Merni instrumenti - Digitalna elektronika 2. KOMBINACIONA LOGIKA. Logičke funkcije, kombinacione tabele i prekidači
|
|
- Μάρκος Κομνηνός
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 FTN Novi Sad Merni instrumenti - Digitalna elektronika 2. KOMINION LOGIK 15-Mar-07 dr Zoran Mitrović Kombinaciona logika Logičke funkcije, kombinacione tabele i prekidači NE (NOT), I (ND), ILI (OR), NI (NND), NILI (NOR), OR,... Minimalni skup ksiome i teoreme bulove algebre Provera pisanjem u drugom obliku Provera indukcijom Logika gejtova Mreže bulovih funkcija Vremensko ponašanje Kanoničke forme Dva nivoa Nekompletno specificirane funkcije Uprošćenje bulove kocke i karnoove mape uprošćenje u dva nivoa 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 2
2 Moguće logičke funkcije dve promenljive Postoji 16 mogućih funkcija dve ulazne promenljive: u opštem slučaju, postoji 2**(2**n) funkcija n ulaznih promenljivih Y F Y 16 mogućih funkcija (F0 F15) and Y Y xor Y or Y = Y nor Y not ( or Y) not Y 1 not nand Y not ( and Y) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 3 ena različitih logičkih funkcija Neke funkcije se lakše, a neke teže implementiraju Svaka ima cenu koja zavisi od broja primenjenih prekidača 0 (F0) i 1 (F15): zahtevaju 0 prekidača, direktno se vezuje izlaz na low/high (F3) i Y (F5): zahtevaju 0 prekidača, izlaz je jedan od ulaza ' (F12) i Y' (F10): zahtevaju 2 prekidača za "invertor" ili NOT-gejt nor Y (F4) i nand Y (F14): zahtevaju 4 prekidača or Y (F7) i and Y (F1): zahtevaju 6 prekidača = Y (F9) i Y (F6): zahtevaju 16 prekidača Pošto su NOT, NOR, i NND najjeftiniji, to su funkcije koje se najčešće primenjuju u praksi 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 4
3 Minimalni skup funkcija Možemo li da implementiramo sve logičke funkcije koristeći NOT, NOR, i NND? Na primer, implementirati and Y je isto kao implementirati not ( nand Y) Ustvari, ovo može da se uradi samo sa NOR ili samo sa NND NOT je NND ili NOR sa oba ulaza spojena zajedno Y nor Y 1 Y nand Y i NND i NOR su "duali", tj., jedno kolo se lako implementira pomoću drugog nand Y not ( (not ) nor (not Y) ) nor Y not ( (not ) nand (not Y) ) Pogledajmo prvo matematičke osnove logičkih kola Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 5 lgebarske strukture lgebarska struktura sastoji se od skupa elemenata binarnih operacija { +, } i unarne operacije { ' } tako da važe sledeći aksiomi: 1. skup sadrži najmanje dva elementa, a, b, takvih da je a b 2. zatvaranje: a + b je u a b je u 3. komutativnost: a + b = b + a a b = b a 4. asocijativnost: a + (b + c) = (a + b) + c a (b c) = (a b) c 5. identičnost: a + 0 = a a 1 = a 6. distributivnost: a + (b c) = (a + b) (a + c) a (b + c) = (a b) + (a c) 7. komplementarnost: a + a' = 1 a a' = 0 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 6
4 ulova algebra ulova algebra = {0, 1} + je logičko OR, je logičko ND ' je logičko NOT Sve algebarske aksiome važe 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 7 Logičke funkcije i bulova algebra Svaka logička funkcija koja može da se predstavi kao kombinaciona tabela može da se napiše kao izraz u bulovoj algebri korišćenjem operatora: ', +, and Y Y Y ' ' Y Y ' Y' Y ' Y' ( Y ) + ( ' Y' ) ( Y ) + ( ' Y' ) = Y 1 ulov izraz koji je tačan kad promenljive i Y imaju istu vrednost, u, Y su promenljive bulove algebre suprotnom netačan 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 8
