TABLICA ZA ODRE IVANJE POSTOTKA TRAJNOG INVALIDITETA KAO POSLJEDICE NESRETNOG SLU»AJA (NEZGODE)

Transcript

1 Osiguranje na Vaπoj strani TABLICA ZA ODRE IVANJE POSTOTKA TRAJNOG INVALIDITETA KAO POSLJEDICE NESRETNOG SLU»AJA (NEZGODE) OP E ODREDBE 1. Ova Tablica invaliditeta za odreappleivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog sluëaja (nezgode) u daljnjem tekstu: Tablica invaliditeta, sastavni je dio OpÊih i Posebnih uvjeta i svakog pojedinog ugovora o osiguranju osoba od posljedica nesretnog sluëaja po kojima je s GRAWE Hrvatska d.d. sklopljeno dobrovoljno osiguranje od posljedica nesretnog sluëaja (nezgode). 2. Trajni invaliditet kao posljedica nesretnog sluëaja utvrappleuje se iskljuëivo na temelju postotaka invaliditeta propisanih ovom Tablicom invaliditeta. 3. Osiguravateljna obveza ne postoji za posljedice nesretnog sluëaja koje nisu utvrappleene ovom Tablicom invaliditeta ili su njenim odredbama iskljuëene iz osiguranja. Trajni invaliditet se utvrappleuje za posljedice nesretnog sluëaja koje su nastupile najkasnije u roku od godine dana od dana nesretnog sluëaja. 4. KonaËni postotak invaliditeta na udovima, kraljeænici ili organima ocjenjuje se najranije tri mjeseca nakon zavrπenog cjelokupnog lijeëenja i rehabilitacije, osim kod amputacija i sluëajeva propisanih Posebnim odredbama ove Tablice invaliditeta. 5. Kod viπestrukih ozljeda ili razliëitih posljedica na pojedinom udu, kraljeænici, organu ili organskom sustavu, uslijed jednog nesretnog sluëaja, ukupni invaliditet na odreappleenom udu, kraljeænici, organu ili organskom sustavu, ocjenjuje se tako da se za najveêu posljedicu oπteêenja uzima postotak odreappleen u ovoj Tablici invaliditeta, od sljedeêe najveêe posljedice uzima se polovina postotka odreappleenoga u ovoj Tablici invaliditeta te redom 1 /4, 1 /8, itd; ako Posebnom odredbom nije drukëije odreappleeno. Ukupan postotak invaliditeta ne moæe biti veêi od postotka invaliditeta koji je odreappleen ovom Tablicom invaliditeta za potpuni gubitak toga uda ili organa. 6. U sluëaju gubitka ili oπteêenja viπe udova ili viπe organa uslijed jednog nesretnog sluëaja, postotci invaliditeta za svaki pojedini ud ili organ se zbrajaju, ali ne mogu iznositi viπe od 100%. 7. Ocjene invaliditeta za razliëite posljedice na jednom zglobu se ne zbrajaju, a invaliditet se ocjenjuje po onoj toëki koja daje najveêi postotak. 8. Ako je ovom Tablicom invaliditeta po pojedinoj toëki postotak invaliditeta odreappleen rijeëju do lijeënik cenzor i/ili vjeπtak duæan je mjerenjem ili testiranjem utvrditi stupanj gubitka funkcije odreappleenog dijela tijela i u odnosu na standardne medicinske vrijednosti ocijeniti razmjerni postotak invaliditeta. 9. KonaËni postotak invaliditeta ocjenjuje se nakon zavrπenog lijeëenja i rehabilitacije, koja je sastavni dio lijeëenja, na temelju: a. cjelovite izvorne medicinske dokumentacije i b. lijeëniëkog pregleda kojeg obavlja osiguravateljev lijeënik cenzor i/ili vjeπtak koji je prije donoπenja ocjene o konaënom postotku invaliditeta duæan uzeti u obzir Ëinjenice o prethodnom zdravstvenom stanju osiguranika, naëinu nastanka nesretnog sluëaja i uzroëno posljediëne veze, postavljenoj dijagnozi te tijeku lijeëenja i rehabilitacije osiguranika. 10. Prilikom primjene odreappleenih toëaka iz Tablice invaliditeta, za jednu posljedicu, primjenjuje se za iste organe ili udove ona toëka koja odreappleuje najveêi postotak, odnosno nije dozvoljena primjena dvije toëke za isto funkcionalno oπteêenje, odnosno posljedicu. 11. Ako je kod osiguranika postojao trajni invaliditet prije sklapanja ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog sluëaja (nezgode), a taj trajni invaliditet zbog poveêanog rizika za osiguravatelja ne bih bio prihvaêen kao rizik, onda se ne bi sklopio ugovor o osiguranju. Meappleutim ukoliko bi osiguravatelj preuzeo rizik ranije predinvalidnosti kod sklapanja ugovora o osiguranju, onda se obveza osiguratelja utvrappleuje prema novom invaliditetu na sljedeêi naëin: a. ako osiguranik preπuti bitne podatke o riziku ranije predinvalidnosti kod sklapanja ugovora o osiguranju ocjena trajnog invaliditeta zbog nove nezgode neêe uslijediti i zahtjev Êe biti odbijen; b. ako osiguranik prilikom nesretnog sluëaja izgubi ili ozljedi jedan od ranije ozlijeappleenih udova ili organa, obveza osiguratelja utvrappleuje se samo prema poveêanom invaliditetu, odnosno razlici izmeappleu ukupnog postotka invaliditeta i ranijeg postotka; c. ako se dokaæe da osiguranik boluje od πeêerne bolest, bolesti srediπnjeg ili perifernog æivëanog sustava, gluhoêe, slabovidnosti, bolesti krvoæilnog sustava ili kroniëne pluêne bolesti te ako te bolesti utjeëu na poveêanje invaliditeta nakon nesretnog sluëaja, osiguratelj Êe konaëni invaliditet iz ove Tablice invaliditeta umanjiti za 1 /2; d. ako ranije degenerativne bolesti utjeëu na poveêanje invaliditeta nakon nesretnog sluëaja, osiguratelj Êe konaëni invaliditet iz ove Tablice invaliditeta umanjiti za 1 /3;. e. ako je ranija kroniëna bolest uzrok nastanka nesretnog sluëaja, osiguratelj Êe konaëni invaliditet iz ove Tablice invaliditeta umanjiti za 1 / KroniËni fistulozni osteomielitis ocjenjuje se nakon nastupa stanja ustaljenosti, odnosno definitivnog operativnog i rehabilitacijskog lijeëenja. 