INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma"

Transcript

1 INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma ragan ori Sadrжaj Neodređeni integral Određeni integral 6 Nesvojstveni integral 9 4 vojni integral 5 Redovi 5

2 Studentima generacije / (grupe A9, A i A) Ovo je jox jedna mala zbirka koja sadrжi 7 zadatka koji su se bar jednom pojavili na drugom kolokvijumu iz predmeta Matematika u periodu od 995. do. godine. Zadaci su razvrstani po temama iz kojih se daju zadaci za drugi kolokvijum, a u okviru svake teme razvrstani su i po godinama.

3 Neodređeni integral Kolokvijum,....4 ln(x + 4) (x + ) arctan x (x ) ln(x + 9) (x ) arctan x (x + ) Kolokvijum, ln x + 5 ln x + x(ln x )(ln x + 4 ln x + 8) (9 cos x cos x) sin x (cos x + )(cos x 4 cos x + 8) ( sin x + sin x + ) cos x (sin x )(sin x + sin x + 5) e x e x + 4e x (e x + )(e x e x + 5) Kolokvijum, 8 sin x.9 sin x + ln x. x(ln x )... sin x cos x + e x e x sin x + cos x (e x + e x ) e 4x cos x + cos x ( + ln x) x(ln 4 )

4 Kolokvijum, x x x + 8 4x + x + x 8 x x (x )(x x + ) x + x (x + )(x + x + ) x + 5x (x )(x + x + 5) x 4x + (x + )(x x + 5) x + 5x + (x + )(x + x + 5) x 4 (x )(x x + 5) Kolokvijum, 6.5 (9 sin x + ) cos x sin x + 6 sin x (7 cos x ) sin x cos x + 4 cos x I = (5e x + )e x e x 8e x (e x 4)e x e x e x I = (9e x + )e x e x + 6e x I = (sin x 5) cos x sin x + 8 sin x + 97 Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, 4.. sin x cos x sin x + ln( + cos x) sin x 4

5 . x arcsin x.4 sin x cos x + cos x + cos x Kolokvijum, ( + sin x) cos x.5 ( + cos x) sin x.6 sin x sin x + cos x cos x.7 sin x cos x Kolokvijum, lnx + (xlnx) (tgx ).4 Odrediti vezu između I n i I n, (n N, n > ) ako je I n = arcsin n x tgx + 4ctgx Kolokvijum,.4 arcsin x arccos x.4.44 xe x / ( e x + ) x x + 4x.45 sin x( cos x) cos x( + cos x) Kolokvijum,.46 Izraqunati.47 π/ sin 4 x + cos 4 x + sin x arctan(cos x)..48 x ln(x + x + ) x + 5

6 π/ sin x + sin x.49 Izraqunati sin x + cos x +. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, sin 4 x + cos 4 x.5 x sin x Kolokvijum, 997 x ln x.5 (x ) /.5 Izraqunati Kolokvijum, 996 sin x.54 cos x 5e x.55 e 4x e x 4 Kolokvijum, 995 arctan x.56 x ( + x ) f(x), gde je f C[, ] i f(x) > za x [, ]. f(x) + f( x).57 x arctan x + x Određeni integral Kolokvijum,. Izraqunati duжinu luka krive y = 8 (4ex + e x ), x.. Izraqunati duжinu luka krive date sa x(t) = t sin t, y(t) = t cos t za t 6.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = arcsin, y =, x = i x =. x.4 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = e x + 4 ex za x. Kolokvijum, 9.5 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = x sin x, y = za x π /4. 6

7 .6 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = ln x x 8 za e x e..7 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = x e x, y = za x..8 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = x ln x 8 za e x e. Kolokvijum, 8.9 Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x =. x + x + i pravama y = i. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x cos x i pravama y =, x = π/4 i x = π/4.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln(x + x + i pravama y =, x = i x =.. Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x x + i pravama y = i x =. ( ) y. Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive x = + za y..4 Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = t sin t, y = t cos t za t 5..5 Izraqunati duжinu luka krive y = ln(x + x 4) za 5 x. ( ) x.6 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko y-ose krive y = + za x. Kolokvijum, 7.7 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = (cot x tan x) i pravama y =, x = π/6 i x = π/4..8 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = (ex + e x ) za x..9 Izraqunati duжinu luka krive y = ln( x ) za / x /.. Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = a cos t, y = a sin t za t π/ i a >.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln x i pravama y =, x = i x = 5.. Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = 4 + x za 4 x.. Izraqunati duжinu luka krive y = ln x za x 8. 7

8 .4 Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = (t ) sin t+t cos t, y = (t ) cos t t sin t za t π. Kolokvijum, 6.5 Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 48) za 7 x 8..6 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x ln + x i pravama y =, x = i x = /. x.7 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y = ex + e x, x =, x = ln i y =. +.8 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y = y =. Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, 4 sin x ln(cos x) (cos x + ), x =, x = π i.9 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko y-ose konveksne figure ograniqene linijama x + y = x i x + y = y.. Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 4) za 5 x 7.. Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x = 6, y =. Kolokvijum, x x i pravama x = 4,. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x sqrtarccos x i pravom y =.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x cos x i pravama x = π i y =..4 Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 48) za 7 x 8. Kolokvijum,.5 Izraqunati duжinu luka krive date sa x(t) = t, y(t) = t t za t..6 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln(x + x + ) i pravama y = i x =. π/ sin x.7 sin x + cos x Kolokvijum,.8 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x x i pravama y =, x = i x =. 8