5 ksiome i teoreme bulove algebre Identičnost = 1D. 1 = Nuliranje = 1 2D. 0 = 0 Idempotencija: 3. + = 3D. = Involucija: 4. (')' = Komplementarnost: 5. + ' = 1 5D. ' = 0 Komutativnost: 6. + Y = Y + 6D. Y = Y socijativnost: 7. ( + Y) + Z = + (Y + Z) 7D. ( Y) Z = (Y Z) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 9 ksiome i teoreme bulove algebre (nastavak) Distributivnost: 8. (Y + Z) = ( Y) + ( Z) 8D. + (Y Z) = ( + Y) ( + Z) Unarna operacija: 9. Y + Y' = 9D. ( + Y) ( + Y') = psorpcija: Y = 10D. ( + Y) = 11. ( + Y') Y = Y 11D. ( Y') + Y = + Y Faktorizacija: 12. ( + Y) (' + Z) = 12D. Y + ' Z = Z + ' Y ( + Z) (' + Y) Konsenzus: 13. ( Y) + (Y Z) + (' Z) = 17D. ( + Y) (Y + Z) (' + Z) = Y + ' Z ( + Y) (' + Z) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 10
6 ksiome i teoreme bulove algebre (nastavak) de Morganova pravila: 14. ( + Y +...)' = ' Y'... 14D. ( Y...)' = ' + Y' +... generalizovana de Morganova pravila: 15. f'(1,2,...,n,0,1,+, ) = f(1',2',...,n',1,0,,+) uspostavljaju vezu između and + 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 11 ksiome i teoreme bulove algebre (nastavak) Dualnost Dualni izraz bulovom izrazu dobija se zamenom sa +, + sa, 0 sa 1, i 1 sa 0, a promenljive se ostavljaju kakve su bile ilo koja teorema koja može da se dokaže važi takođe i za dualnu funkciju Meta-teorema (teorema o teoremama) dualnost: Y +... Y... generalizovana dualnost: 17. f (1,2,...,n,0,1,+, ) f(1,2,...,n,1,0,,+) Različito od demorganovog zakona (pravila) ovo je izraz o teoremama to nije način da se drugačije napišu izrazi 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 12
7 Provera (dokaz) teorema (drugačijim pisanjem) Korišćenjem aksioma bulove algebre: npr., dokaži teoremu: Y + Y' = distributivnost (8) Y + Y' = (Y + Y') komplementarnost (5) (Y + Y') = (1) identičnost (1D) (1) = npr., dokaži teoremu: + Y = identičnost (1D) + Y = 1 + Y distributivnost (8) 1 + Y = (1 + Y) identičnost (2) (1 + Y) = (1) identičnost (1D) (1) = 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 13 Provera (dokaz) teorema (indukcijom) Korišćenjem potpune indukcije (kompletne kombinacione tabele): npr., de Morganova pravila: ( + Y)' = ' Y' NOR je ekvivalentno sa ND uz komplementiranje ulaza Y ' Y' ( + Y)' ' Y' ( Y)' = ' + Y' NND je ekvivalentno sa OR uz komplementiranje ulaza Y ' Y' ( Y)' ' + Y' Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 14
8 Jednostavan primer 1-bitni binarni sabirač ulazi:,, arry-in izlazi: Zbir, arry-out in Zbir out in Zbirout Zbir = ' ' in + ' in' + ' in' + in out = ' in + ' in + in' + in 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 15 Primena teorema za uprošćenje izraza Teoreme bulove algebre mogu da uproste bulove izraze npr., jednačine za izlaz prenosa (carry-out) punog sabirača (ista pravila važe za bilo koju funkciju) out = ' in + ' in + in' + in = ' in + ' in + in' + in + in = ' in + in + ' in + in' + in = (' + ) in + ' in + in' + in = (1) in + ' in + in' + in = in + ' in + in' + in + in = in + ' in + in + in' + in = in + (' + ) in + in' + in = in + (1) in + in' + in = in + in + (in' + in) = in + in + (1) = in + in + 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 16
9 Od bulovih izraza do logičkih gejtova NOT ' ~ Y Y 1 0 ND Y Y Y Y Z Y Z OR + Y Y Y Z Y Z Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 17 Od bulovih izraza do logičkih gejtova (nastavak) NND Y Z Y Z NOR Y Z Y Z OR Y Y Z Y Z xor Y = Y' + ' Y ili Y ali ne oba ( nejednakost", razlika") NOR = Y Y Z Y Z xnor Y = Y + ' Y' i Y su isti ( jednakost", koincidencija") 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 18