13. Individualne sposobnosti, socijalni poloæaj ili zanimanje (profesionalna sposobnost) ne uzimaju se u obzir pri odreappleivanju postotka invaliditeta. 14. Osiguravatelj ima pravo zatraæiti svu potrebnu medicinsku dokumentaciju koja je nuæna za utvrappleivanje trajnog invaliditeta, a sukladna je s dijagnostiëkim algoritmima za utvrappleivanje kako ozljede tako i njenih posljedica. Osiguranik je duæan dostaviti traæenu medicinsku dokumentaciju i to izvorne medicinske dokumente, zdravstveni karton kao i dijagnostiëke nalaze temeljem kojih je dano lijeëniëko miπljenje te se odazvati pregledu po pozivu osiguravatelja ili lijeënika cenzora. I. GLAVA 1. Ozljede mozga s trajno zaostalim posljedicama u vidu : - dekortikacije/decerebracije - trajnog vegetativnog stanja - hemiplegije s afazijom i agnozijom - obostranog Parkinsonovog sindroma - triplegije, tetraplegije - epilepsije s demencijom - kronificirane psihoze nakon najmanje 2 bolniëka lijeëenja u specijaliziranoj psihijatrijskoj bolnici, ocjenjuje se od 90 do 100 % 2. OπteÊenje mozga s trajnim neuroloπkim oπteêenjima: - ekstrapiramidalna simptomatika (nemoguênost koordinacije pokreta ili postojanje grubih nehotiënih pokreta) - pseudobulbarna paraliza s prisilnim plaëem ili smijehom - oπteêenje malog mozga s izraæenim poremeêajima ravnoteæe hoda i koordinacije pokreta, ocjenjuje se:.. od 80 do 90 % 3. Pseudobulbarni sindrom % 4. Posttraumatska epilepsija dokazana objektivnim dijagnostiëkim metodama i bolniëki lijeëena u neuroloπkoj ili psihijatrijskoj ustanovi: a. s uëestalim napadima unatoë urednoj medikaciji, uz promjene liënosti dokazane tijekom lijeëenja...do 60 % b. s rijetkim napadima unatoë medikaciji...do 20 % 5. Æariπna ili difuzna oπteêenja mozga s posljediënim psihoorganskim sindromom dokazanim tijekom bolniëkog lijeëenja objektivnim dijagnostiëkim postupcima s nalazima psihijatra i psihologa. a. u lakom stupnju % b. u srednjem stupnju % c. u teπkom stupnju %

2 6. Hemipareza a. u lakom stupnju % b. u srednjem stupnju % c. u jakom stupnju i/ili hemipareza s jakim spasticitetom % 7. Disfazija a. u lakom stupnju % b. u srednjem stupnju % c. u jakom stupnju % 8. OπteÊenja malog mozga s adiadohokinezom i asinergijom... 40% 9. Postkontuzijski sindrom bez objektivnog kliniëkog neuroloπkog nalaza, ako je kontuzija utvrappleena neuroradioloπkim metodama (CT i/ili MR mozga) u neposrednom poslijetraumatskom tijeku kontinuiranog lijeëenja... 5 % 10. Operirani intracerebralni hematom bez neuroloπkog ispada % 11. Stanje poslije trepanacije svoda lubanje i/ili prijeloma baze lubanje, svoda lubanje, rendgenoloπki dokazano bez neuroloπkih ispada % 1. Za kraniocerebralne ozljede koje nisu bolniëki lijeëene ili nisu bolniëki utvrappleene 24 sata nakon ozljede, ne priznaje se invaliditet po toëkama 1. do Za posljedice potresa mozga ne ocjenjuje se invaliditet. 3. Za jednokratni epi napadaj nakon ozljede mozga ne ocjenjuje se invaliditet. 4. Kod razliëitih posljedica kraniocerebralnih ozljeda zbog jednog nesretnog sluëaja, postoci invaliditeta se ne zbrajaju, veê se postotak ocjenjuje samo po toëki koja je najpovoljnija za osiguranika. 5. Trajni invaliditet po toëkama 1. do 11. ocjenjuje se najranije godinu dana nakon ozljede osim po toëkama i 7. Za ocjenu trajnog invaliditeta po toëkama i 7. oπteêenja moraju biti ustanovljena psihologijskim testiranjem uëinjenim nakon zavrπetka lijeëenja, odnosno po utvrappleivanju stanja ustaljenosti, ali ne prije dvije godine nakon ozljede. 12. Gubitak vlasiπta a. treêina povrπine vlasiπta... 5 % b. polovina povrπine vlasiπta % c. Ëitavo vlasiπte % II. O»I 13. Potpuni gubitak vida oba oka % 14. Potpuni gubitak vida jednog oka % 15. Oslabljenje vida jednog oka: za svaku desetinu smanjenja vidne oπtrine... 3,3 % 16. U sluëaju da je na drugom oko vidna oπtrina oslabljena za viπe od tri desetine, za svaku desetinu smanjenja vida ozlijeappleenog oka... 6,6 % 17. DjelomiËno oπteêenje mreænice i staklastog tijela a. djelomiëni ispad vidnog polja oka kao posljedica posttraumatske ablacije retine... do 5 % b. opacitates corporis vitrei kao posljedica traumatskog krvarenja u staklastom tijelu oka... 5 % 18. Dvoslika kao trajna i irepreabilna posljedica ozljede oka: a. eksterna oftalmoplegija % b. totalna oftalmoplegija % 19. Ozljeda suznog aparata ili vjeapplea a. epifora (smetnja otjecanja suza)... 5 % b. entropium ili ektropium (izvrnute vjeapplee)... 5 % c. ptoza (spuπten rub vjeapplee ispod uobiëajne razine)... do 5 % 20. Midriaza kao posljedica direktnog udara u oko... 5 % 21. Nepotpuna unutarnja oftalmoplegija % 22. KoncentriËno suæenje vidnog polja na preostalom oku: a. do 60 stupnjeva...do 10 % b. do 40 stupnjeva...do 30 % c. do 20 stupnjeva...do 50 % d. do 5 stupnjeva...do 60 % 23. Jednostrano koncentriëno suæenje vidnog polja: a. do 50 stupnjeva... do 5 % b. do 30 stupnjeva...do 15 % c. do 5 stupnjeva...do 30 % 24. Homonimna hemianopsija % 1. Ozljede oëne jabuëice i adneksa oka moraju biti dijagnosticirane neposredno nakon nesretnog sluëaja te obraappleene i lijeëene u skladu s algoritmom medicinske struke. 