AUDITORNE VJEŽBE IZ FIZIKE, PEIT, 1. GODINA PO BOLOGNI

Transcript

1 AUDIORNE VJEŽBE IZ FIZIKE, PEI,. GODINA PO BOLOGNI MJERNE JEDINICE. Izvršite pretvore: a) [n]? [] ) [H]? [kh] c),5 [kg]? [g] d) [MW]? [W] e) [dag]? [dg] dekagra - decigra f) [hl]? [dl] g), [fc]? [C] a) -9 [] x -3 [] x -9 / -3-6, tj. [nc], [] ) -3 [H] x 3 [H] x -3 / 3-6 -, tj. [H], [kh] c),5 3 [g]5 [g] d) 6 x x (6-) (-6),, tj., [W] [MW] e) da, d, [g] x - [g] x [dag] [dg] f) [hl] [l], [l] [dl] [dl] g) feto kulon -5 [C]. Stoga je:, [fc] [C] HARMONIČKO IRANJE. Napiši jednadžu haroničkog titranja aterijalne točke, x(t), ako je zadano: a) ϕ, ) ϕ π/, c) ϕ π, d) ϕ 3π/, e) ϕ π. Aplituda titranja je A5 [c], a period titranja 8 [s]. Grafički prikažite ta titranja. a) x 5 sin (πt/8 ) 5 sin πt/ [c] ) x 5 sin (πt/8 π/) 5 sin (πt/π/)5 cos (πt/) [c]

2 c) x 5 sin (πt/8 π) 5 sin (πt/8 π) - 5 sin (πt/) [c] d) x 5 sin (πt/8 3π/) 5 sin (πt/ 3π/) -5 cos (πt/) [c] e) x 5 sin (πt/8 π) 5 sin (πt/) [c]

3 3. Koliko put prevali u t [s] čestica žice koja titra frekvencijo od f 3 [Hz] ako je aplituda titranja A,5 []. Pošto tijelo u jedno titraju prijeđe puta (od početnog položaja prea gore, pa od gore prea početno položaju, pa od početnog položaja prea dolje i od dna do početnog položaja, sl. sinusoidi sao gore-dolje gianje) y slijedi: y y ax n n roj titraja u vreenu t. y y ax (ft),5 3 6 [c]. Na spiralnu elastičnu oprugu oješen je uteg ase 5 [kg]. Koliko je vrijee jednog titraja spiralne opruge ako se pod djelovnje sile F 5 [N] opruga produži za x 3 [c]? 5,3 5 π π π π F x x F x F,6 [s] 5. Kolika je akceleracija sloodnog pada na ekvatoru ako je tao sekundarno njihalo dugo 99,3 [c]?,9993 [], [s] (sekundarno njihalo), g? 9,77,993 : s g g g g g π π π π π

4 6. Na niti dugoj [] visi uteg. Uteg se izaci iz položaja ravnoteže rzino v,3 [/s]. Za koliko se uteg udaljio od položaja ravnoteže? A? π π, g 9,8 83 v πa v πa : π v,3,83 A,35 π π 7. Na dnu čaše sfernog olika titra ez trenja kuglica. Koliko je vrijee jednog titraja te kuglice ako je polujer zakrivljenosti dna čaše R? Izračunajte period za R [c]. U izrazu za, kao u prethodni zadacia, potreno je uvrstiti R: [] s [ ] R, π π π, g g 9, Ako tijelo ase [kg] ojesio o elastičnu oprugu ona se produlji za x [c]. Koliki je period titranja i frekvencija ako se taj sustav zatitra? [] s F G ili kx g g k x π k π g x f π x g f,5, π [ Hz] 9,8, [] s VALOVI 9. Haronički val se širi rzino 6 [/s]. Dvije čestice sredstava, koje su u sjeru širenja vala, udaljene su eđusono za,5 [c] i titraju s razdioo u fazi od 3º. a) Kolika je frekvencija i valna duljina? ) Napisati jednadžu vala ako je za t i x. a)