10 Od bulovih izraza do logičkih gejtova (nastavak) Više od jednog načina da se izraz mapira u gejtove T2 npr., Z = ' ' ( + D) = (' (' ( + D))) T1 Z korisšćenjem 3-ulaznog gejta T1 Z D T2 D 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 19 Talasni oblici logičkih funkcija praktično je to rotirana kombinaciona tabela Uočiti kako se ivice ne nalaze na istoj liniji potrebno je određeno vreme da se prenese signal sa ulaza na izlaz gejta! vreme promena Y se nakon određenog vremena "propagira" kroz gejtove 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 20
11 Izbor različitih realizacija funkcije Z realizacija u dva nivoa (ne računamo NOT gejtove) realizacija u više nivoa (gejtovi sa manje ulaza) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 21 OR gejt (lakši za crtanje, ali više košta da se napravi) Koja realizacija je najbolja? Smanjiti broj ulaza ulazna promenljiva (komplementirana ili ne) može približno da košta kao dva tranzistora po ulazu Zašto se ne računaju invertori? Manje ulaza znači manje tranzistora manja kola Manje ulaza pretpostavlja brže gejtova gejtovi su manji i zbog toga i brži Fan-in (broj ulaza gejta) je ograničen u nekim tehnologijama Smanjiti broj gejtova Manje gejtova (i pakovanja u kojima se isporučuju) znači manja elektronska kola direktno utiče na troškove proizvođača 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 22
12 Koja realizacija je najbolja? (nastavak) Smanjiti broj nivoa gejtova Manji broj nivoa gejtova znači manju propagaciju (kašnjenje) Konfiguracija sa manjim kašnjenjem zahteva više gejtova šira kola sa manjom dubinom Kako koristimo trgovinu između povećanog kašnjenja i veličine kola? utomatizovani alati za generisanje različitih rešenja Logička minimizacija: smanjiti broj gejtova i kompleksnost Logička optimizacija: redukcija uz uzimanje u obzir kašnjenja 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 23 Jesu li sve realizacije ekvivalentne? Uz iste ulazne stimuluse, tri alternativne implementacije imaju skoro isto ponašanje kašnjenja su različita gličevi mogu da se pojave varijacije zbog razlika u broju nivoa gejtova i strukturi Tri implementacije su funkcionalno ekvivalentne 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 24
13 Implementiranje bulovih funkcija Tehnološki nezavisne Kanoničke forme Forme sa dva nivoa Forme sa više nivoa Izbor tehnologije Pakovanje sa nekoliko gejtova Regularna logička kola Programabilna logika sa dva nivoa Programabilna logika sa više nivoa 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 25 Kanoničke forme Kombinacione tabele su jedinstveno predstavljanje bulovih funkcija Mnogo alternativnih realizacija gejtova mogu da imaju istu kombinacionu tabelu Kanoničke forme Standardne forme za bulove izraze Obezbeđuje jedinstveni algebarski potpis 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 26
14 Zbir-proizvoda (Sum-of-Products) kanoničke forme Takođe poznate kao disjunktne normalne forme Takođe poznate kao minterm proširenje F = F = ''+ ' + ' + ' + F F' F' = ''' + '' + '' 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 27 Zbir-proizvoda (Sum-of-Products) kanoničke forme (nastavak) Product term (ili minterm) NDovan proizvod činilaca ulazna kombinacija za koju je izlaz TRUE Svaka promenljiva pojavljuje se samo jednom, u invertovanoj ili neinvertovanoj formi (ali ne u obe) minterm-ovi 0 '''m0 1 '' m1 0 '' m2 0 ' m3 1 '' m4 1 ' m5 0 ' m6 1 m7 skraćena notacija za minterms 3 promenljive F u kanoničkoj formi: F(,, ) = Σm(1,3,5,6,7) = m1 + m3 + m5 + m6 + m7 = '' + ' + ' + ' + kanonička forma minimalna forma F(,, ) = '' + ' + ' + + ' = ('' + ' + ' + ) + ' = ((' + )(' + )) + ' = + ' = ' + = + 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 28