2. Invaliditet na jednom oku ne moæe biti veêi od 33 %, ukoliko nije povrijeappleeno drugo oko. 3. Invaliditet se nakon traumatske ablacije (odignuêe) mreænice ili ozljede oëne jabuëice ocjenjuje po toëkama 13., 14., 15., 16., ili 17. najranije jedan mjesec nakon zavrπenog lijeëenja. Za ablaciju retine koja nije nastala direktnim mehaniëkim oπteêenjem neêe se ocjenjivati tajni invaliditet jer se ne radi o nesretnom sluëaju u smislu OpÊih uvjeta osiguranja od posljedica nesretnog sluëaja (nezgode). 4. Stanje afakije ili pseudoafakije zbog povrede prirodne oëne leêe ocjenjuje se po toëkama 15. i 16. nakon provedenog i zavrπenog lijeëenja te izvrπene korekcije vidne oπtrine, a najranije dva mjeseca nakon operacije. Invaliditetu nastalom zbog afakije ne moæe se pribrojati invaliditet po toëkama 22. i 23. ako je ispad u vidnom polju posljedica nastale afakije. 5. Invaliditet kao posljedica traumatske mrene ocjenjuje se tek po zavrπenom lijeëenju iste tj. nakon operacije, sukladno toëki 4. ovih Posebnih odredbi. 6. Posljedice oπteêenja oka ocjenjuju se po zavrπenom lijeëenju osim u sluëajevima definiranim toëkama 3. i 4. ovih Posebnih odredbi, dok se po toëkama 18. do 24. ove Glave ocjenjuje najranije godinu dana nakon ozljede, ako je unutar ovog roka zavrπeno lijeëenje. 7. OπteÊenje vjeapplea i suznog aparata ocjenjuje se prema toëki 18. zasebno i pribrajaju se ostalim utvrappleenim toëkama invaliditeta nastalog nakon oπteêenja vida. 8. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje ako su posljedice nesretnog sluëaja navedene u toëkama 22. do 24. nastale zbog natuëenja mekog oglavka, potresa mozga, ozljede mekih struktura vrata nastale mehanizmom trzaja vrata (Whiplash injury). 9. Invaliditet po toëkama od 22. do 24. ocjenjuje se nakon roka iz toëke 6. ovih Posebnih odredbi, uz nove nalaze vidnog polja uëinjene metodom kompjuterizirane perimetrije, najranije 12 mjeseci nakon ozljede. 10. Ptoza, kao sastavni dio totalne oftalmoplegije, ocjenjuje se iskljuëivo po toëki 19. III. U I 25. Potpuna gluhoêa na oba uha s urednom kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa % 26. Potpuna gluhoêa na oba uha s ugaslom kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa % 27. Potpuna gluhoêa na jednom uhu s urednom kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa % 28. Potpuna gluhoêa na jednom uhu s ugaslim kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa na tom uhu % 29. Obostrana nagluhost s urednom kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa obostrano: ukupni gubitak sluha po Fowler Sabine: a % do 5 % b % do 10 % c % do 20 % 30. Obostrana nagluhost s ugaslom kaloriëkom reakcijom vestibularnog organa: ukupni gubitak sluha po Fowler Sabine: a % do 10 % b % do 20 % c % do 30 % 31. Ozljeda uπne πkoljke a. gubitak do polovice uπne πkoljke... do 5 % b. gubitak πkoljke preko polovice % 1. Invaliditet po toëkama 25. do 31. ocjenjuje se poslije zavrπenog lijeëenja, ali ne ranije od tri mjeseca nakon ozljede. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje ako su posljedice nesretnog sluëaja navedene u toëkama 27. do 30. nastale zbog natuëenja mekog oglavka, potresa mozga, ozljede mekih struktura vrata nastale mehanizmom trzaja vrata (Whiplash injury). 3. Ako je kod osiguranika utvrappleeno oπteêenje sluha po tipa akustiëne traume zbog profesionalne izloæenosti buci, gubitak suha nastao zbog traume po Fowler Sabine, umanjuje se za 1 /2. 4. Invaliditet po toëki 31. ocjenjuje se zasebno po zavrπenom lijeëenju i pribraja se ostalim utvrappleenim toëkama invaliditeta nastalo nakon oπteêenja sluha. IV. LICE 32. Oæiljno deformirajuêa oπteêenja lica praêena funkcionalnim smetnjama i/ili posttraumatskim deformitetima kostiju lica

3 a. u lakom stupnju... 5 % b. u srednjem stupnju % c. u teπkom stupnju % 33. OgraniËeno otvaranje usta (razmak gornjih i donjih zubi): a. manje od 4 cm... 5 % b. manje od 2 cm % 34. Defekti na Ëeljusnim kostima, na jeziku i nepcu s funkcionalnim smetnjama...do 15 % 35. Gubitak stalnog zuba u cijelosti... 1 % 36. DjelomiËna kljenut miπiêa lica zbog ozljede facijalnog æivca poslije prijeloma sljepooëne kosti ili ozljede odgovarajuêe parotidne regije a. u lakom stupnju... 5 % b. u srednjem stupnju % c. u jakom stupnju s kontrakturom i tikom mimiëke muskulature % 37. Potpuna kljenut miπiêa lica zbog ozljede facijalnog æivca poslije prijeloma sljepooëne kosti ili ozljede odgovarajuêe parotidne regije % 1. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje ako su posljedice nesretnog sluëaja kozmetiëki i estetski oæiljci na licu bez funkcionalnih smetnji, gubitka stalnih zubi pri jelu i prijeloma zuba. 2. Invaliditet ocjenjen po toëki 32. ne pribraja se invaliditetu po toëkama 33. i 34., te 36. i Invaliditet po toëki 35. ocjenjuje se samo za zub koji je nakon ili pri samom nesretnom sluëaju izgubljen ili je neposredno nakon nesretnog sluëaja morao biti izvaappleen. 