ( ) ( ) u Z nženjerske otrebe dovoljno je nrvt rocenu n osnovu oznvnj: -olov ( sostvenh vrednost ); -vrednost y() -vrednost y ( ).

( ) ( ) ( ) u u y l y ( ) ( ) ( ) u u y l y ( ) u u ( ) u u Krkterstčn ulz: - " ste " - " uls "

Z ostrn ogon: " ste " " uls " t t t t u u / u u / - / - / /

Odzv brzne otor n roenu non ndukt o "ste" unkcj (u ) t t [ r.j. ] u t [ s]

Odzv brzne otor n ulsnu roenu non ndukt (u ) t t [ r.j. ] t [ s]

Odzv brzne otor n roenu oent oterećenj o "ste" unkcj ( ) t t [ r.j. ] t [ s]

Odzv brzne otor n ulsnu roenu oent oterećenj ( ) t t [ r.j. ] t [ s]

Odzv brzne otor n ulsnu roenu oent oterećenj (uls duže trje u odnosu n rethodn slučj) ( ) t t [ r.j. ] t [ s]

MODELOVANJE Dgtln rčunr sotversk ket. Mogućnost: - nlz nelnernh sste; - nlz stnj kod vše stovreenh oreećj; - nterktvn rd s odelo; - stovreeno ostrnje vše zlz, l krkterstčnh velčn; - utvrdjvnje retr sste n osnovu oznvnj ulz zlz td.

BLOK DIJAGAM MODELA POGONA SA NEZAVISNO POBUDJENIM JEDNOSMENIM MOOOM N: u Σ Σ IN Σ k IN u Σ FUN IN d Σ J b b L L d Σ b N b u b

Model DC otor u VsS-u

Izgled blok jednosern otor u rzvjeno oblku s rethodne slke

Slk : strt ogon u rzno hodu [r.j.]. [r.j.] tr Struj olsk je ogrnčen dodt otoro. Prelzn roces je erodčn.

Slk : strt ogon u rzno hodu [r.j.]. [r.j.] tr Struj olsk ogrnčen ko n slc Prelzn roces erodčno - rgušen

Slk 3: strt ogon od oterećenje [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.] tr Struj olsk ogrnčen ko n slc Prelzn roces erodčn

Slk 4: strt ogon od oterećenje [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.] tr Struj olsk ogrnčen ko n slc Prelzn roces erodčno - rgušen

Slk 5: oterećenje [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.] tr otuno rsterećenje rsterećenje oterećenje Prelzn roces su erodčn s jk rgušenje

Slk 6: relzk z otornog u genertorsk rež > [r.j.]. 7 tr < [r.j.]. 7 genertorsk rež, rekuercj tr > [r.j.]. 7 tr

Slk 7: rekuercj usled snžvnj non ndukt (oent oterećenj stln [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.] ) tr non snjen z % non snjen z % rekuercj

Slk 8: rotvstrujno kočenje n rv nčn (oent oterećenj je otencjln stln [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.]) tr očetk kočenj dodt otor vrednost koj dovod do revers revers

Slk 9: dnčko kočenje (oent oterećenj stln [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.]) tr očetk kočenj

Slk : rotvstrujno kočenje n drug nčn Moent oterećenj je rektvn stln [r.j.]. 7 [r.j.] [r.j.] Prevezn krjev ndukt dodt jko velk otor Zbog velkog otor u kolu ndukt oent otor je nj od oent oterećenj Snjen otor u kolu ndukt tr