15 Proizvod-zbirova (Product-of-Sums) kanonička forma Poznata i kao konjunktivna normalna forma Poznata i kao maxterm ekspanzija F F' F = F = ( + + ) ( + ' + ) (' + + ) F' = ( + + ') ( + ' + ') (' + + ') (' + ' + ) (' + ' + ') 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 29 Proizvod-zbirova (Product-of-Sums) kanonička forma (nastavak) Sum term (ili maxterm) ORovana suma činilaca ulazna kombinacija za koju je izlaz FLSE Svaka promenljiva pojavljuje se samo jednom, u invertovanoj ili neinvertovanoj formi (ali ne u obe) maxterm-ovi 0 ++ M0 1 ++' M1 0 +'+ M2 0 +'+' M3 1 '++ M4 1 '++' M5 0 '+'+ M6 1 '+'+' M7 F u kanoničkoj formi: F(,, ) = ΠM(0,2,4) = M0 M2 M4 = ( + + ) ( + ' + ) (' + + ) kanonička forma minimalna forma F(,, ) = ( + + ) ( + ' + ) (' + + ) = ( + + ) ( + ' + ) ( + + ) (' + + ) = ( + ) ( + ) skraćena notacija za maxterm-ove 3 promenljive 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 30
16 S-o-P, P-o-S, i de Morganova teorema Sum-of-products (zbir-proizvoda) F' = ''' + '' + '' Primenimo de Morganovu teoremu (F')' = (''' + '' + '')' F = ( + + ) ( + ' + ) (' + + ) Product-of-sums (proizvod-zbirova) F' = ( + + ') ( + ' + ') (' + + ') (' + ' + ) (' + ' + ') Primenimo de Morganovu teoremu (F')' = ( ( + + ')( + ' + ')(' + + ')(' + ' + )(' + ' + ') )' F = '' + ' + ' + ' + 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 31 Četiri alternative za implementaciju funkcije F = + u dva nivoa F1 kanonička suma-proizvoda minimizirana suma-proizvoda F2 F3 kanonički proizvod-zbirova F4 minimiziran proizvod-zbirova 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 32
17 Talasni oblici za četiri alternative Talasni oblici su u suštini identični Izuzev gličeva Kašnjenja su skoro identična (ako se modeliraju kao kašnjenje po nivou, na po tipu gejta ili po broju ulaza gejta) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 33 Mapiranje između četiri kanoničke forme Konverzija minterm u Maxterm Koristiti Maxterm-ove čiji se indeksi ne pojavljuju u minterm ekspanziji npr., F(,,) = Σm(1,3,5,6,7) = ΠM(0,2,4) Konverzija Maxterm u minterm Koristiti minterm-ove čiji indeksi se ne pojavljuju u Maxterm ekspanziji npr., F(,,) = ΠM(0,2,4) = Σm(1,3,5,6,7) Minterm ekspanzija F u minterm ekspanziju F' Koristiti minterm-ove čiji indeksi se ne pojavljuju npr., F(,,) = Σm(1,3,5,6,7) F'(,,) = Σm(0,2,4) Maxterm ekspanzija F u maxterm ekspanziju F' Koristiti minterm-ove čiji indeksi se ne pojavljuju npr., F(,,) = ΠM(0,2,4) F'(,,) = ΠM(1,3,5,6,7) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 34
18 Nepotpuno specificirane funkcije Primer: inkrementiranje za 1 binarno kodiranog decimalnog broja D cifre predstavljaju decimalne cifre 0 9 preko četvorobitnih sekvenci D W Y Z isključena stanja W uključena stanja W nije-važno (don't care, D) stanja W ova ulazna stanja ne bi trebalo da se sretnu u praksi "don't care" stanja mogu da se iskoriste u minimizaciji 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 35 Notacija za nekompletno specificirane funkcije Stanja nije-važno (don't care) i kanoničke forme Do sada, jedino su se prikazivala stanja uključeno (TRUE) Takođe se predstavlja skup stanja don't-care Potrebna su nam dva od tri skupa (stanja uključeno, stanja isključeno, stanja nije-važno) Kanoničko predstavljanje funkcije inkrementiranja za 1 D broja: Z = m0 + m2 + m4 + m6 + m8 + d10 + d11 + d12 + d13 + d14 + d15 Z = Σ [ m(0,2,4,6,8) + d(10,11,12,13,14,15) ] Z = M1 M3 M5 M7 M9 D10 D11 D12 D13 D14 D15 Z = Π [ M(1,3,5,7,9) D(10,11,12,13,14,15) ] 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 36