4. Invaliditet po toëkama 36. i 37. ocjenjuje se ako je ozljeda dijagnosticirana neposredno nakon nesretnog sluëaja, kliniëkim nalazom i pripadajuêim EMG-om. Trajni invaliditet se ocjenjuje nakon zavrπenog lijeëenja i rehabilitacije, a najranije dvije godine nakon ozljede uz kliniëki pregled i uz obvezno utvrappleenje konaënog stupnja ozljede æivca EMG nalazom. V. NOS 38. DjelomiËni gubitak nosa...do 10 % 39. Gubitak Ëitavog nosa % 40. Oteæano disanje nakon prijeloma nosnog septuma koji je utvrappleen kliniëki i rendgenoloπki neposredno nakon ozljede... 5 % 1. Kod razliëitih posljedica ozljede nosa zbog jednog nesretnog sluëaja, postotci invaliditeta se ne zbrajaju, veê se invaliditet ocjenjuje po toëki najpovoljnijoj za osiguranika. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje ako je posljedica nesretnog sluëaja promjena piramide nosa. VI. DU NIK I JEDNJAK 41. Stanje nakon traheotomije zbog vitalnih indikacija nakon ozljede % 42. Suæenje duπnika: a. poslije ozljede grkljana i poëetnog dijela duπnika...do 10 % b. radi kojeg se mora trajno nositi kanila % 43. Trajna organska promuklost nakon ozljede... 5 % 44. Suæenje jednjaka utvrappleeno endoskopski...do 15 % 45. Potpuno suæenje jednjaka s gastrostomom % VII. PRSNI KO 46. Stanje nakon: a. prijelom dva rebra zacijeljen s pomakom... 3 % b. prijelom tri ili viπe rebara zacijeljen s pomakom... 5 % 47. Prijelom prsne kosti zacijeljen s pomakom... 3 % 48. Stanje nakon torakotomije... 5 % 49. OπteÊenje pluêne funkcije restriktivnog tipa zbog prijeloma rebara, penetrantnih ozljeda prsnog koπa, posttraumatskih adhezija, hematotoraksa i pneumotoraksa: a. vitalni kapacitet umanjen za 20 30%...do 10 % b. vitalni kapacitet umanjen za 31 50%...do 30 % c. vitalni kapacitet umanjen za 51 % i viπe % 50. Fistula nakon empijema % 51. Gubitak jedne dojke: a. do 50 godina æivota % b. preko 50 godina æivota... 5 % c. teπko oπteêenje dojke do 50 godina æivota... 5 % 52. Gubitak obje dojke: a. do 50 godina æivota % b. preko 50 godina æivota % c. teπko oπteêenje obje dojke do 50 godina æivota % 53. Posljedice penetrantnih ozljeda srca i velikih krvnih æila prsnog koπa: a. penetrantna ozljeda srca % b. penetrantna ozljeda velikih krvnih æila % c. aneurizma aorte s implantatom % d. penetrantna ozljeda srca s promijenjenim elektrokardiogramom i ultrazvukom, prema teæini promjena do 45 % 1. Invaliditet zbog smanjene funkcije pluêa ocjenjuje se kontrolnim spirometrijama. Ukoliko se radi o smanjenju vitalnog kapaciteta za 31% i viπe, potrebna je kardio-pulmonalna obrada. 2. Ako su stanja iza toëaka 46., 47., 48. i 50. praêena poremeêajem pluêne funkcije restriktivnog tipa, onda se invaliditet ne ocjenjuje po navedenim toëkama, veê po toëki Po toëkama 49. i 50. invaliditet se ocjenjuje nakon zavrπenog lijeëenja, ali ne ranije od jedne godine od dana ozljede. 4. Ako je spirometrijskom pretragom registriran mjeπovit poremeêaj pluêne funkcije (opstruktivni i restriktivni) invaliditet se umanjuje razmjerno ispadu funkcije zbog obstrukcije (Tiffno ov index). 5. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za prijelom jednog rebra. VIII. KOÆA 54. Dublji oæiljci na tijelu nakon opekotina ili ozljeda koji zahvaêaju preko 10 % povrπine tijela... do 5 % 55. Duboki oæiljci na tijelu nakon opekotina ili ozljeda koji zahvaêaju: a. do 10 % povrπine tijela... do 5 % b. do 20 % povrπine tijela...do 15 % c. preko 20 % povrπine tijela % POSEBE ODREDBE 1. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za posljedice epidermalne opekotine (I stupnja), dublje oæiljke koji zahvaêaju do 10 % povrπine tijela. 2. Dublji oæiljak nastaje nakon intermedijalne opekotine opekotine II stupnja i/ili ozljede s veêim defektom koæe. 3. Duboki oæiljak nastaje nakon opekotine III i IV stupnja i/ili velike ozljede koænog pokrivaëa. 4. Dublji i duboki oæiljci na tijelu izraëunavaju se primjenom pravila devetke. 5. Funkcionalne smetnje (motilitet) izazvane opekotinama ili ozljedama iz toëke 55. ocjenjuju se prema odgovarajuêim toëkama Tablica invaliditeta. IX. TRBU NI ORGANI 56. Traumatska hernija nastala na mjestu ozljede trbuπne stjenke ili postoperativna hernija na mjestu oæiljka od laparotomije uëinjene radi ozljede trbuπnih organa... 5 % 57. Ozljeda oπita: a. stanje nakon prsnuêa oπita dokazanog u bolnici neposredno nakon ozljede i kirurπki zbrinuto % b. dijafragmalna hernija recidiv nakon kirurπki zbrinute dijafragmalne traumatske hernije % 58. Stanje nakon eksplorativne laparotomije... 5 % 59. Resekcija æeluca nakon ozljede æeluca % 60. Resekcija tankog crijeva nakon ozljede tankog crijeva: a. do 50 cm % b. do 100 cm % c. viπe od 100 cm % 61. Operativno lijeëena ozljeda debelog crijeva bez resekcije ukljuëujuêi i privremenu kolostomu % 62. Resekcija jetre nakon ozljede jetre % 63. Funkcionalni poremeêaj nakon ozljede guπteraëe dokazane UZV i/ili CT-om do % 64. Gubitak slezene (splenektomia): a. do 20 godina starosti % b. preko 20 godina starosti % 65. Anus praeternautralis trajni % 66. Sterkoralna fistula %