5 ) x ϕ π x λ y A sin π t x π λ v f λ π x π,5 λ ϕ π 6 6,3 [ Hz],3 x x x Asin π tf Asin π t λ λ,3 [ ] [ ]. Od izvora širi se val s aplitudo y ax [c]. Kolika je elongacija točke koja je od izvora udaljena za x 3λ/ u trenutku kad je od početka titranja prošlo t,9? y? t x,9,75λ y yax sin π sin 8 sin 5 8, 9 λ λ. Kroz neko sredstvo šire se valovi frekvencije f 66 [Hz] aplitude y ax,3 [], Valna duljina je λ,5 []. Odredite: a) rzinu širenja vala v i ) aksialnu rzinu jedne čestive, v. λ a) v λf 33 s ) v ax πyax πy f,3 3 ax π 66, s.. Elastično uže duljine 3 [] ase 8 [kg] napeto je eđu svoji krajevia silo od 5 [N]. Koje će vrijee iti potreno da se transverzalni val, koji se utisne udarce na jedno kraju užeta, proširi do drugog kraja i vrati natrag? F 5 3 v 9,86 8 s v a t a vt s t s 3 t, 65[] s v v 9,86 3. Koliko silo trea napeti konop dug [], ase [kg] da se po njeu širi val rzino v 8 [/s]? v v F F : v 8 F 6, [ N] [ c]

6 . Dva vala jednake valne duljine λ [c], faze i aplitude y ax 3 [c]. Nacrtati rezultirajući val. Koja u je aplituda? A y ax y ax y ax 6 [c] 5. Dva vala jednake λ 5 [c] i ezine širenja s razliko u fazi z 5 [c] šire se u isto sjeru. a) Kolika je elongacija točke koja je udaljena x 5 [c] od ližeg ishodišta u trenutku t / ako su aplitude svakog od valova y ax c. ) Kolika je aplituda rezultirajućeg vala? a) y y ax cos sin 5 ) Y 8 [c] zπ πt π z cos sin x λ λ cos6 sin( ),696 [ c] ZVUČNI VALOVI 6. Brzina širenja zvuka u vodi je v 5 [/s]. Izračunajte odul elastičnosti za vodu ako je njena gustoća ρ [kg/ 3 ]. E v v v ρ 5 E ρ E ρ ρ, 9 N

7 7. Aparat za jerenje uke pokazuje razinu zvuka u soi od 85 [db]. Kolika je jakost zvuka u soi? Za ljudsko uho I [ W ], što je granica čujnosti. I L log I L log I log I L log I log I 85 log L log I I 8,5 3,5 3, [ W ] PRAVOCRNO ŠIRENJE SVJELOSI 8. Valovi svjetlosti šire se vakuuo rzono c 3 8 /s. Vidljivi se spektar proteže od valne duljine λ lj -7 [] (ljuičasta svjetlost) do λ c 7-7 [] (crvena). a) Kolike su frekvencije valova svjetlosti navedenih valnih duljina? ) Radio valovi se šire rzino svjetlosti. Frekvencije radio valova protežu se od ν 55 [khz] do ν,6 [MHz]. Kolike su valne duljine koje odgovaraju to frekvencijaa? c c a) λ ν ν λ ν lj,75 [ Hz] 7 ) 8 3 ν c 7 c λ ν c λ ν ,5, , [ Hz] [ ] 87,5 9. oranj osvjetljen Sunce aca sjenu dugačku x []. Kolika je visina tornja ako štap dugačak h [] aca sjenu dugačku x,8 []? Duljina sjene tornja x [ ] Iz slike je vidljivo da je riječ o dva sukladna pravokutna trokuta, zato se ože postavit ojer:

8 h h h x x x x h h xh h 5 x x : x [ ]. ana koora s vrlo aleni otvoro dugačka [c] i završava utni staklo. Dva etra ispred koore nalazi se svijeća s plaeno visoki 3 [c]. a) Kolika je visina slike plaena na utno staklu? ) Uz koji će uvjet iti slika jednaka predetu, odnosno veća ili anja? Projer otvora se zanearuje. a) Iz nacrtane slike ože se zaključiti (sličnost trokuta)da je: x : y x : y x y x y y,3 y,5 [] ) Iz ojera se ože pokazati da će slika iti jednaka predetu kada je udaljenost svijeće od tane koore [c]. Ako je udaljenost anja od [c], slika je veća, a ako je udaljenost veća slika će iti anja. FOOMERIJA. Zastor je udaljen [] od točkastog izvora svjetlosti jakosti 5 kandela. Koliki je svjetlosni tok ako je na zastoru osvjetljena površina od,5 [ ].