9 .9 e x (e x + )(x + ).4 Neka je I n = x ln n x. Odrediti najpre vezu između I n i I n, a zatim izraqunati I n. Kolokvijum,.4 Izraqunati duжinu luka krive zadane parametarski: x = t, y = ln t, t. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y =, x = x, x =, y = arcsin + x..4 Izraqunati duжinu luka krive y = ln(cos x) za x [, π/]. Kolokvijum, 997 Nije bilo zadataka iz ove teme. Kolokvijum, Figura ograniqena krivom y = x x i pravama y = i x = rotira oko y - ose. Izraqunati zapreminu tako nastalog tela. Kolokvijum, 995 Nije bilo zadataka na ovu temu. Nesvojstveni integral Kolokvijum, Izraqunati dati integral ili ustanoviti njegovu divergenciju ln(x + 4) (x + ) arctan x (x ) ln(x + 9) (x ) arctan x (x + ) 9

10 Kolokvijum, 4.5 Izraqunati povrxinu krivolinijskog trapeza određenog grafikom funkcije f : x e x cos x za x +. Kolokvijum,.6 Izraqunati Kolokvijum,.7 Neka je I(a) = + + x ln x ( + x ). e ax sin ax.. Odrediti skup A svih vrednosti parametra a za koje integral I(a) konvergira.. Za a A izraqunati I(a). Kolokvijum,.8 Ispitati konvergenciju integrala + x + + x + x..9 Odrediti sve vrednosti realnog parametra α za koje integral konvergira. sin 4 x e x + + x x α. Ispitati konvergenciju integrala Kolokvijum, 997. Neka je I(a, b) = x a (ln x) b. + x sinh x.. Odrediti skup vrednosti parametara a i b za koje I(a, b) postoji.. Izraqunati I( /, ).. Neka je I(a) = + x a ln x ( + x).. Odrediti skup vrednosti parametra a za koje I(a) postoji.. Izraqunati I(/). Kolokvijum, 996. Neka je I(a) = + a + x, a R. (a) Odrediti skup A svih vrednosti a za koje integral I(a) konvergira. (b) Za a A izraqunati I(a).

11 Kolokvijum, Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju pozitivan deo x - ose i grafici funkcija f : x 8 4x x, g : x + 4 x Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju x - osa, prava x = i grafik funkcije f : x ln x (x ) /. 4 vojni integral Kolokvijum, 4. x sin(x + y 4y + 4) / dy, = {(x, y) x + (y ) π /, x } y cos(x + y + 4x + 4) / dy, = {(x, y) (x + ) + y (π/) /, } (x xy + y )e y x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x sin(y + x)e y x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = (x + ), y = x/, y = x/ + π/4. Kolokvijum, ye x/ x +y dy, = {(x, y) x + y 6, x, y } 4.6 (x + y) cos(π(x y))dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x. y 4.7 arcsin x + y dy, = {(x, y) : x + y 6, y x y} 4.8 (x y) sin(π(x+y))dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x +. Kolokvijum, (x y xy)dy, = {(x, y) : x + y 4, x, y, x y} 4. x, y = x +. xe y/ x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x +, y =

12 4. x sin(x y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x π, y = x, y = x (x y + xy)dy, = {(x, y) : x + y 9, x, y, x y} 4. (x + y) e x y dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x +, y = x, y = x +. x y 4.4 x + y dy, = {(x, y) : x + y 4, ; x, y } xy x + y dy, = {(x, y) : 4 x + y 9, x, y } (y x) cos(x y )dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x, y = x +. Kolokvijum, (x y) sin(x + y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x +, y = x sin x + y dy, = {(x, y) : 4 x + y π, x, y } 4 (x + y )dy, - paralelogram sa temenima A(, ), B(, ), C(, ) i (, 4). x + y dy, = {(x, y) : x + y y} (y x )dy, - paralelogram sa temenima A(, ), B(, ), C(, ) i (, ). cos x + y dy, = {(x, y) : x + y π, x, y } 4 (x + y) cos(x y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x +, y = x x + y dy, = {(x, y) : x + y 4x} Kolokvijum, ln x + y dy, = {(x, y) : e x + y e 4 } 5xdy 4.6, - paralelogram ograniqen pravama: y = x + 5, y = (y + x )(y x 4) x + 4, y = x + 9, y = x arctan x + y x + y dy, = {(x, y) : x + y }

13 64xdy 4.8, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = (y + x )(y x 4) 5x + 5, y = x + 5, y = 5x + 8. Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, Izraqunati y = x +, y = x + i y = x 4. (x y )e x+y dy ako je paralelogram određen pravama y = x, 4. Izraqunati zapreminu tela ograniqenog paraboloidom z = 4 x y, ravni z = i cilindrom x + y x = (unutar cilindra). 4. Izraqunati zapreminu tela ograniqenog paraboloidom x + y = z i konusom 4(x + y ) = (z + ). dy 4. Izraqunati (x + y ) ako je oblast ograniqena krivim linijama x + y = 4x, x + y = 8x, y = i y = x. Kolokvijum, 4. Izraqunati y = x + i y = x +. xydy ako je paralelogram određen pravama y = x, y = x +, 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = x, z = x + y i z = za y. 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = y, z = x + y i z = za x. Kolokvijum, 4.6 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog sferom x +y +z = r i cilindrom x +y = rx (z, r > ). 4.7 x sin y x dy, π = {(x, y) : x, y π} 4.8 (x + y + y)dy, = {(x, y) : x + y, x y } 4.9 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = (x + y), z = x + y i z =. Kolokvijum, xdy 4.4 x + y, - oblast ograniqena linijama x = y i x + y = 8 za x i y. 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y x =, z = x + y i z =.