4 67. Incontinentio alvi trajna: a. nepotpuna % b. potpuna % 1. U ocjeni trajnog invaliditeta pri posljedicama ozljeda trbuπnih organa primjenjuje se naëelo iz toëke 6. OpÊih odredbi Tablice invaliditeta X. MOKRA NI ORGANI 68. Gubitak jednog bubrega uz normalnu funkciju drugog % 69. Gubitak jednog bubrega uz oπteêenje funkcije drugog: a. u lakom stupnju do 30 % oπteêenja funkcije...do 40 % b. u srednjem stupnju do 50 % oπteêenja funkcije...do 55 % c. u jakom stupnju preko 50 % oπteêenja funkcije % 70. Funkcionalno oπteêenje jednog bubrega: a. u lakom stupnju do 30 % oπteêenja funkcije...do 10 % b. u srednjem stupnju do 50 % oπteêenja funkcije...do 15 % c. u jakom stupnju preko 50 % oπteêenja funkcije % 71. Funkcionalno oπteêenje oba bubrega: a. u lakom stupnju do 30 % oπteêenja funkcije...do 30 % b. u srednjem stupnju do 50 % oπteêenja funkcije...do 45 % c. u jakom stupnju preko 50 % oπteêenja funkcije % 72. PoremeÊaj ispuπtanja mokraêe zbog ozljede uretre graduirane po Charriereu: a. u lakom stupnju ispod 18 CH...do 10 % b. u srednjem stupnju ispod 14 CH...do 20 % c. u jakom stupnju ispod 6 CH % 73. Smanjeni kapacitet nakon ozljede mokraênog mjehura, za svaku 1/3 smanjenog kapaciteta % 74. Potpuna inkontinencija urina trajno % 75. Urinarna fistula: uretralna, perinealna i/ili vaginalna % 1. U ocjeni trajnog invaliditeta pri posljedicama ozljeda trbuπnih mokraênih organa primjenjuje se naëelo iz toëke 6. OpÊih odredbi Tablica invaliditeta. XI. GENITALNI ORGANI 76. Gubitak jednog testisa do 60 godina æivota % 77. Gubitak jednog testisa preko 60 godina æivota... 5 % 78. Gubitak oba testisa do 60 godina æivota % 79. Gubitak oba testisa preko 60 godina æivota % 80. Gubitak penisa do 60 godina æivota % 81. Gubitak penisa preko 60 godina æivota % 82. Deformacija penisa s onemoguêenom kohabitacijom do 60 godina æivota % 83. Deformacija penisa s onemoguêenom kohabitacijom preko 60 godina æivota % 83. Gubitak maternice i jajnika do 55 godina æivota: a. gubitak maternice % b. gubitak jednog jajnika % c. gubitak oba jajnika % 85. Gubitak maternice i jajnika preko 55 godina æivota: a. gubitak maternice % b. gubitak svakog jajnika... 5 % 86. OπteÊenje vulve i vagine koje onemoguêavaju kohabitaciju do 60 godina æivota % 87. OπteÊenje vulve i vagine koje onemoguêavaju kohabitaciju preko 60 godina æivota % 1. U ocjeni trajnog invaliditeta pri posljedicama ozljeda trbuπnih genitalnih organa primjenjuje se naëelo iz toëke 6. OpÊih odredbi Tablica invaliditeta. XII. KRALJEÆNICA 88. Ozljeda kraljeænice s trajnim potpunim oπteêenjem kraljeæniëne moædine ispod nivoa ozljede (tetraplegija, triplegija, paraplegija) s gubitkom kontrole defekacije i uriniranja % 89. Ozljeda kraljeænice s potpunom paralizom donjih ekstremiteta bez smetnje defekacije i uriniranja % 90. Ozljeda kraljeænice s trajnim djelomiënim oπteêenjem kraljeæniëne moædine (tetrapareza, tripareza) bez gubitka kontrole defekacije i uriniranja, utvrappleena neposredno nakon ozljede te praêena kliniëkim nalazom i pripadajuêim EMG-om...do 50 % 91. Ozljeda kraljeænice s parezom donjih ekstremiteta utvrappleena neposredno nakon ozljede te praêena kliniëkim nalazom i pripadajuêim EMG-om...do 40 % 92. Posljedica prijeloma najmanje dva kraljeπka uz promjenu krivulje kraljeænice (kifoza, skolioza), rendgenoloπki dokazano a. u lakom stupnju...do 10 % b. u srednjem stupnju...do 20 % c. u teπkom stupnju % 93. Smanjena pokretljivost kraljeænice nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma koπtanog dijela vratnog segmenta: a. smanjenje do 1/3 opsega pokreta... do 5 % b. smanjenje do 2/3 opsega pokreta...do 10 % c. smanjenje preko 2/3 opsega pokreta % 94. Smanjena pokretljivost kraljeænice poslije rendgenoloπki dokazanog prijeloma koπtanog dijela grudnog segmenta (mjerenog po Ottu)... 5 % 95. Smanjena pokretljivost kraljeπnice poslije rendgenoloπki dokazanog prijeloma koπtanog dijela slabinskog segmenta (mjerena po Schoberu): a. smanjenje do 1/3 opsega pokreta...do 10 % b. smanjenje do 2/3 opsega pokreta...do 15 % c. smanjenje preko 2/3 opsega pokreta % 96. Serijski prijelom πiljastih (spinoznih) nastavaka tri i viπe kraljeπaka rendgenoloπki dokazano... 3 % 97. Serijski prijelom popreënih (transferzalnih) nastavak tri ili viπe kraljeπaka, rendgenoloπki dokazano... 3 % 1. Kod smanjenja pokretljivosti kraljeænice ocjenjuje se najveêa redukcija opsega kretnji izmjerena u bilo kojoj ravnini mjerenja neutral nultom metodom. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog smanjene pokretljivosti vratne kraljeænice nakon ozljede mekih struktura vrata u vidu istegnuêa miπiêa ili instabiliteta zbog ligamentarnog oπteêenja vratne kraljeænice. 3. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog smanjene pokretljivosti slabinske kraljeænice nakon ozljede mekih struktura u vidu istegnuêa miπiêa ili instabiliteta zbog ligamentarnog oπteêenja slabinske kraljeænice. 4. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za neuralna oπteêenja koja su posljedica nastalih degenerativnih promjena (diskus hernije). 5. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje kod bolnih stanja zbog degenerativnih promjena kraljeπnice koje ukljuëuje herniju disic intervertebralis, diskopatiju, spondilozu, bolni sindrom kraljeπnice (cervikalni, cervikobrahijalni, cervikokranijalni, toraklani i lumbalni) sindrom, spondilolistezu, spondilolizu, sakralgiju, miofascitis, kokcigodiniju, ishijalgiju, fibrozitis. 6. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za prijelom popreënih (transferzalnih) i πiljatih (spinoznih) nastavaka do dva kraljeπka. 