9 φ S,5 IΩ I 5 6, 5 R [ l]. Kolika je jakost točkastog izvora svjetlosti ako je svjetlosni tok kroz zaišljenu površinu na udaljenosti 5 [] [l]? Zaišljena površina je [ ]. φ φ I 5 Ω S R 5 3. Ulična svjetiljka je postavljena 7 [] iznad ceste i ia jakost 8 [cd] u svi sjerovia prea cesti. Odredite osvjetljenje ceste: a) okoito ispod svjetiljke, ) 5 [] daleko od stupa. [ cd] I 8 R 7 ) Kako je riječ o pravokutno trokutu, R se ože izračunati iz Pitagorina poučka. a) E 6, 36[ lx] I I R 8 7 E cosϕ 8, 797 R R R RAVNO ZRCALO. Ravno zrcalo se zakrene za kut ϕ. Koliko će se pri toe zakrenuti reflektirane zrake? [ lx]

10 Za prvoitni položaj zrcala kut izeđu upadne i reflektirane zrake je α. Za novi položaj zrcala kut izeđu upadne i nove reflektirane zrake je (αϕ), jer se pojeranje ravnine zrcala proijenio i upadni kut s oziro na sietralu zrcala (iako je zraka i dalje na istoj putanji). Stoga se reflektirana zraka zakrene za kut δ (αϕ) - α ϕ. SFERNO ZRCALO 5. Na kojoj udaljenosti od konveksnog sfernog zrcala polujera,5 [] trea postaviti svijeću pa da njezina slika ude [] iza zrcala? a R a R a R ( ) (,5),5 R ( ) (,5), Zraka svjetlosti upada okoito na staklenu optičku prizu indeksa loa,5, kojoj je kut 3º. Odrediti kut devijacije. [ ] Zakon loa: sin A sinα n sinα n sin A,5 sin 3,75 α 8,6 δ α α A α A 8,6 3 8,6 7. Predet visok [c] nalazi se [c] ispred konkavnog sfernog zrcala s polujero zakrivljenosti R 6 [c]. Odredite konstrukcijo i računo položaj i visinu slike. Grafički:

11 Računski: R f 3 [ c] a f 3 3 [c] y' y y' a y' [ c] Slika je realna uvećana i ornuta. 8. Predet visok [c] nalazi se [c] ispred konveksnog sfernog zrcala s polujero zakrivljenosti R 6 [c]. Odredite konstrukcijo i računo položaj i visinu slike. R 6 f 3 [ c]

12 a f 3 3 7, y' y y',7 [ c] a y' 7, [ c] Slika je uanjena (y c, y',7 c), uspravna i virtuelna (iaginarna). 9. Predet visok [c] udaljen je [c] od tjeena konkavnog sfernog zrcala s polujero zakrivljenosti 5 [c]. Odredite grafički i računski položaj i veličinu slike. R f 5 [ c] a f 5 5 5

13 66,7 [c] y ' y y' 6,675 a y' 66,7 [ c] Slika je realna, uvećana i ornuta. 3. Čavao dug 3 [c] stoji na udaljenosti [c] ispred tjeena konkavnog zrcala. Kolika je veličina slike ako je fokalna daljina zrcala 5 [c]? Konstruiraj sliku čavla. a f [c] y' y a y' 3 3

14 y' 9[ c] LEĆE 3. Kolika je konvergencija divergentne leće fokalne daljine: a) f [], ) f 5 [c], c) f [], d) f [d] i e) f,8 [d]? a) Divergentne leće su negativne konvergencije, pa vrijednosti za f trea ponožiti s (-). ) j [ ] f,5 j,5 f j 5 f, j,5 f,8 c) [ ] d) [ ] e) [ ] [ ] j f 3. Gdje se nalazi slika predeta visine 3 [c] koji je od divergentne leće udaljen [c]? Jakost leće je -5 dioptrija. Koliki su povećanje i veličina slike? Kakva je narav slike? Jednadža leće: a f j Udaljenost slike: a,, ja 5 (,) 33 [ ]