14 4.4 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama xy = a, xy = a, y = x a >. i y = x za 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y x =, z = 4 x y i z = (unutar cilindra). Kolokvijum, { } xy dy x + 4y, = (x, y) : x 4 + y =, x, y Izraqunati povrxinu ograniqenu linijama x + y = ax, x + y = bx, y = x, y =, ( < a < b) Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima z = x y, z = x + y +, x + y = Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima x + y = x, x + y = y, z =, z = x + y. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima ( 4.49 Izraqunati z = x + y, x + y = 6x, x y =, z +, y = x + 4, y = x + i y = x. Kolokvijum, 997 y (x y ) sin π(x y) dy, gde je figura ograniqena pravama: y = 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima z =, az = x + y, x + y = ax (a > ). ( y ) 4.5 Izraqunati dy ako je = {(x, y) : x + y x}. x Kolokvijum, Izraqunati = y dy ako je { (x, y) : x + y, y 6 x }, x, y. ). 4

15 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: z = 9 x y, x + y xy =, z =. Kolokvijum, Izraqunati (x + y dy gde je oblast ograniqena krivama ) x + y = 4x, x + y = 8x, y = x, y = x Izraqunati xy dy gde je oblast ograniqena krivama x y =, x y =, y + x =, x + y =. 5 Redovi Kolokvijum, 8 5. Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda n= ( ) n x n /. 5. Ispitati konvergenciju reda n( n + n) α, gde je α R. 5

16 Uputstva i rezultati. ati integral se lako rexava parcijalnom integracijom. Ako je tada je pa je Kako je to je I = u = arctan x, dv = (x ), du = arctan x x (x ) = arctan x (x )(x + 4) = 8 I = arctan x x.5 Smenom ln x = t imamo I = t + 5t + (t )(t + 4t + 8) = A t + I = t + = ln t x + 4, v = x, + J, J = x 8 x x (x )(x + 4). x + 4, x ln x arctan x + C = F (x) + C. t + 5t + (t )(t + 4t + 8) Bt + C t + 4t + 8 = t + + t + t + 4t + 8 t + + t + 4t + 8 d(t + 4t + 8) t + 4t (t + ) + = ln t + ln(t + 4t + 8) + arctan t + + C = ln ln x + ln(ln x + 4 ln x + 8) + arctan ( ln x +.6 Smenom cos x = t dobijamo I = t 9t + (t + )(t 4t + 8) t 9t + (t + )(t 4t + 8) = A t + + Bt + C t 4t + 8 = t + + t t 4t + 8 I = t + + = ln t + + t t 4t + 8 d(t 4t + 8) t 4t + 8 (t ) + = ln t + + ln(t 4t + 8) arctan t + C = ln cos x + + ln(cos x 4 cos x + 8) arctan ( cos x.7 Smenom sin x = t imamo I = t + t + (t )(t + t + 5) t + t + (t )(t + t + 5) = A t + Bt + C t + t + 5 = t + t t + t + 5 ) + C ) + C 6

17 I = t + t + t + t + 5 = ln t + d(t + t + 5) t + t + 5 (t + ) + = ln t + ln(t + t + 5) arctan t + + C = ln sin x + ( sin x + ln(sin x + sin x + 5) arctan.8 Smenom e x t t + 4 = t dobijamo I = (t + )(t t + 5) t t + 4 (t + )(t t + 5) = A t + + Bt + C t t + 5 = t + + t t t + 5 I = ln t + + ln(t t + 5) + arctan t + C I = ln(e x + ) + ln(e x e x + 5) + arctan ex. Smenom cos x = t imamo I = 6 Iz jednakosti sledi sin x cos x cos = 6 x + t t + = Za t = je = A, pa je A = /. Za t = je = A + C, pa je C = /. A t C t t + = 6J. Bt + C t t + t = A(t t + ) + (Bt + C)(t + ). Za t = je = / + (B + /), pa je B = /. Prema tome, J = t + + t + t t + = ln t + + t t t + + t t + = ln t ln(t t + ) + (t /) + ( /) = ln t ln(t t + ) + arctan t / / + C. ) + C I = ln cos x + ln(cos x cos x + ) 6 arctan cos x + C = ln (cos x + ) cos x cos x + arctan cos x + C. t. Ako je tan x = t, tada je sin x =, cos x =, = + t + t t izraza u datom integralu dobijamo I = (t + )(t + ). 7. Zamenom ovih + t

18 Iz jednakosti sledi t (t + )(t + ) = At + B t + + Ct + t + t = (At + B)(t + ) + (Ct + )(t + ). Za t = i je = (Ai + B), pa je A = i B = /. Za t = i je = (C i + ) ( ), pa je C = i = /. Prema tome,.8 Iz jednakosti I = t + + t + = arctan t + arctan t + C = arctan(tan x) + arctan tan x = = x + arctan tan x + C. 4x + x + x 8 dobijamo A = B = i C =. I = x +.4 Smenom cos x = t imamo I = = A x + Bx + C x + x + 4 x + x + x C x + x + 4 = ln x + ln(x + x + 4) + arctan x + + C. t + t + t t( + t + t ) = A t + Bt + C + t + t = t t + + t + t I = t + t + t + t + = ln t + d(t + t + ) t + t + + (t + /) + ( /) = ln t + ln(t + t + ) + arctan t + / / + C = ln cos x + ln(cos x + cos x + ) + arctan cos x + + C..6 Smenom cot x = t imamo sin x I = sin x + cos x = + cot x sin x = + t. + t = A + t + Bt + C t t + = + t + t t t + 8

19 I = + t + t t t + = ln + t + t 4 6 t t + = ln t + + t 6 t t + 6 t t + = ln t ln(t t + ) t t + = ln t ln(t t + ) (t /) + ( /) = ln t ln(t t + ) arctan t / + C / = ln t ln(t t + ) arctan t + C = ln cot x ln(cot x cot x + ) arctan cot x + C t Napomena. Ako se uvede smena tan x = t, onda je I = + t i t + t = A + t + Bt + C t t +, A =, B = C =..8 Smenom x ln x = t imamo da je I = + t..4 Parcijalnom integracijom sa u = arcsin n x i = dv dobijamo x arcsin I n = x arcsin n n x x n = x arcsin n x n J. x Ako na integral J takođe primenimo parcijalnu integraciju sa u = arcsin n x i dv = x dobijamo x I n = x arcsin n x + n x arcsin n x n(n )I n..4 Neka je I dati integral. Ako je u = arcsin x i dv = arccos x, tada je du = v = arccos x = x arccos x + = x arccos x x x d( x ) x = x arccos x x, x i pa je gde je akle, I = x arccos x arcsin x x arcsin x J + x, J = x arccos x x = x arccos x x + C. I = x arccos x arcsin x + x (arccos x arcsin x) + x + C. 9

20 .45 Smenom cos x = t imamo t I = t( + t ) = t + t t( + t ) t t( + t ). akle, I = + t t + t + t = arctan t ln t + ln( + t ) + C = arctan(cos x) ln cos x + ln( + cos x) + C..46 ati integral se smenom t = cos x svodi na integral I = arctan t. alje se parcijalnom integracijom dobija I = t arctan t t + t = π 4 ln( + t ) = π 4 ln..47 Koriste i identitete sin 4 α + cos 4 α = sin α cos α i 4 sin α cos α = sin α, podintegralna funkcija se transformixe u, pa je ( sin x)( + sin x) I = ( sin x)( + sin x). Ako je t = tan x, onda je sin x = t, =, pa je + t + t I = (t + ) (t + t + )(t t + ). Iz razlaganja t + (t + t + )(t t + ) = At + B t + t + + Ct + t t + dobijamo da je B = =, A = C =, pa je I = 4 (I + I ), gde je I = t + t +, I = t t +. alje je I = (t + /) + /4 = arctan t + + C, I = arctan t + C, pa je gde je t = tan x. I = ( arctan t + + arctan t ) + C = t arctan t + C, Primedba: U sređivanju rezultata korix ena je formula arctan x + arctan y = arctan x + y xy.

21 .48 Primenom metode parcijalne integracije, za u = ln(x + x + ), dv = x x +, dobija se I = x + ln(x + x + ) = x + ln(x + x + ) x + C..49 Ako je I dati integral, onda smenom x = π/ t dobijamo I = π/ sin (π/ t) + sin(π/ t) π/ sin(π/ t) + cos(π/ t) ( ) = cos t + cos t cos t + sin t +, pa je I = = π/. Prema tome, I = π/4. rugo rexenje. Smenom tan(x/) = t dobijamo I = t + t ( + t ) = + t + t (t + ) = π π 4 = π 4..5 ati integral se smenom x = t svodi na integral t sin t. Posle jedne parcijalne integracije, uzimaju i da je u = t, dv = sin t, dobija se I = t cos t + 6I, gde je I = t cos t Posle dve parcijalne integracije se dobija I = t sin t + t cos t sin t, pa je I = t cos t + 6t sin t + t cos t sin t + C, gde je t = x..54 Ako je t = sin x (x [, π/)), onda je I = sin x cos x = t, t [, ], + t pa je I = ln + sin x sin x arctan sin x + C, x [, π/)..55 Ako je e x = t, (x (, ln ) ili x (ln, + )), onda je 5e x e 4x e x 4 = 5 (t 4)(t, t (, + ) ili t (, ). + ) Kako je to je odnosno 5 (t 4)(t + ) = t 4 t +, 5e x e 4x e x 4 = 4 ln ex e x + arctan ex + C za x > ln, 5e x e 4x e x 4 = ex ln 4 e x + arctan ex + C za x < ln.

22 .56 Ako je arctan x arctan x I = x, a J = + x, onda je dati integral jednak I J. Parcijalnom integracijom dobijamo da je I = x arctan x + x( + x ) = x arctan x + ln x + C, + x a smenom t = arctan x dobijamo da je J = arctan x/ + C. Prema tome, arctan x x ( + x ) = x arctan x x arctan x + ln + C. + x.57 Ako je arctan x I = arctan x, a J = + x, onda je dati integral jednak I J. Parcijalnom integracijom dobijamo da je a smenom t = arctan x dobijamo da je Prema tome, I = x arctan x ln( + x ) + C, J = arctan x + C. x arctan x + x = x arctan x + arctan x ln( + x ) + C.. Figura ograniqena datim linijama je krivolinijski trapez (Slika ). asin(/x) / x Sl : Figura koja rotira oko x-ose Na osnovu formule za zapreminu rotacionog tela imamo V = π arcsin = π I. x Integral I nalazimo parcijalnom integracijom: u = arcsin, = dv, pri qemu je x du = /x x = x x, v = x. I = x arcsin + x x = arcsin arcsin + ln(x + x ) = π 6 π + ln( + ) ln = π 6 + ln( + ).

23 Prema tome, V = π 6 + π ln( + )..8 Uoqimo najpre da je + y = ( x + ). 8x e P = π y + y e e ( = π x + x e 8 4 x ln x 64 ln x ) x ( x 4 = π e + x e e 6 e 4 J ) 64 K gde je J = e e x ln x = x ln x x 4 e, K = e Zamenom granica i sređivanjem dobijamo ( P = e 4 e 8 e ) π. 56. V = π e ln x e x = ln x e. e ln(x+ x + ) = πi. Ako na integral I primenimo parcijalnu integraciju sa u = ln(x + x + ) i dv =, dobijamo pa je x x + du = + x + x + x = I = x ln(x + x + ) x +, v = x, x x + = x ln(x + x + ) d(x + ) x + = x ln(x + x + ) x + = ln( + 5) 5 ( ) = ln( + 5) Iz date veze x i y imamo da je y = ± x. Kako je P = πi, gde je I = 5/4 ( x x ) = x treba izraqunati integrale I i I. Za I smenom x = t dobijamo I = J = t + t / 5 odnosno J = 4 + ln /4 / x x 5/4 + t = J, gde je t = 5 J + ln(t + + t ) + t 4 x = I I,, /

24 Zamenom I i I = 5 5 u I dobijamo ( P = π 7 + ) ln Kako je + y = (ex + e x ) = y, to je P = π y = π (e x + e x ) = π (e4 e 4 + 8).. Kako je y = 4 + x, to je y = 4 + x, + y = + 4(4 + x), + y 4x + 7 = 4 + x, pa je.5 Videti isti zadatak. godine..4 Kako je to je y = π P π 4x + 7 = 4 6 (4x + 7)/ = 6 4 π. x x x 48 = x 4 6 x 48, + y = 8 d(x 48) l = 7 x x (4 ) = x ln(x + x 48) 7 = + 4 ln..5 Kako je x (t) = t i t y (t) = t t t, to je 8 7 x + 6 x 48, x + y = (t + ) t, x + y = t + t. Prema formuli za duжinu luka krive koja je data parametarski imamo da je gde je I = l = t = t + = t π/ Prema tome, l = π 4 + π = π. cos udu = t + arcsin t = I + π, π/ + cos u du = u π/ + 4 sin u π/ = π 4. 4

25 .9 Ako je I = f(x) dati integral, tada je I = Smenom x = t u integralu I dobijamo f(x) + f(x) = I + I. I = = = = = π/4. e t (e t + )(t + ) + I ( + e t )(t + ) + + e t + e t t + t + e t (e t + )(t + ).4 Ako je u = ln n x i dv = x, tada je du = n ln n x x i v = x, pa je I n = x lnn x n x ln n x = n I n. Kako je I = x =, to je.4 Prema formuli za duжinu luka je l = I n = ( ) n n! n I = ( ) n n! n+. Uvođenjem smene t 4 + = u dobija se t.4 Obzirom da je arcsin Imaju i u vidu da je 7 x t + y t = = udu t 4 l = u du u = 7 ( + ) u du = ( u + ) ln u 7 u + ( arcsin + t 4. t, odnosno t = = ( 7 + ln ln( 7 + ) + ln( + )). [ ] x + x > za x,, to je ) x + x = P = / arcsin ( x ) x ( + x ) = 5 x + x. udu u, pa je, za x < + x, + x, za x >

26 dati integral predstavljamo u obliku zbira I + I, gde je I = / arcsin Parcijalnom integracijom se dobija x + x, I = arcsin x + x. I = π arcsin 4 5 ln + ln 5 4, I = arcsin 4 5 π + ln 5 ln, pa je P = I + I = arcsin ln Ako je V F zapremina tela koje nastaje rotacijom date figure (F ) oko y ose, onda je V F = π x (y)dy = π ( y) dy = π 6. rugo rexenje. Ako je V G zapremina tela koje nastaje rotacijom oko y ose figure ograniqene datom krivom i pravama x = i y =, onda je V F = π V G = π π (x x ) = π 6.. Izraqunavanjem odgovaraju eg neodređenog itegrala I dobijamo da je Iz imamo I = arctan x x + 4 x ln x arctan x + C = F (x) + C. lim (ln x ln x x + 4 = lim ln x x x + 4 = ln = F ( ) = lim F (x) = + x 4 4 π = π 8. Prema tome, dati integral postoji (konvergira), arctan x (x ) = F () F ( ) = π 8 = π 8. Apsolutna vrednost ovog integrala predstavlja povrxinu između grafika integranda i x-ose na intervalu (, ] (Slika ). atan(x/)/(x ) x Sl : Grafik integranda 6