19 Uprošćavanje kombinacione logike u dva nivoa Pronalaženje realizacija minimalne sume proizvoda ili proizvoda zbirova (suma) Iskoristiti informaciju o stanjima nije-važno u ovom procesu lgebarsko uprošćenje Nije algoritamsko/sistematska procedura Kako znamo kada smo našli minimalnu realizaciju? Računarski razvojni alati Precizna rešenja zahtevaju velika računska vremena, posebno za funkcije sa mnogo ulaza (> 10) Heurističke metode se primenjuju naučeni pogoci" da bi se smanjio broj računanja i da bi se došlo do dobrog, ako ne i najboljeg rezultata Ručne metode su još relevantne Da bismo razumeli automatizovane alate i njihovu snagu i slabosti Mogućnost provere rezultata (na malim primerima) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 37 Teorema sjedinjenja Ključno sredstvo uprošćenja: (' + ) = Suština uprošćenja logike u dva nivoa Pronaći dva podskupa elemenata iz skupa uključenih stanja gde samo jedna promenljiva menja svoju vrednost ova jedina promenljiva vrednost može da se eliminiše i da se jedan product term koristi za predstavljanje oba elementa F = ''+' = ('+)' = ' F ima istu vrednost u oba reda skupa uključenih stanja ostaje ima različite vrednosti u dva reda se eliminiše 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 38
20 ulove kocke Vizuelna tehnika za određivanje kad može da se primeni teorema sjedinjenja n ulaznih promenljivih = n-dimenzionalna kocka 1-kocka Y kocka kocka Y Z 101 Y Z 000 W Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 39 4-kocka Mapiranje kombinacionih tabela u bulove kocke Teorema sjedinjenja kombinuje dva lica kocke u veće lice Primer: F se menja unutar lica, ne ovo lice predstavlja ' skup uključenih stanja = popunjeni čvorovi skup isključenih stanja = prazni čvorovi skup stanja nije-važno = čvorovi označeni sa 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 40 F dva lica veličine 0 (čvorovi) kombinuju se u lice veličine 1(linija)
21 Primer sa tri promenljive inarni pun sabirač logika za signal prenosa (carry) in out ('+)in (in'+in) (+')in Skup uključenih stanja je potpuno pokrivena kombinacijom (OR) podkocki niže dimenzije primetiti da je 111 pokriveno tri puta out = in++in 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 41 Kocke sa više dimenzija Pod-kocke dimenzije veće od F(,,) = Σm(4,5,6,7) skup uključenih stanja formira kvadrat, tj. kocku dimenzije 2 predstavlja prikaz u jednoj promenljivoj, tj. 3 dimenzije 2 dimenzije je TRUE i nepromenjeno i se menjaju Ova podkocka predstavlja promenljivu 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 42
22 m-dimenzione kocke u n-dimenzionom bulovom prostoru U 3-kocki (tri promenljive): 0-kocka, tj., jedinični čvor, izraz sa 3 promenljive 1-kocka, tj., linija sa dva čvora, izraz sa 2 promenljive 2-kocka, tj., ravan sa četiri čvora, izraz sa 1 promenljivom 3-kocka, tj., kocka sa osam čvorova, izraz sa konstantom "1" U opštem slučaju, m-podkocka unutar n-kocke (m < n) izraz sa n m promenljivih 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 43 Karnoove mape Predstava bulove kocke u ravni Savija se na ivicama Teška za crtanje i vizualizaciju za više od 4 dimenzije Praktično nemoguće za više od 6 dimenzija lternativa kombinacionim tabelama za pomoć vizualizaciji susednih stanja Vodič za primenu teoreme sjedinjenja Elementi skupa uključenog stanja sa samo jednom promenljivom koja menja vrednost su susedna, suprotno situaciji u linearnoj kombinacionoj tabeli F Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 44