15 Povećanje: a,33,333, Veličina slike: y' y,333 3 [c] Slika je virtuelna (jer je <), uspravna (y'>) i uanjena (<<). 33. Dalekovidno oko ne vidi oštro predete koji su liži od []. Kolika je jakost koju ora iati leća naočala koja oogućuje oku da vidi predete udaljene 5 [c]? Radi se o konvergentnoj leći, koja od predeta y stvara sliku y'. Za oko je ta slika predet koji vidi. a j j,5 3dioptrije 3. Konvergentna leća ia fokalnu daljinu f [c]. Pred lećo na udaljenosti od 6 [c] nalazi se predet visok [c]. Odredite računski i konstrukcijo položaj i veličinu slike tog predeta. a f f a 6 3 [c] y' y a 6

16 y' (-) - [c] Slika je ornuta jer je y'/y negativna, realna i uvećana. 35. Divergentna leća ia fokalnu daljinu f 5 [c]. Pred lećo u udaljenosti od 3 [c] stoji predet visok [c]. Odredite konstrukcijo i računski položaj, veličinu i narav slike. a f f a , 75[ c] 8 Slika je iaginarna, je nagativan. a 8,75,65 3 Slika je uspravna; je pozitivan. y' y y' y,65, 5 [ c]

17 Slika je uanjena. 36. Udaljenost izeđu ojektiva i okulara Keplerova dalekozora je,5 []. Okular ia fokalnu daljinu 5 [c]. Koliko je ukupno povećanje toga dalekozora? D f f f D f 5 c 5 c 5 c f f Predet koji se proatra ikroskopo udaljen je od ojektiva, [c], a daljina noralnog vida je d 5 [c]. Ojektiv ikroskopa fokalne je daljine f [c]. Ako okular povećava puta, kolika je duljina ikroskopa i ukupno povećanje? Zadano je: -5 [c], f [c], a -, [c] i γ. Na ojektivu je: a f 6 [ c] 5 γ. a γ Povećanje okulara je a,7857[ c] Duljina ikroskopa je: L a 6,7857 7,7857 [c]. Povećanje ojektiva je: 5 a Ukupno povećanje je: M γ Udaljenost dva koherentna izvora svjetlosti je d, []. Na daljini D 5 [c] od njih se nalazi zastor. Odredite razak izeđu interferencijskih pruga za crvenu (λ C 7-7 []) i ljuičastu (λ lj -7 []) svjetlost. S C Dλ d C 5 7 3, 7 3,5 [ ] S lj Dλ d lj 5 3, 7 [ ] 39. Optička rešetka ia 5 zareza po ilietru. Okoito na nju upada paralelni snop svjetlosti. U spektru prvog reda opažaju se dva aksiua, prvi pod kuto ogia,5º, a drugi pod kuto 3º. Koje su valne duljine upadne svjetlosti?

18 Konstanta rešetke: d [ ] Iz izraza: λ sin α K sljedi: d λ d sinα 6 sin,5 7 [ ] λ d sinα 6 sin3,5 7 [ ] VALOVI SVJELOSI. Kod Loydova se zrcala izvor nalazi [] iznad ravnine zrcala. Pruge interferencije proatrane na zastoru koji je za a [] udaljen od izvora, iaju eđusoni razak s,3 []. Kolika je duljina vala upotrijeljena izvora? λa sd,3 s λ,6 µ d a [ ],6[ ]. Slika interferencije na Fresnelovi zrcalia nalazi se na zastoru udaljenu 3 [] od zrcala. ane pruge interferencije eđusono su udaljene 6 []. Pukotina dugačka,5 [] daje pooću leće na neko zastoru sliku pukotine dugačku 5 [c]. Kroz istu leću doiva se na isto zastoru i slika nastala od slika pukotina u zrcalia. Udaljenost pukotina na to zastoru je 9 []. Kolika je duljina vala izvora? Dužina pukotine je,5 c, a slike 5 c te je: y γ y ' 5,5 36 Udaljenost izvora, d, ože se naći s pooću povećanja leća, jer je: λ y γ y ' x d x',9 d, 5 γ 36 sd a λa s d [ c],6,5,5 3 [ µ ]. Okoito na pukotinu široku [µ] pada paralelni snop svjetlosti valne duljine λ 5,89-5 [c]. Nađite kutove pod kojia se vide iniui rasvjete.