7. OπteÊenja koje spadaju pod toëke 87. i 88. ocjenjuju se po utvrappleivanju ireperabilnih lezija, a toëke 89. i 90. ocjenjuju se po zavrπenom lijeëenju, ali ne ranije od dvije godine od dana ozljede. Prije zavrπnog pregleda kod lijeënika-cenzora nuæno je potrebno uëiniti kontrolni EMG ne stariji od 2 mjeseca. 8. Po toëkama 91., 92., 93. i 94. invaliditet se ocjenjuje πest mjeseci nakon zavrπenog cjelokupnog lijeëenja i rehabilitacije. XIII. ZDJELICA 98. Viπestruki prijelomi zdjelice sanirani uz teæu deformaciju ili denivelaciju sakroilijalkalnih zglobova ili isimfize rendgenoloπki dokazani % 99. Simfizeoliza s horizontalnim i/ili vertikalnim pomakom rendgenoloπki dokazana a. veliëina 1 cm... 5 % b. veliëina 2 cm % c. veliëina preko 2 cm % 100. Prijelom jedne kosti zdjelice (stidne, sjedne, crijevne ili krstaëne) saniran uz pomak, rendgenoloπki dokazan... 5 % 101. Prijelom dvije kosti zdjelice saniran uz pomak, rendgenoloπki dokazano % 102. Operativno odstranjena trtiëna kost... 5 %

5 1. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za prijelom kostiju zdjelice koji su zarasli bez pomaka i bez objektivnih funkcionalnih smetnji. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuju za prijelom ili iπëaπenje trtiëne kosti. XIV. RUKE 103. Gubitak obje ruke ili πake % 104. Gubitak obje ruke u ramenu (eksartikulacija) % 105. Gubitak ruke u podruëju nadlaktice % 106. Gubitak ruke ispod lakta s oëuvanom funkcijom lakta % 107. Gubitak πake % 108. Gubitak svih prstiju: a. na obje πake % b. na jednoj πaci % 109. Gubitak palca ili prve metakarpalne kosti s gubitkom funkcije prsta % 110. Gubitak kaæiprsta ili druge metakarpalne kosti s gubitkom funkcije prsta % 111. Gubitak srednjeg prsta ili treêe metskarpalne kosti s gubitkom funkcije prsta % 112. Gubitak domalog ili malog prsta ili Ëetvrte ili pete metakarpalne kosti s gubitkom funkcije prsta... 3 % I. 1. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za gubitak jagodice prsta bez gubitka koπtanog dijela Ëlanka prsta. 2. Za gubitak jednog Ëlanka palca odreappleuje se 1 /2, a za gubitak jednog Ëlanka ostalih prstiju ocjenjuje se treêina postotka odreappleenog za gubitak tog prsta. 3. DjelomiËni gubitak koπtanog dijela Ëlanka, ocjenjuje se kao potpuni gubitak Ëlanka tog prsta Potpuna ukoëenost ramenog zgloba a. u funkcionalno povoljnom poloæaju (abdukcije do 20 stupnjeva) % b. u funkcionalno nepovoljnom poloæaju (abdukcija od stupnjeva) % 114. Labavost ramenog zgloba sa koπtanim defektom zglobnih tijela do 20 % 115. Smanjena pokretljivost ruke u ramenom zglobu nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma, komparirano sa zdravom: a. smanjenje do 1/3 opsega... do 5 % b. smanjenje do 2/3 opsega...do 10 % 116. Endoproteza ramenog zgloba % 117. KroniËni osteomijelitis kostiju ruke s fistulom % 118. Potpuna kljenut miπiêa vratno ramenog podruëja zbog ozljede akcesornog æivca % 119. Potpuna kljenut miπiêa ruke zbog ozljede brahijalnog pleksusa % 120. DjelomiËna kljenut miπiêa ruke zbog ozljede brahijalnog pleksusa: gornjeg dijela (ERB) ili donjeg dijela (KLUMPKE) % 121. Potpuna kljenut miπiêa ramena zbog ozljede aksilarnog æivca % 122. Potpuna kljenut miπiêa ruke zbog ozljede radijalnog æivca % 123. Potpuna kljenut dijela miπiêa podlaktice i πake zbog ozljede æivca medianusa % 124. Potpuna kljenut dijela miπiêa podlaktice i πake zbog ozljede ulnarnog æivca % 125. Potpuna kljenut miπiêa zbog ozljede dva æivca jedne ruke % 126. Potpuna kljenut miπiêa zbog ozljede tri æivca jedne ruke % II. 1. Kod smanjenja pokretljivosti ramena ocjenjuje se najveêa redukcija opsega kretnji izmjerena u bilo kojoj ravnini mjerenja neutral nultom metodom. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog ponovljenog (habitualnog) iπëaπenja ramena. 3. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog djelomiënog ili potpunog iπëaπenja akromioklavikularnog zgloba ili sternoklavikularnog zgloba. 4. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za radikularna oπteêenja kao i oπteêenja perifernih æivaca nakon ozljede mekih struktura vratne kraljeænice nastale mehanizmom trzaja vrata. 5. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za potpunu kljenut miπiêa ruke zbog ozljede æivca koja nije utvrappleena neposredno nakon nesretnog JsluËaja i verificiran kliniëkim nalazom i pripadajuêim EMG om. 6. Po toëkama od 116. do 124. invaliditet se ocjenjuje samo u sluëajevima traumatskog oπteêenja motornih niti perifernih æivaca nakon zavrπenog lijeëenja i rehabilitacije, a najranije dvije godine nakon ozljede uz kliniëki pregled i uz obvezno utvrappleivanje konaënog stupnja ozljede æivca EMG nalazom. 