23 Karnoove mape (nastavak) Šema označavanja bazirana na grejovom kodu npr., 00, 01, 11, 10 Samo jedan bit se menja između susednih ćelija D = 1101= D 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 45 Susedne ćelije u Karnoovim mapama Prva i poslednja kolona su susedne Gornji i donji red su susedni Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 46
24 Primeri karnoovih mapa F = out = f(,,) = Σm(0,4,6,7) in+ in in Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 47 pronaći komplement funkcije pokrivanjem stanja 0 podkockama Primeri karnoovih mapa (nastavak) G(,,) = 1 0 F(,,) = Σm(0,4,5,7) = F' prosto zamenjuje jedinice nulama i obratno F'(,,) = Σ m(1,2,3,6) = + 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 48
25 Karnoova mapa: primer sa 4 promenljive F(,,,D) = Σm(0,2,3,5,6,7,8,10,11,14,15) F = + D + D D 0000 D 1000 naći najmanji broj najvećih mogućih podkocki da se pokrije skup uključenih stanja (manje izraza sa manjim brojem ulaza po izrazu) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 49 Karnoove mape: stanja nije-važno (don t care) f(,,,d) = Σ m(1,3,5,7,9) + d(6,12,13) bez stanja nije-važno f = D + D D 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 50
26 Karnoove mape: stanja nije-važno (don t care) (nastavak) f(,,,d) = Σ m(1,3,5,7,9) + d(6,12,13) f = 'D + ''D bez stanja nije-važno f = 'D + 'D sa stanjima nije-važno 0 1 D ako se stanje nije-važno koristi kao "1, 2-kocka može da se formira umesto 1-kocke da se pokrije ovaj čvor 0 stanja nije-važno mogu da se koriste kao 1 ili 0 zavisno od toga šta nam više odgovara 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 51 Primer: dvobitni komparator N1 N2 D LT EQ GT < D = D > D blok dijagram i kombinaciona tabela D LT EQ GT treba nam karnoova mapa sa 4 promenljive za svaku od 3 izlazne funkcije 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 52
27 Primer: dvobitni komparator (nastavak) D D D K-mapa za LT K-mapa za EQ K-mapa za GT LT = EQ = GT = ' ' D + ' + ' D '''D' + ''D + D + 'D ' D' + ' + D' = ( xnor ) ( xnor D) LT i GT su slični (zameniti / i /D) 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 53 Primer: dvobitni komparator (nastavak) D dve alternativne implementacije funkcije EQ sa i bez OR EQ EQ NOR se implementira sa najmanje 3 prosta gejta 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 54
28 Primer: 2x2-bitni množač P1 P2 P4 P8 blok dijagram i kombinaciona tabela P8 P4 P2 P K-mapa sa 4 promenljive za svaku od 4 izlazne funkcije 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 55 Primer: 2x2-bitni množač (nastavak) 2 K-mapa za P8 K-mapa za P4 2 1 P4 = 221' + 21' P8 = K-mapa za P2 1 K-mapa za P1 P1 = P2 = 2' ' + 22'1 + 21' Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 56
29 Primer: D inkrement za 1 I1 I2 I4 I8 blok dijagram i kombinaciona tabela O1 O2 O4 O8 I8 I4 I2 I1 O8 O4 O2 O K-mapa sa 4 promenljive za svaku od 4 izlazne funkcije 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 57 Primer: D inkrement za 1 (nastavak) I8 1 O8 O4 I8 0 I2 I4 0 I8 0 I1 O2 O8 = I4 I2 I1 + I8 I1' O4 = I4 I2' + I4 I1' + I4 I2 I1I2 O2 = I8 I2 I1 + I2 I1' O1 = I1' O I4 I8 1 I1 0 I1 0 I1 I2 I4 I2 I4 15-Mar-07 Merni instrumenti - Digitalna elektronika 58
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad 3. IMPLEMENTACIJA KOMBINACIONE LOGIKE. Merni instrumenti - Digitalna elektronika. Implementacija kombinacione logike.