19 k d λ 5,89 5 3,39 3 k,, 3 kλ d sinα k sinα k kλ d sinα 5,89 5,95 α sin,95 sinα sinα 5,89 5,589 α sin, ,89 5 3,8835 α sin,8835 7,8 36,5 6,67 3. Koliki je kut β elevacije Sunca kad su zrake reflektirane od irne površine vode, totalno polarizirane? n vode,33 tgα n,33 α tg -,33 53,6 53 α β 9 β Kut polarizacije za flintovo staklo je α 6 3'. Koliki je indeks loa toga stakla? n tg α tg 6,5,77 FOOELEKRIČNI EFEK 5. Izračunajte energiju veze elektrona u etalu ako pod djelovanje ultraljuičastog zračenja valne duljine λ, -7 [] fotoelektroni iaju aksialnu rzinu v aks 8 5 [/s]. U Einsteinovu jednadžu za aksialnu kinetičku energiju fotoelektrona: uvrstit će se: E Kaks hν - W

20 vaks E Kaks i v c λ pa se za energiju veze elektrona u etalu doija: W hc v λ aks 3 8 6,63 Js 3 s 7, 9, 3 kg 5 ( 8 s ) 9 6, [] J W 6,, ,8 [ ev ] 6. Željezna kuglica izložena je elektroagnetsko zračenju kojeu je frekvencija ν,5 5 [Hz]. Koliki je aksialni električni napon nakon izlaska elektrona na koji se kuglica ože naiti ako su u željezu elektroni vezani energijo W, [ev]? U Einstenovoj jednadži E Kaks hν - W uvažit će se da je aksialna kinetička energija fotoelektrona jednaka unošku eleentarnog naoja i aksialnog električnog napona kuglice: Stoga je traženi električni napon kuglice: E Kaks eu aks 3 5 hν Wo 6,63 Js,5 Hz U aks,v, 8 9 e e,6 C 7. Izlazna radnja za neku fotoćeliju je 6, -9 [J]. Kolika je rzina v elektrona koji izlete iz te fotoćelije ako je oasjana svjetlošću frekvencije ν 3 5 [Hz]? (Napoena: asa elektrona je 9, -3 [kg]). Svaki foton u zraci svjetlosti je energije hν, a apsoriran u kovini predaje svoju energiju jedno elektronu. Kad je ta energija dovoljno velika da izaci elektron iz kovine, tada nastaje fotoefekt. Prea Einsteinovoj jednadži: v hν W [ V ] v ( hν W ) ( 6,6 Js 3 s 6, J ) 6,7 [ s ] e 9, 3 kg 8. Fotoelektrični efekt opaža se kod srera ako ga se oasja zrakaa duljine vala 6 [Å]. Kolika je rzina elektrona koji izlijeću iz srera ako je oasjano svjetlošću valne duljine [Å]?

21 Granična duljina vala svjetlosti za opažanje fotoelektričnog efekta λ 6 [Å] 6, -8 []. Duljina vala upadne svjetlosti za koju računao rzinu λ [Å]. Riješit će se sustav jednadži: W hν v hν W Slijedi: Uvrštavanje v E K ože se pisati: v h ν hν E K hν hν h ( ν ) ν Fizikalno značenje je da frekvencija upadne svjetlosti ora iti are jednaka izlaznoj radnji da i došlo do fotoefekta. Ako je ta frekvencija anja od granične, znači da svaki foton nea dovoljno energije da izaci elektrone iz kovine. U slučaju da je frekvencija upadne svjetlosti veća od granične (ili što je anja valna duljina), znači da svaki foton ia više energije od one koja je potrena da izaci elektron. Upravo taj višak energije fotoni predaju elektronia i otud potječe kinetička energija izačenih elektrona. Sljedi: c tj. uz: ν doija se: λ v E K h( ν ν ) h( ν ) v ν v hc λ λ 3 8 6,5 Js 3 s 3 9, kg v 7, 5 [ s ] 8 6, 8 FIZIKA AOMA Pooću Bohrovog odela atoa, izračunate su valne duljine linijskih spektara vodika te je tako potvrđeno slaganje teorije i eksperienta, što je ila potvrda kvantne teorije i Bohrovog odela. Spektar vodika piše se s pooću relacije: ν cr H n

22 λ R H n gdje je Rydergova konstanta R H, e Brzina elektrona na n-toj stazi v n nε h En E Frekvencija eititrane svjetlosti: ν n h Broglieva relacija).. Valna duljina čestice: h λ (de v 9. Izračunajte polujer prve kvantne staze elektrona u vodikovo atou. Izraz za polujer staze u vodikovo atou je: r n n h ε π e Za prvu kvantnu stazu n, a ostalo su poznate prirodne konstante: h 6,66-3 [Js], ε 8,85 - [C /N ], a asa i naoj elektrona su: 9, -3 [kg] i e -,6-9 [C]. Uvrštavanje se doija: 3 ( 6,66 ) 8, , (,6 ) 9 r,53 53 π 5. Kolika je rzina elektrona u prvoj kvantnoj stazi atoa? Rješenje se doija uvrštavanje u izraz: Za n sljedi: e nε h v n 9 (,6 ) e v,8 3 ε h 8,85 6,66 Ova rzina je sao c/37, što je van relativističkih efekata. 5. Izračunajte granicu Balerove serije vodikovog spektra. [ ], [ n] Granica serije se doije za n, tj. pri udaljavanju elektrona iz atoa, odnosno za valnu duljinu koja je najkraća u seriji. Opći izrazi su: ν cr H, R H n λ n 6 s

23 gdje je Rydergova konstanta R H,97 7 [ - ]. Serije vodika su: - za, n, 3,... Lyanova ultraljuičasta serija, - za, n 3,,... Balerova vidljiva serija, - za 3, n, 5,... Paschenova infracrvena serija, - za, n 5, 6,... Brackettova infracrvena serija i - za 5, n 6, 7,... Pfundova infracrvena serija. ν cr H cr iz λν c slijedi H λ R H,97 7 3,67 7 [ ] H α 367 [Å] 5. Elektron ia energiju [kev]. Kolika je valna duljina pridruženog vala? Relacija (tzv. de Broglieva relacija) za valnu duljinu čestice ase koja se gia rzino v je: λ Iz relacije za kinetičku energiju, E v / i gornje relacije sljedi: h v λ h v h E h E [kev],6-9 [J],6-6 [J] λ 3 6,66,6 6 9, 3 3,88,388 [ ],388 [Å] NUKLEARNA FIZIKA 93,5 MeV ekvivalent atoskoj asi A aseni roj, Z redni roj 53. Nadopunite navedene nuklearne reakcije: 3 6 a) Na He Mg? 6 ) 9 Cu e? 6 6 c) Ag Cd? 3 d) B He N? 5 7

24 5 e) 8Cd e? 38 3 f) 9 U 9h? Napoena. ransforacija protona u neutron ili ornuto. Maseni roj, A, se ne ijenja (zroj nukleona), a i količina naoja ora ostati neprojenjena. Vrijede zakoni očuvanja naoja i roja nukleona: p e n ν n e p ν 3 6 a) Na He Mg p Gornji rojevi zroj nukleona ora iti jednaki. Donji rojevi su roj protona. e ako je sao eta raspad.kada se ijenja proton u neutron i ornuto zrači se elektron ili antielektron i neutrino ili antineutrino. Antineutrino i elektron ili antielektron i neutrino. 6 6 ) 9 Cu e 8Ni proton se transforirao u neutron i zrači se antielektron i neutrino. 6 6 c) 7 Ag 8Cd e Povećao se roj protona (neutron se pretvorio u proton), a zrači se elektron i antineutrino. 3 d) 5 B He 7 N n 5 5 e) Cd e Ag U 9h f) He 5. Kolika je energija vezanja atoa 55 Mn?,78u p n E,866u ( Z N 5,9) 93,5 (5,8 3,598 5,9)93,5 67,67[ MeV ] p n Nađite energiju vezanja po jedno nukleonu za jezgre: a) 7 N, ) 9 Cu, c) Hg E 63 E ', 9Cu (6,996), 7 N (,37), 8 Hg(99,93) A Z p Nn,37 E' 93,5 7,5 MeV Z p Nn 6,996 E' 93,5 9,75 MeV 63 Z p Nn 99,93 E' 93,5 7,85 MeV a) [ ] ) [ ] c) [ ] Radioaktivni raspado 9U prelazi u 8 P. Koliko se α i β čestica pri to eitira? U ( α, nβ ) 8 P nukeona 3/(težina α-čestice pn)8 α čestica Ako je 8 α čestica, udonje redu je razlika α x naoja 6 nukleona nukleona (p) 6 β i to -β zraka jer se u prirodi sao zrače -β zrake odnosno elektroni (spontano, a u laoratoriju i nuklearni nizovia β).

25 7 57. Odredite energiju koja se ora utrošiti za nuklearnu reakciju 7 N He 8O H. N(,37) O(6,9993) He (,6) H(,783),37,6 (6,9993,783) 8,567 8,696 -,9u E -,9 93,5,[MeV] 58. Kolika je rzina deuterona ase,,66-7 [kg] koji izliječući iz ciklotrona ia energiju 9,8 [MeV]? 6 E 9,8,6 v 7,,66 9 K 7 9, , Koliko će posto prvoitne količine radioaktivne tvari ostati nakon četiri vreena poluraspada? / s N N t / N N N? / / N,65 N N/N 6,5% N 6 6. Koji se dio prvoitnog roja atoa neke radioaktivne tvari neće raspasti nakon,5 vreena poluraspada?,5 / NN -t// N -3/,35N 6. Odredite vrijee poluraspada radioaktivne tvari koja ia konstantu raspada 3,8-3 [s - ]? 3,693,693 8,37 s λ 3,8 [] 3[ in] 6. Radioaktivni izotop natrija Na ia vrijee poluraspada / 5 [h]. a) Kolika je konstanta raspada λ? ) Kolika je aktivnost [µg] tog izotopa? c) Koliko će izotopa ostati od [µg] nakon,65 [h]? Poznata je olna asa natrija: M [g ol - ].,693,693 5 a) λ,8 [ s ] / ) A λ N 5 36 Broj atoa u uzorku ase je: N M N A, gdje je N A 6, 3 [ol - ] Avogadrov roj.

26 6 5 3 A,8 6, 3, 5 λ t,8,65 36 c) N N e e e,368[ µ g] ostati 36,8% prvotne tvari Dopunite nuklearnu reakciju Al( n ) Na Q [ Bq]. Kako je µg % ase, sljedi da će, i izračunajte Q- vrijednost ove reakcije. 7 Al n Na He ili Al( n ) Na 7 3 Al 6,985u n,8665u Na 3,9996u,6u He 3,α [( ) ( )] c [( 6,985u,8665u) ( 3,9996u, 6 u) ] c Al n Na He Q u c 93,8 [MeV] [( 6,985,8665) ( 3,9996,6) ] [( 6,985,8665) ( 3,9996,6) ] Q 3,3 [ MeV ] uc 93,8 Dakle, za pretvoru je potreno dovesti 3,3 [MeV] energije, što znači da upadni neutron ora iati dovoljnu kinetičku energiju da i izazvao nuklearnu reakciju. PAZII NA SLIČNOS SLOVA V ZA BRZINU I GRČKOG NI ν ZA FREKVENCIJU, E SLOVA L I BROJA!!! PRIMJER ISPIA/KOLOKVIJA. Pet jednakih sirena daje razinu zvuka 9 db. Kolika je razina zvuka jedne sirene? Granica čujnosti I - W -.. Predet je udaljen c od konkavnog sfernog zrcala radijusa 8 c. Koliko je linearno povećanje tog zrcala? 7 3. Dopuniti nuklearnu reakciju: 3 Li( α,?) B.. Refleksija valova. 5. Priroda i rzina svjetlosti. 6. Fuzija.. Kojo se rzino udaljuje opažač od nepoičnog izvora zvuka ako se visina tona koji čuje sanji za %? Brzina zvuka u zraku v z 33 s -.

27 . Divergentna leća ia jakost -,5 dioptrija. Pred lećo se na udaljenosti c nalazi predet visok 5. Kolika je veličina njegove slike? 3. Za koliko se postotaka sanji količina radija za godina, ako je vrijee njegovog poluraspada 58 godina?. Brzina transverzalnog vala. 5. Snellov zakon. 6. Fisija. I. kolokvij do leća, ali ne i leće! II. kolokvij - ostalo