7. Za djelomiënu kljenut miπiêa ruke zbog ozljede æivca odreappleuje se maksimalno do 2/3 invaliditeta odreappleenog za potpunu kljenut istih miπiêa Potpuna ukoëenost zgloba lakta, nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma a. u funkcionalno povoljnom poloæaju (u fleksiji stupnjeva) % b. u funkcionalno nepovoljnom poloæaju % 128. Smanjena pokretljivost zgloba lakta, nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma, komparirana sa zdravim: 129. Rasklimani zglob lakta oscilacija pokreta u popreënom smjeru: a. oscilacija do 20 stupnjeva % b. oscilacija preko 20 stupnjeva % 130. Endoproteza lakta % 131. Potpuna ukoëenost podlaktice u supinaciji nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma % 132. Potpuna ukoëenost podlaktice u srednjem poloæaju nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma % 133. Potpuna ukoëenost podlaktice u pronaciji nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma % 134. Smanjena rotacija podlaktice (pro-supinacija) nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma komparirana sa zdravom: a. smanjenje do 2/3 opsega...do 10 % b. smanjenje preko 2/3 opsega % 135. Potpuna ukoëenost ruënog zgloba nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma a. u poloæaju ekstenzije % b. u osovini podlaktice % c. u poloæaju fleksije % 136. Smanjena pokretljivost ruënog zgloba nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma komparirana sa zdravim 137. Endoproteza navikularne (Ëunjaste) kosti i/ili os lunatum (mjeseëaste kosti) % III. 1. Kod smanjenja pokretljivosti pojedinih zglobova ruke ocjenjuje se najveêa redukcija opsega kretnji izmjerena u bilo kojoj ravnini mjerenja neutral nultom metodom Potpuna ukoëenost svih prstiju jedne ruke % 139. Potpuna ukoëenost Ëitavog palca % 140. Potpuna ukoëenost Ëitavog kaæiprsta... 9 % 141. Potpuna ukoëenost Ëitavog srednjeg prsta... 4 % 142. Potpuna ukoëenost domalog ili malog prsta za svaki... 2 % IV. 1. Za potpunu ukoëenost jednog zgloba palca odreappleuje se polovina, a za potpunu ukoëenost jednog zgloba ostalih prstiju odreappleuje se treêina postotka odreappleenog za ukoëenost tog prsta. 2. Zbroj postotaka za ukoëenost pojedinih zglobova jednog prsta ne moæe biti veêi od postotka odreappleenog za potpunu ukoëenost tog prsta 143. Nepravilno zarastao prijelom metakarpalnih kostiju rendgenoloπki dokazan: a. I metakarpalne kosti... 3 % b. II, II, IV i V za svaku kost... 1 %

6 144. Smanjena pokretljivost distalnog ili bazalnog zgloba palca a. u lakom stupnju... 2 % b. u jakom stupnju... 4 % 145. Smanjena pokretljivost pojedinog zgloba kaæiprsta a. u lakom stupnju, za svaki zglob... 1,5 % b. u jakom stupnju za svaki zglob... 2,5 % 146. Smanjena pokretljivost pojedinih zglobova srednjeg prsta u jakom stupnju, za svaki zglob... 2 % 147. Smanjena pokretljivost pojedinog zgloba do malog i malog prsta u jakom stupnju, za svaki prst... 1 % V. 1. Kod smanjenja pokretljivosti prstiju ocjenjuje se najveêa redukcija opsega kretnji izmjerena u bilo kojoj ravnini mjerenja neutral nultom metodom. 2. Pod lakim stupnjem podrazumijeva se pokretljivost smanjena do polovine normalne, a pod jakim stupnjem podrazumijeva se pokretljivost smanjena preko polovine normalne pokretljivosti zgloba. 3. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za smanjenu pokretljivost pojedinih zglobova srednjeg, domalog i malog prsta u lakom stupnju. 4. Ukupan invaliditet za ozljede prstiju ne moæe iznositi viπe od invaliditeta za gubitak πake. 5. Za posljedice ozljede prstiju invaliditet se odreappleuje bez primjene naëela iz toëke 5. OpÊih odredbi Tablica invaliditeta. XV. NOGE 148. Gubitak obje natkoljenice % 149. Eksartikulacija noge u kuku % 150. Gubitak natkoljenice u gornjoj treêini, bataljak nepodesan za protezu % 151. Gubitak natkoljenice ispod gornje treêine % 152. Gubitak obje potkoljenice, bataljak podesan za protezu % 153. Gubitak potkoljenice, bataljak ispod 6 cm % 154. Gubitak potkoljenice, bataljak preko 6 cm % 155. Gubitak oba stopala % 156. Gubitak jednog stopala % 157. Gubitak stopala po Chopartovoj liniji % 158. Gubitak stopala u Lisfrancovoj liniji % 159. Transmetatarzalna amputacija % 160. Gubitak prve ili pete metatarzalne kosti... 5 % 161. Gubitak druge, treêe ili Ëetvrte metatarzalne kosti, za svaku... 3 % 162. Gubitak svih prstiju stopala na jednoj nozi % 163. Gubitak palca na nozi: a. gubitak distalno Ëlanka palca... 5 % b. gubitak cijelog palca % 164. Potpuni gubitak II V prsta na nozi za svaki prst... 2,5 % 165. DjelomiËni gubitak II V prsta na nozi za svaki prst... 1 % 166. Potpuna ukoëenost kuka nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma: a. u funkcionalno povoljnom poloæaju (u fleksiji stupnjeva) % b. u funkcionalno nepovoljnom poloæaju % 167. Potpuna ukoëenost oba kuka nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma % 168. Nereponirano zastarjelo traumatsko iπëaπenje kuka % 169. Endoproteza kuka a. parcijalna % b. totalna % 170. Smanjena pokretljivost kuka, nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma i/ili posttraumatske artroze prijeloma, komparirana sa zdravim: c. smanjenje preko 2/3 opsega % 171. Nepravilno zarastao prijelom bedrene kosti uz angulaciju za: a. za 10 do 20 stupnjeva...do 10 % b. preko 20 stupnjeva % 172. KroniËni osteomielitis kostiju nogu s fistulom % 173. Cirkulatorne promjene nakon oπteêenja velikih krvnih æila nogu % 174. SkraÊenje noge zbog prijeloma: a. 2 4 cm do 5 % b. 4,1 6 cm...do 10 % c. preko 6 cm % 175. Potpuna ukoëenost koljena nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma a. u funkcionalno povoljnom poloæaju (do 10 stupnjeva fleksije) % b. u funkcionalno nepovoljnom poloæaju % 176. Smanjena pokretljivost zgloba koljena nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma, i/ili posttraumatske artroze nakon prijeloma, komparirana sa zdravim a. smanjenje do 1/3 opsega... do 5% 177. DeformirajuÊa artroza koljena poslije ozljede zglobnih tijela uz umanjenu pokretljivost, s rendgenoloπkom verifikacijom komparirano sa zdravim i umanjenjem pokretljivosti za viπe od 2/3 pokreta zgloba...do 20 % 178. Nestabilnost koljena nakon ozljede ligamentarnih struktura za viπe od 10 mm, komparirano sa zdravim a. nestabilnost u jednoj ravnini... 5 % b. nestabilnost u dvije ravnine % 179. Endoproteza koljena % 180. Operacijsko odstranjenje pojedinog meniska a. djelomiëno... 2,5 % b. potpuno % 181. Slobodno zglobno tijelo nastalo iza ozljede koljena rendgenoloπki dokazano % 182. Funkcionalne smetnje poslje odstranjenja patele a. parcijalno odstranjenje patele... 5 % b. totalno odstranjenje patele % 183. Nepravilno zarastao prijelom podkoljenice rendgenoloπki dokazan s valgus, varus ili recurvatum deformacijom komparirano sa zdravom: a. od 5 do 15 stupnjeva... 5 % b. preko 15 stupnjeva % 184. Potpuna ukoëenost noænog zgloba a. u funkionalno povoljnom poloæaju (5 10 plantarne fleksije) % b. u funkcionalno nepovoljnom poloæaju % 185. Smanjena pokretljivost noænog zgloba nakon rendgenoloπki dokazanog prijeloma i/ili posttraumatske artroze nakon prijeloma, komparirana sa zdravim 186. Operacijski lijeëena ruptura Ahilove tetive sa zaostalom smanjenom pokretljivosti noænog zgloba... do 5 % 187. Endoproteza noænog zgloba % I. 1. Kod smanjenja pokretljivosti zglobova noge ocjenjuje se najveêa redukcija opsega kretnji izmjerena u bilo kojoj ravnini mjerenja neutral nultom metodom. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za oπteêenje meniska. 3. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za ozljede ligamentarnih struktura noænog zgloba (distorzije) I i II stupnja 4. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za rupturu ahilove tetive koja nije operacijski lijeëena. 5. Za ocjenu invaliditeta kod operativnog odstranjenja oba meniska na jednom koljenu ne primjenjuje se naëelo iz toëke 4. OpÊih odredbi Tablice invaliditeta. 6. Cirkulatorne promjene nakon oπteêenja velikih krvnih æila na nogama moraju biti objektivizirane suvremenim dijagnostiëkim metodama (doppler, angeografija ili sl.). 7. Ruptura Ahilove tetive moæe se ocjenjivati samo po toëki 183. Njoj se ne moæe pribrojiti invaliditet zbog umanjenja pokretljivosti po toëki Za skraêenje noge manje od 2 cm ne odreappleuje se trajni invaliditet. 9. Za nepravilno zarastao prijelom potkoljenice s antekurvacijskim deformitetom ili s drugim deformitetima (rekurvacijski, valgusnim, varusnim), ali manjim od 5 stupnjeva ne odreappleuje se trajni invaliditet.

7 188. Posttraumatska deformacija stopala: pes excavatus, pes planovalgus, pes varus, pes equinus a. u lakom stupnju... do 5 % b. u jakom stupnju % 189. Deformacija kalkaneusa (petna kost) poslje kompresivnog prijeloma, rendgenoloπki dokazano...do 15 % 190. Izolirani prijelomi kostiju tarsusa: talusa (gleæanjska kost), navikularne (Ëunasta kost), kuboidne (kockasta kost), 3. kuneiformne (klinaste kosti), osim kalkaneusa, sanirani s deformacijom rendgenoloπki dokazano a. bez veêe deformacije... do 5 % b. s veêom deformacijom...do 10 % 191. Deformacija metatarzusa nakon prijeloma metatarzalnih kostiju (za svaku kost 2 %), rendgenoloπki dokazan...do 10 % 192. Potpuna ukoëenost distalnog zgloba palca na nozi... 2 % 193. Potpuna ukoëenost proksimalnog zgloba palca na nozi ili oba zgloba % 194. Potpuna ukoëenost proksimalnog zgloba II V prsta za svaki prst... 0,5 % 195. Veliki oæiljci na peti ili tabanu poslije ozljede mekih dijelova: a. povrπina do 1 /2 tabana...do 10 % b. povrπina preko 1 /2 tabana...do 15 % 196. Potpuna kljenut miπiêa noge zbog ozljede ishijadiënog æivca % 197. Potpuna kljenut miπiêa natkoljenice zbog ozljede femoralnog æivca % 198. Potpuna kljenut dijela miπiêa potkoljenice i stopala zbog ozljede tibijalnog æivca % 199. Potpuna kljenut dijela miπiêa potkoljenice i stopala zbog ozljede peronealnog æivca % 200. Potpuna kljenut miπiêa zdjeliëno natkoljeniënog podruëja zbog ozljede glutealnog æivca % II. 1. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje za smanjenu pokretljivost zglobova prstiju stopala. 2. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje zbog ukoëenosti interfalangealnih zglobova II V prsta u ispruæenom poloæaju ili umanjene pokretljivosti ovih zglobova. 3. Trajni invaliditet se ne ocjenjuje po toëki 193. do 197. ako ozljeda æivca nije dijagnosticirana neposredno nakon nesretnog sluëaja kliniëkim pregledom i pripadajuêim EMG om. 4. Po toëkama od 193. do 197. invaliditet se ocjenjuje samo u sluëajevima traumatskog oπteêenja motornih niti perifernih æivaca nakon zavrπenog lijeëenja i rehabilitacije, a najranije dvije godine nakon ozljede, uz kliniëki pregled i uz obvezno utvrappleenje konaënog stupnja ozljede æivca EMG nalazom. 5. Za djelomiënu kljenut miπiêa nogu zbog ozljede æivca odreappleuje se maksimalno do 2/3 invaliditeta odreappleenog za potpunu kljenut istih miπiêa. U primjeni od