TN Novi Sad Merni instrumenti - igitalna elektronika 8-Mar-7 3. IMPLEMENTIJ KOMINIONE LOGIKE dr oran Mitrović Implementacija kombinacione logike Logika u dva nivoa Implementacija logike u dva nivoa NN/NOR
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα6. BULOVA ALGEBRA I LOGIČKA KOLA
6. ULOVA ALGERA I LOGIČKA KOLA Poznato je da se pojam algebre odnosi na oblast matematike koja se bavi proučavanjem opštih svojstava brojnih sistema i opštih metoda rešavanja problema pomoću jednačina.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.
Matematička logika Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia oktobar 2012 Iskazi, istinitost, veznici Intuitivno, iskaz je rečenica koja je ima tačno jednu jednu istinitosnu
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραArhitektura računara
Arhitektura računara vežbe - čas 1 i 2: Minimizacija logičkih funkcija Mladen Nikolić URL: http://www.matf.bg.ac.yu/~nikolic e-mail: nikolic@matf.bg.ac.yu 1 Bulova algebra Klod Šenon je 1938. uočio da
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραArhitektura računara. vežbe - čas 1 i 2: Minimizacija logičkih funkcija
Arhitektura računara vežbe - čas 1 i 2: Minimizacija logičkih funkcija 1 Bulova algebra Klod Šenon je 1938. uočio da se Bulova algebra može koristiti u rešavanju problema digitalne elektronike. Bulova
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραArhitektura računara. Bulova algebra. Elementi logike. Logičke funkcije. Potpuni sistemi logičkih funkcija. Uvod u organizaciju računara 1.
Bulova algebra Arhitektura računara vežbe - čas i 2: Minimizacija logičkih funkcija Klod Šenon je 938. uočio da se Bulova algebra može koristiti u rešavanju problema digitalne elektronike. Bulova algebra
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραBulove jednačine i metodi za njihovo
Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Bulove jednačine i metodi za njihovo rešavanje Master rad Mentor: Slavko Moconja Student: Nevena Dordević Beograd, 2017. Sadržaj 1 Uvod 2 2 Bulova algebra 3
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραElementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona
lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραSKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE
SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραMatematička logika i principi programiranja zadaci iz oktobarskog roka Rezultate prikazati u dekadnom i heksadecimalnom sistemu.
Matematička logika i principi programiranja zadaci iz oktobarskog roka 2005 1. Naći zbir i razliku binarnih brojeva: 1000,01 i 110,1 Rezultate prikazati u dekadnom i heksadecimalnom sistemu. Uputstvo:
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραEnkodiranje i dekodiranje
Kombinaciona kola Vanr.prof.dr.Lejla Banjanović Mehmedović Enkodiranje i dekodiranje Enkodiranje je proces postavljanja sekvenc ekarkatera (slova, brojevi i određeni simboli)u specijalizirani digitalni
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότεραKomponente digitalnih sistema. Kombinacione komponente Sekvencijalne komponente Konačni automati Memorijske komponente Staza podataka
Komponente digitalnih sistema Kombinacione komponente Sekvencijalne komponente Konačni automati Memorijske komponente Staza podataka Standardne digitalne komponente (moduli) Obavljaju funkcije za koje
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραStandardne digitalne komponente (moduli)
Sabirači/oduzimači, množači, Aritmetički komparatori, ALU Vanr.prof.dr.Lejla Banjanović- Mehmedović Standardne digitalne komponente (moduli) Složeni digitalni sistemi razlaganje funkcije na podfunkcije
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 1: Vektori
Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραSistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραNeka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.
Korespondencije Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B. Pojmovi B pr 2 f A B f prva projekcija od
Διαβάστε περισσότερα1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici
Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραDigitalna mikroelektronika
Digitalna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 27. Deo I Kombinaciona logička kola Kombinaciona logička kola Osnovna kombinaciona logička kola 2 3
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραSkup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }
VEROVTNOĆ - ZDI (I DEO) U računu verovatnoće osnovni pojmovi su opit i događaj. Svaki opit se završava nekim ishodom koji se naziva elementarni događaj. Elementarne događaje profesori različito obeležavaju,
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότερα8 Funkcije više promenljivih
8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα