Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki

Σχετικά έγγραφα
Potencija taqke. Duxan uki

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0:

Projektivna geometrija Milivoje Luki

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

i l 2, paralelne pravim l 1 i l 2, respektivno (sl. 1). Uoqimo ravan ϕ paralelnu ravni π, i neka ona seqe prave l 1 i l 2 u taqkama

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Sli cnost trouglova i Talesova teorema

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

EUKLIDSKA GEOMETRIJA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA

Projektivna geometrija

Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije

Kombinatorna geometrija verzija 1.7.1:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1

IZVODI ZADACI (I deo)

OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije DRЖAVNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 5. mart 2016.

Prvi razred A kategorija

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Aksiome podudarnosti

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Elementi spektralne teorije matrica

Zadaci iz Topologije A

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

1.4 Tangenta i normala

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2005/2006.

REXENjA ZADATAKA OKRUЖNOG TAKMIQENjENjA IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija

Glava 1. Trigonometrija

Konstruktivni zadaci. Uvod

Operacije s matricama

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

MOJ QAS. Ljubixa Dini. POVRXINA LOPTE (SFERE) Qas obrade novog gradiva u OX,, ele kula u Nixu

Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1

Zbirka zadataka iz geometrije. Elektronsko izdanje

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Prvi razred A kategorija

Polinomske jednaqine

Dvostruko prebrojavanje prva-4 verzija:

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet. Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije

Analitička geometrija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

1 Pojam funkcije. f(x)

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA Rexenja zadataka

Prvi razred, A kategorija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Vektori Koordinate Proizvodi Centar masa Transformacije UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET. Geometrija I{smer.

Kružni snopovi i transformacije u euklidskom modelu inverzivnog prostora

5 Ispitivanje funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

ZBIRKA ZADATAKA IZ PROJEKTIVNE GEOMETRIJE sa primenama u raqunarskoj grafici

ALGEBRA 1. Grupe. Konaqno generisane Abelove grupe. Zoran Petrovi 11. i 18. decembar ρ = 0. nρ = 0

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Prvi razred, A kategorija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Matematika 1 { fiziqka hemija

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PROJEKTIVNA GEOMETRIJA ANALITIČKI PRISTUP

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Transcript:

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike 10.12.2005. Inverzija Milivoje Luki milivoje.lukic@gmail.com Inverzija sa centrom O i polupreqnikom r je preslikavanje ψ O,r : E 2 \{O} E 2 \{O} koje taqki X O pridruжuje taqku X takvu da: X pripada polupravoj OX, i OX OX =. Inverzija je involucija, to jest ψ O,r ψ O,r je identiqko preslikavanje. Fiksne taqke pri inverziji su taqke kruga k(o, r), dok se taqke u unutraxnjosti kruga slikaju u taqke izvan kruga, a taqke iz spoljaxnjosti u taqke u unutraxnjosti kruga. Neka su A i B slike taqaka A i B pri inverziji ψ O,r. Poxto je AOB = B OA i OA OB = OB OA, trouglovi AOB i B OA su sliqni, dakle A B = OA OB AB, odnosno A B = Iz iste sliqnosti dobijamo i formulu OA OB AB = OA OB AB. (1) OA B = OBA. (2) Prave i krugovi se pri inverziji slikaju u prave i krugove, i to: prava se slika u pravu ako i samo ako sadrжi centar inverzije, inaqe se slika u krug; krug se slika u pravu ako i samo ako sadrжi centar inverzije, inaqe se slika u krug. Napomena: Ako se krug k pri inverziji ψ preslikava u krug k, to ne znaqi da se njegov centar pri istoj inverziji preslikava u centar kruga k! Krug l se pri inverziji ψ O,r preslikava u sebe ako i samo ako je normalan na krug k(o, r) u odnosu na koji se vrxi inverzija, ili ako je l = k(o, r). Inverzija je konformno preslikavanje - quva uglove između pravih ili krugova (i opxtije, između bilo koje dve krive linije). Ako se krug k pri inverziji ψ sa centrom u O preslikava u krug k, onda postoji homotetija sa centrom u O koja preslikava krug k u krug k. 1. Data su qetiri kruga tako da svaki dodiruje taqno dva data kruga. Dokazati da se qetiri dodirne taqke nalaze na jednoj pravoj ili krugu. 2. Dati su krugovi k 1, k 2, k 3, k 4. Neka se k 1 i k 2 seku u A 1 i A 2, k 2 i k 3 u B 1 i B 2, k 3 i k 4 u C 1 i C 2, k 4 i k 1 u D 1 i D 2. Dokazati da, ako taqke A 1, B 1, C 1, D 1 leжe na jednom krugu ili pravoj, onda i taqke A 2, B 2, C 2, D 2 leжe na jednom krugu ili pravoj. 3. Odrediti geometrijsko mesto taqaka dodira parova krugova koji dodiruju strane datog ugla u datim taqkama A i B. 4. Dva kruga, Γ 1 i Γ 2, koji se seku u taqki A, dodiruju krug (ili pravu) S 1 u taqkama B 1 i C 1,a krug (ili pravu) S 2 u taqkama B 2 i C 2, pri qemu je dodir u B 2 i C 2 isti kao u B 1 i C 1. Dokazati da se krugovi opisani oko trouglova AB 1 C 1 i AB 2 C 2 dodiruju. 5. Taqke A, B, C leжe na jednoj pravoj, a taqka P ne pripada toj pravoj. Dokazati da taqka P i centri kruжnica opisanih oko trouglova ABP, BCP i CAP leжe na jednoj kruжnici. 6. Dokazati da Ojlerov krug trougla ABC dodiruje upisani i pripisane krugove ovog trougla. 1

7. (Ptolomejeva nejednakost) Dokazati da za proizvoljne taqke A, B, C, D u ravni vaжi AB CD + AD BC AC BD. Dokazati da jednakost vaжi ako i samo ako taqke A, B, C, D sve pripadaju istom krugu ili pravoj, pri qemu par taqaka A, C deli par B, D. 8. Neka je ABC trougao sa poluobimom s. Odaberimo taqke D i E na pravoj AB za koje je CD = CE = s. Dokazati da krug opisan oko CDE dodiruje spolja pripisan krug kod strane AB trougla ABC. 9. Na duжi AC data je taqka B i nad duжima AB, AC, BC kao preqnicima konstruisani su polukrugovi ω, ω 1, ω 2 sa iste strane prave AB. Konstruiximo niz krugova na slede i naqin: krug k 1 dodiruje ω, ω 1, ω 2, a krug k n, za n 2, dodiruje krugove ω, ω 1, k n 1. Ako je r n polupreqnik kruga k n, a d n rastojanje centra kruga k n od prave AB, dokazati da za svako n vaжi d n = 2nr n. 10. Dat je trougao ABC i u njegovoj unutraxnjosti taqka M takva da je Dokazati da je BM/MC = BA/AC. AMC ABC = AMB ACB. 11. (IMO1997.predlog) Neka je A 1 A 2 A 3 nejednakokraki trougao sa centrom upisanog kruga u I. Neka je C i, i = 1, 2, 3, manji krug kroz I tangentan na A i A i+1 i A i A i+2 (sabiranje indeksa se vrxi po modulu 3). Neka je B i, i = 1, 2, 3, druga taqka preseka C i+1 i C i+2. Dokazati da su centri opisanih krugova trouglova A 1 B 1 I, A 2 B 2 I, A 3 B 3 I kolinearni. 12. U trouglu ABC koji nije jednakostraniqan, upisani krug dodiruje BC, CA, AB u taqkama M, N, P. Dokazati da su centri opisanog i upisanog kruga trougla ABC i ortocentar trougla M N P kolinearni. 13. Na duжi AB uzeta je taqka C. Nad AB i AC su konstruisani polukrugovi k, l sa iste strane prave AB, i krug ω koji dodiruje krug l u taqki T, krug k i normalu povuqenu u C na AB. Dokazati da je BT tangenta na l. 2

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike 10.12.2005. Inverzija - Rexenja Milivoje Luki 1. Oznaqimo date krugove sa k 1, k 2, k 3, k 4, a njihove dodirne taqke sa A = k 1 k 2, B = k 2 k 3, C = k 3 k 4, D = k 4 k 1. Inverzijom sa centrom u A, krugovi k 1 i k 2 se slikaju u prave k 1 i k 2. Poxto k 1 i k 2 nemaju drugu preseqnu taqku osim A, prave k 1 i k 2 su disjunktne, odnosno paralelne. Krugovi k 3 i k 4 se dodiruju u taqki C. Ako sa S 3 i S 4 oznaqimo centre krugova k 3 i k 4, vidimo da je D S 4C = B S 3C i D S 4 = C S 4, B S 3 = C S 3, dakle trouglovi C D S 4 i C B S 3 su sliqni, odakle lako zakljuqujemo da su B, C, D kolinearne taqke, odnosno (ponovnom primenom inverzije) A, B, C, D leжe na istom krugu/pravoj, zavisno od toga da li taqka A pripada pravoj na kojoj leжe B, C, D. 2. Primenimo inverziju sa centrom u A. Krugovi k 1 i k 4 se slikaju u prave k 1 i k 4, koje se seku u taqki A 1 = k 1 k 4. Krugovi k 2 i k 3 se slikaju u krugove k 2 i k 3. prava k 1 i krug k 2 se seku u taqkama B i B 1, krug k 2 i krug k 3 u taqkama C i C 1, a krug k 3 i prava k 4 u taqkama D i D 1. Tvrđenje zadatka, iskazano u inverzivnoj slici, glasi da su taqke B, C, D kolinearne ako i samo ako su taqke A 1, B 1, C 1, D 1 na istom krugu. Taqke B, C, D su kolinearne ako i samo ako je B C C 1 + D C C 1 = 180, a A 1, B 1, C 1, D 1 su na istom krugu ako i samo ako je A 1B 1C 1 + A 1D 1C 1 = 180. Ali B C C 1 = 180 B B 1C 1 = A 1B 1C 1, i analogno D C C 1 = C 1 D 1A 1, pa su gornji uslovi međusobno ekvivalentni. 3. Traжeno geometrijsko mesto taqaka je unija dva kruga, k(a, B, M) i k(a, B, N), gde su M i N taqke prave BS takve da MS = NS = AS, a S je teme ugla. Dokaz: Primenom inverzije sa centrom u A, dobijamo slede i zadatak: Date su tri nekolinearne taqke A, B i S. Krug određen tim trima taqkama oznaqimo sa b, a pravu A S oznaqimo sa a. Odrediti geometrijsko mesto taqaka dobijenih u preseku krugova l i pravih k, ako je k a i k je tangenta kruga l. Sada direktno vidimo da je ovo geometrijsko mesto taqaka unija pravih B M i B N, gde su M i N taqke kruga b koje se nalaze na jednakoj udaljenosti od A i S. 4. Primenimo inverziju sa centrom u A: krugovi Γ 1 i Γ 2 se preslikavaju u prave Γ 1 i Γ 2 koje se seku u taqki A 2 (gde je A 2 druga taqka preseka krugova Γ 1 i Γ 2 ). Poxto krugovi S1, S2 dodiruju prave Γ 1, Γ 2, i iz uslova datih o dodirima krugova Γ i i S j, zakljuqujemo da su krugovi S1, S2 upisani u isti ugao određen pravama Γ 1 i Γ 2. Zato su homotetiqni u odnosu na A 2, pa je i B1C 1 B2C 2. Sada vidimo da se krugovi AB 1 C 1 i AB 2 C 2 dodiruju u taqki A, jer kada bi imali jox jednu preseqnu taqku M, prave B1C 1 i B2C 2 bi se sekle u taqki M. 5. Neka su C 1, A 1, B 1 taqke dijametralno suprotne taqki P u krugovima P AB, P BC, P CA. Homotetijom sa centrom u P i koeficijentom 2 uoqavamo da je dovoljno da dokaжemo da su taqke P, A 1, B 1, C 1 kocikliqne. Inverzijom sa centrom u P, taqke A, B, C se preslikavaju u taqke A, B, C, takve da su P, A, B, C kocikliqne. Poxto je B A 1P = A 1 BP = 90, taqka A 1 je podnoжje normale iz P na pravu B C. Analogno, taqke B1, C1 su podnoжja normala iz P na prave C A, A B. Treba dokazati da su A 1, B1, C1 kolinearne. Ali one upravo određuju Simsonovu pravu taqke P u odnosu na trougao A B C, jer P pripada krugu opisanom oko trougla A B C! 3

6. Dokaжimo da Ojlerov krug dodiruje upisani krug k i pripisani krug k a pripisan naspram temena A. Oznaqimo sa A 1, B 1, C 1 sredixta stranica BC, CA, AB. Neka su B 2 i C 2 taqke simetriqne taqkama B i C u odnosu na unutraxnju simetralu ugla BAC (dakle, prava B 2 C 2 je druga zajedniqka unutraxnja tangenta krugova k i k a ), P i Q dodirne taqke krugova k i k a sa duжi BC, a D i E preseqne taqke pravih A 1 B 1 i A 1 C 1 sa pravom B 2 C 2. Prema velikom zadatku, A 1 je sredixte duжi P Q, i A 1 P = A 1 Q = b c /2. Pri inverziji sa centrom u A 1 i polupreqnikom A 1 P, krugovi k i k a e se preslikati u sebe. Ojlerov krug sadrжi taqku A 1 koja je centar inverzije, pa e se preslikati u pravu, i preostaje da dokaжemo da je ta prava zajedniqka tangenta krugova k i k a. Dokaza emo da se pri navedenoj inverziji taqke B 1 i C 1 preslikavaju u D i E. Uoqimo taqku K, sredixte duжi CC 2. Taqka K pripada pravoj A 1 B 1, i A 1 K = BC 2 /2 = b c /2 = A 1 P. Zatim, A 1 D : A 1 K = BC 2 : BA = A 1 K : A 1 B 1, to jest A 1 D A 1 B 1 = A 1 K 2 = A 1 P 2. Analogno se dokazuje da je A 1 E A 1 C 1 = A 1 P 2. 7. Primenimo inverziju sa centrom u A. Pomo u formule (1) Ptolomejeva nejednakost se transformixe u nejednakost AB AC AD C D + odnosno, posle sređivanja, u r2 AD AB AC B C B C + C D B D. r2 AC AB AD B D, Ovo je nejednakost trougla, te preostaje samo da razmotrimo sluqajeve jednakosti. Jednakost vaжi ako i samo ako su B, C, D kolinearne taqke takve da je C između B i D. Iskazuju i taj uslov u terminima polaznih taqaka A, B, C, D, dobijamo upravo uslov koji je naveden u tvrđenju zadatka. 8. Inverzija ψ C,s ostavlja fiksiranim taqke D i E, pa je slika kruga CDE prava DE. Oznaqimo sa P i Q dodirne taqke pravih AC i BC sa pripisanim krugom k C trougla ABC naspram temena C. Prema velikom zadatku, CP = CQ = s, pa su i taqke P i Q fiksne, odnosno pripisani krug naspram temena C je ortogonalan na krug inverzije, pa i on ostaje nepokretan. Ostaje da se primeti da prava DE dodiruje krug k C, pa se i njihove slike u inverziji dodiruju, qime je dokazano tvrđenje zadatka. 9. Primenimo inverziju sa centrom u A: taqke B i C se preslikavaju u B i C, polukrugovi ω i ω 1 se preslikavaju u poluprave ω i ω 1 normalne na pravu B C, a ω 2 se preslikava u polukrug ω 2 nad preqnikom B C. Krugovi k n dodiruju međusobno paralelne poluprave ω i ω 1, pa su svi istog polupreqnika r jednakog polupreqniku polukruga ω 2. Vidimo i da je rastojanje centra kruga d n od prave B C jednako d n = 2nr. Sada primenimo tvrđenje navedeno u teorijskom uvodu, po kome postoji homotetija sa centrom u A koja preslikava krug k n u krug k n. Ako je koeficijent te homotetije κ, onda je d n = κd n i r n = κr, pa je d n /r n = d n/r = 2n, xto je trebalo dokazati. 10. Inverzijom sa centrom u A, taqke B, C i M se preslikavaju u taqke B, C i M. Pomo u formule (2), uslov zadatka transformixemo u AC M AC B = AB M AB C, odnosno M C B = M B C. Dakle, trougao B C M je jednakokraki, i B M = C M. Sada, izjednaqavanjem formula (1) za duжi B M i C M, dobijamo AB AM BM = AC AM CM, odnosno BM/AB = CM/AC, xto je trebalo dokazati. 4

11. Primenimo inverziju sa centrom u I. Ostavljamo qitaocu da konstruixe inverzivnu sliku. Primetimo samo da se uslov da je I centar upisanog kruga transformixe u uslov da su krugovi A i A i+1i istih polupreqnika. (Zaxto? Ukoliko je rastojanje taqke I od prave XY jednako r, a polupreqnik inverzije je R, onda je preqnik kruga IX Y jednak R 2 /r) Sada iskoristimo slede e jednostavno tvrđenje, koje qitalac moжe sam dokazati: Ako su k 1, k 2, k 3 tri kruga koji sadrжe istu taqku I, takvi da se nikoja dva od njih ne dodiruju, onda su njihovi centri kolinearni ako i samo ako postoji jox jedna zajedniqka taqka J I preseka ova tri kruga. U inverzivnoj slici, ovo znaqi da je nax zadatak da dokaжemo da se prave A 1B1, A 2B2, A 3B3 seku u jednoj taqki. Da bi ovo vaжilo, dovoljno je da trouglovi A 1A 2A 3 i B1B 2B 3 budu homotetiqni, to jest da njihove odgovaraju e stranice budu paralelne. Oznaqimo sa Pi centar kruga A i+1 A i+2 I, a sa Q i podnoжje normale iz I na stranicu P i+1 P i+2. Lako se dokazuje da A 1A 2 = 2 Q 1Q 2 = P 1 P 2. Takođe, poxto su krugovi A i A i+1 I istih polupreqnika, P 1 P 2 B 1B 2, pa i A 1A 2 B 1B 2. 12. Primenimo inverziju u odnosu na upisani krug k trougla ABC. Taqke M, N, P su nepokretne pri ovoj inverziji. Taqke A, B, C su sredixta duжi NP, P M, MN. Zato se opisani krug l trougla ABC preslikava u l, Ojlerov krug trougla M N P. Oznaqimo centar upisanog kruga trougla ABC sa I, centar kruga l sa O, centar kruga l sa S, a ortocentar trougla MNP sa H. Iako se centar O kruga l pri inverziji ne preslikava u centar S kruga l, ipak znamo da prava OS prolazi kroz taqku I, centar inverzije. Dakle, O SI. Posmatrajmo sada trougao MNP : u njemu je H ortocentar, I centar opisanog kruga, a S centar Ojlerovog kruga, pa H, I, S leжe na Ojlerovoj pravoj trougla MNP, odnosno H SI. Iz do sada dokazanog sledi da su taqke O, I, H kolinearne, xto je trebalo dokazati. 13. Primenimo inverziju sa centrom u A. Polukrugovi k i l se preslikavaju u poluprave k, l normalne na pravu B C. Normala m kroz C na pravu AB se preslikava u krug m nad preqnikom AC, a prava BT u krug AB T. Tvrđenje zadatka, iskazano u inverzivnoj slici, glasi: poluprava l je tangenta kruga AB T. Taj uslov je ispunjen ako i samo ako je C T 2 = C B C A (ovaj uslov smo dobili izraqunavanjem potencije taqke C u odnosu na krug AB T ). Ako oznaqimo polupreqnik kruga m sa R, a polupreqnik kruga ω sa r, direktno izraqunavamo C A = 2R, C B = 2r. Da bismo izraqunali duжinu C T, obeleжimo centar kruga m sa U, centar kruga ω sa V, i podnoжje normale iz V na B C sa W. U pravouglom trouglu UV W je UV = R + r i UW = SC UC = R r. Zato je C T 2 = UV 2 UW 2 = (R + r) 2 (R r) 2 = 4Rr = C A C B. 5