27 .5 P = + e x cos x. Parcijalnom integracijom (u = cos x, dv = e x ) dobijamo P = e x cos x + + e x sin x = J. Primenom parcijalne integracija na integral J imamo da je J = e x sin x = + + e x cos x = e x cos x = J, pa je J = /4. Prema tome, P = / e x cos x e x sin x.7 Za a = je I(a) =. Naka je za a J = e ax sin ax, K = e ax cos ax. Primenom parcijalne integracije dobijamo J = a e ax cos ax K, K = a e ax sin ax + J. Iz ovih jednakosti sledi da je J = a e ax (cos ax + sin ax).. Kako J(+ ) postoji za a <, odnosno a <, to znaqi da integral I(a) konvergira za a >.. I(a) = J(+ ) J() = a..8 Na osnovu niza nejednakosti x + x + x + x + x + x < x x = x, / koje vaжe za x zakljuqujemo da dati integral konvergira..9 Ako x +, onda je Integral x α α integral divergira. sin x e x + + x x α x x + + x x α = x α. konvergira ako i samo ako je α <, tj. ako i samo ako je α <. Za. Neka je f(x) = x/ sinh x, g(x) = xe x i neka je G primitivna funkcija funkcije g. Kako f(x) /, (x +) i f(x), (x + ), to je f ograniqena funkcija na (, + ). Iz f(x) g(x), (x + ) sledi da dati integral konvergira ako i samo ako konvergira + g(x). Međutim, G(x) = xe x e x, odakle sledi da G(x), (x + ), xto znaqi da je + g(x) konvergentan. Prema tome, konvergentan je i dati integral. 7

28 . (a) Poxto je f : x a + x + integrala a + x. () Ako je a =, onda je f(x) = /x, pa je parna funkcija, dovoljno je ispitati konvergenciju () Ako je a >, onda je f(x) /x (x + ), pa je f(x) divergentan. + f(x) konvergentan, a time i I(a). () Ako je a <, onda je f(x) b x b (x b), gde je a = b, pa je divergentan. Prema tome, A = (, ). (b) Za a A je I(a) = + a + x = + d(x/ a) a + (x/ a) = π. a.4 Preseqna taqka A(, ) datih krivih dobija se rexavanjem sistema Za < x < je 4x x + 4 < 8 x + 4 P = y = 8 x + 4, y = 4x x + 4, x >., a za x > je 4x 4x + x x + 4 > 8 x, pa je x = ln + π. + 4 b+ b f(x).5 Traжena povrxina se moжe izraqunati integraljenjem date funkcije u granicama od do +. Smenom x = t, a zatim parcijalnom integracijom dobija se ln x ln( + t (x ) = ) / t = ln x + 4 arctan x = F (x), x pa je P = lim F (b) lim F (a) = π. b + a + 4. Transformacijom u = y x, v = y + x oblast integracije (Slika, crveni paralelogram) preslikava se u pravougaonik G : [, ] [, ], pri qemu je Jakobijan jednak /4. x x Sl : Oblast integracije 8

29 Prema tome, (x xy + y )e x+y dy = 4 = 4 G = 4 u u e v dudv u du = 7 (e ). e v e v dv 4.8 Transformacijom u = x + y, v = x y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [, /] [ 6, 4], pri qemu je Jakobijan jednak /5. Prema tome, I = v sin(uπ) 5 dudv = 4 / vdv sin(uπ)du = 5 5 ( ) π = π. G 6 4. Transformacijom u = y x, v = x + y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [ π/, ] [, ], pri qemu je x = 4 u + 4 v, y = 4 u + 4 v, J = /4 /4 /4 /4 = 4. Ako je I dati integral, tada je I = 4 = 6 π/ π/ ( 4 u + 4 v ) sin( u)dudv sin udu (u v)dv = u sin udu dv 6 π/ 6 = 6 v v ( ) 6 π/ sin udu vdv = 4. Transformacijom u = y x, v = x+y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [, ] [, ], pri qemu je Jakobijan jednak /. Prema tome, I = v e uv dudv = du v e uv dv = G J, gde je akle, I = /e. J = [ v dv ] v e uv = ve v dv + vdv = e. 4.8 Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [ π/, ] [, π/], pri qemu je Jakobijan jednak ρ. sin x + y dy = ρ sin ρdρdϕ = G π/ = ϕ = π. π/ ϕ π/ ρ sin ρdρ 9

30 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblastg = {(ϕ, ρ) : ρ sin ϕ, ϕ π}, pri qemu je Jakobijan jednak ρ. x + y dy = ρ dρdϕ = = 9 = 9 G π =. ϕ π π sin ϕ sin ϕdϕ ρ dρ (cos ϕ )d(cos ϕ) 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [π/, π] [, π/], pri qemu je Jakobijan jednak ρ. cos x + y dy = ρ cos ρdρdϕ = G π π/ = π ϕ π/ ( π ). ρ cos ρdρ 4.4 Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblast G = {(ϕ, ρ) : ρ 4 cos ϕ, π/ ϕ π/}, pri qemu je Jakobijan jednak ρ. x + y dy = ρ ρ dρdϕ = = 64 = 64 = 6 G π/ = 4π. ϕ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ 4 cos ϕ cos 4 ϕdϕ ρ dρ ( ) + cos ϕ dϕ ( + cos ϕ + cos ϕ)dϕ 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblast G = {(ϕ, ρ) : 4 cos ϕ ρ 8 cos ϕ, ϕ π/4},

31 pri qemu je Jakobijan jednak ρ. dy (x + y ) = = G π/4 = = ρdρdϕ ρ 4 8 cos ϕ dϕ π/4 π/4 4 cos ϕ ( ( 64 6 = = 8 tan ϕ π/4 = 8. dρ ρ ρ 8 cos ϕ 4 cos ϕ ) dϕ ( 64 cos ϕ 6 cos ϕ ) π/4 dϕ cos ϕ ) dϕ 4.4 Koriste i polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) imamo da je V = π/ = 6 ( cos ϕ + sin ϕ)dϕ π/ cos 4 ϕdϕ 8 = 6 π = π + /. cos ϕ π/ rugo rexenje. Ako je x = + r cos θ i y = r sin θ, tada je V = 4.7 Neka je =, gde je = {(x, y) : x = π π = π + /. ρ dρ cos ϕd(cos ϕ) dθ ( + r cos θ + r sin θ)rdr ( + cos θ + ) sin θ dθ π, y x }, = {(x, y) : x π, x y π}. Kako je to je gde je y x = { { y x, y x x y, y < x = y x, (x, y) x y, (x, y) I = f(x, y)dy + f(x, y)dy = I + I, π/ I = π x sin(y x )dy = x π/ x(cos x + ) = sin x + x π/ = + π 4

32 π/ I = x x sin(x y)dy = akle, I = I + I = + π 4 + π 4 = π. 4.4 V = π/ x( cos x ) = x π/ sin x = π 4. (x + y )dy, gde je unutraxnjost kruga x + y x =. Koriste i polarne koordinate imamo da je V = = 8 = = π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ dϕ = π + + = 4 π. cos ϕ ( cos ϕ) 4 dϕ ρ dρ ( ) + cos ϕ dϕ dϕ + π/ π/ π/ π/ cos ϕdϕ + + cos 4ϕ dϕ π/ π/ cos ϕdϕ 4.44 Uvođenjem uopxtenih polarnih koordinata x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ, oblast se preslikava u oblast = {(ϕ, ϱ) : ϕ π }, ϱ, pa je 4.45 Imamo da je P = I = = π/ dϕ π/ 6ϱ cos ϕ sin ϕ 6ϱdϱ 6ϱ sin ϕdϕ ϱ = cos ϕ π/ =. dy, gde je oblast ograniqena datim linijama. Prelaskom na polarne koordinate x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ dobija se P = π/4 dϕ = (b a ) b cos ϕ a cos ϕ π/4 ϱdϱ cos ϕdϕ = (b a ) (ϕ + ) π/4 sin ϕ = (b a )(π + ). 4

33 4.46 Traжena zapremina se moжe izraqunati pomo u dvojnog integrala. V = [ + x + y ( x y )]dy = (x + y )dy, gde je = {(x, y) : x + y }. Uvođenjem polarnih koordinata x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ, dobija se V = π dϕ ϱ ϱdϱ = π Ako je presek krugova (x ) + y i x + (y ), onda je π/4 sin ϕ V = (x + y)dy = (cos ϕ + sin ϕ)dϕ ϱ dϱ = 6 (I + J), gde je Prema tome, J = π/4 I = 4.48 Traжena zapremina je π/4 sin 4 ϕdϕ = cos ϕ sin ϕdϕ = π/4 V = 6 V = π/4 sin ϕd sin ϕ) = 6, ( cos 4ϕ cos ϕ ( 8 π 4 ) = π 6. (x + y )dy, ) dϕ = 8 π 4 4. gde je oblast ograniqena linijama x + y = 6x i y = x, y /. Prelaskom na polarne koordinate x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ, oblast se preslikava u oblast = {(ϕ, ρ) : π ϕ π }, ρ 6 cos ϕ, pa je V = = 8 = 7 = 7 π/ dϕ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ 6 cos ϕ cos 4 ϕdϕ = 7(4π 7 ) Ako je I dati integral, onda je I = π/6 dφ ρ ρdρ ( + cos ϕ) dϕ ( + cos ϕ + ρ sin φ dφ + ) + cos 4ϕ dϕ (6 x)/ x/ ydy = 8. rugi naqin. Ako pravom x = podelimo datu oblast na dva dela, onda je I = x/+ ydy + x ydy = 8.

34 4.5 Postoje dva tela ograniqena datim povrxima. Jedno telo (T ) je deo valjka između z = i z = 9 x y, a drugo (T ) je deo paraboloida (P ) bez T. Prema tome, V T = π dφ ρ(9 ρ ) dρ = 5π, i V T = V P V T = π. Napomena. Moжe i V P = 4 V T π/ = V P + dφ π/ ρ(9 ρ ) dρ = 8π dφ (9 ρ )ρdρ. sin φ 4.54 Smenom x = ρ cos φ, y = ρ sin φ dobijamo da je 4.55 Smenom gde je (x + y dy = ) { u = x y v = x + y J = x u y u odnosno 8 cos φ dφ dφ 4 cos φ ρ = π/ dφ 64 π/4 cos φ =. 64 { x = (u + v)/ dobija se da je y = (v u)/ π/ π/4 xy dy = (u + v)(v u) J du dv, x v y v, = {(u, v), u, v }. Svođenjem na dvostruki integral dobija se da je dati integral jednak /8. 5. Za dati stepeni red je a n = n, pa je polupreqnik konvergencije reda R = lim a n n a n+ = lim n + =. n n Prema tome, ako je x <, tj. ako x (, 4) red konvergira apsolutno. Za x = ( ) n red postaje i divergentan je. Za x = red postaje n= n i konvergira po n= n Lajbnicovom kriterijumu, ali ne i apsolutno. Oblast apsolutne konvergencije reda je, dakle, interval (, 4), a uslovne [, 4). 4

QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2.

QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2. 1. Izraqunati QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, 1995. x arctan x 1 + x dx. Grupa A. Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju pozitivan deo x - ose i grafici funkcija 3. Ako je oblast ograniqena krivama

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012 MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA II. Dr Boban Marinković

MATEMATIKA II. Dr Boban Marinković MATEMATIKA II VEŽBE Dr Boban Marinković 1 Neodredjeni integral dx = x + C, dx x = ln x + C, dx = arcsin x + C, 1 x 2 a x dx = ax ln a + C, cos x dx = sin x + C, dx x 2 a = 1 2 2a ln x a x + a + C, dx x2

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R. Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43 Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika Poglavlje- / 43 Ciljevi učenja Ciljevi učenja za predavanja i vježbe: Integral kao antiderivacija Prepoznavanje očiglednih supstitucija Metoda supstitucije-složeniji

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Neodred eni integrali

Neodred eni integrali Neodred eni integrali Definicija. Za funkciju F : I R, gde je I interval, kažemo da je primitivna funkcija funkcije f : I R ako je za svako I. F () f() Teorema 1. Ako je F : I R primitivna funkcija za

Διαβάστε περισσότερα

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t) Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1 Integrali Materijali za nastavu iz Matematike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 202/3 / 44 Definicija primitivne funkcije i neodredenog integrala Funkcija F je primitivna funkcija (antiderivacija)

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

uniformno konvergira na [ 2, 2]?

uniformno konvergira na [ 2, 2]? Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 27.6.2015. ZAVRXNI ISPIT IZ MATEMATIKE 3 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati diferencijabilnost funkcije u = u(x, y, z) u taqki (0, 1, 2). 2. Definisati

Διαβάστε περισσότερα

6 Neodreženi integrali. F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x je primitivna funkcija funkcije f(x) = cos x na (, + ), jer je

6 Neodreženi integrali. F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x je primitivna funkcija funkcije f(x) = cos x na (, + ), jer je 6 Neodreženi integrali 39 6 Neodreženi integrali Funkcija F (x) na intervalu (a, b) R je primitivna ili prvobitna funkcija funkcije f(x), ako je x (a, b) F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Trigonometrija

Glava 1. Trigonometrija Glava 1 Trigonometrija 1.1 Teorijski uvod Neka su u ravni Oxy dati krug k = {x, y) R R : x +y = 1} i prava p = {x, y) R R : x = 1}. Predstavimo skup realnih brojeva na pravoj p, kao brojevnoj pravoj, tako

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Πανεπιστήµιο Κρήτης - Τµήµα Επιστήµης Υπολογιστών. Απειροστικός Λογισµός Ι. ιδάσκων : Α. Μουχτάρης. Απειροστικός Λογισµός Ι - 3η Σειρά Ασκήσεων

Πανεπιστήµιο Κρήτης - Τµήµα Επιστήµης Υπολογιστών. Απειροστικός Λογισµός Ι. ιδάσκων : Α. Μουχτάρης. Απειροστικός Λογισµός Ι - 3η Σειρά Ασκήσεων Πανεπιστήµιο Κρήτης - Τµήµα Επιστήµης Υπολογιστών Απειροστικός Λογισµός Ι ιδάσκων : Α. Μουχτάρης Απειροστικός Λογισµός Ι - η Σειρά Ασκήσεων Ασκηση.. Ανάπτυξη σε µερικά κλάσµατα Αφου ο ϐαθµός του αριθµητή

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

dr Lidija Stefanović INTEGRALI: KRIVOLINIJSKI, DVOJNI, TROJNI, POVRŠINSKI ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA; II DEO SKC Niš, 2009.

dr Lidija Stefanović INTEGRALI: KRIVOLINIJSKI, DVOJNI, TROJNI, POVRŠINSKI ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA; II DEO SKC Niš, 2009. dr idija tefanović INTEGRAI: KRIVOINIJKI, VOJNI, TROJNI, POVRŠINKI ZA TUENTE TEHNIČKIH FAKUTETA; II EO KC Niš, 9. dr idija tefanović INTEGRAI: KRIVOINIJKI, VOJNI, TROJNI, POVRŠINKI ZA TUENTE TEHNIČKIH

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3

Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3 Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3 1. Στο παρακάτω σχήμα δίνεται ο μοναδιαίος κύκλος: Να γράψετε τις συντεταγμένες του σημείου ή το όνομα του άξονα: 1. (ε 1) είναι ο άξονας 11.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE

ELEMENTARNE FUNKCIJE 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1

TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1 TEORIJA REDOVA NUMERIČKI REDOVI. OSNOVNI POJMOVI DEFINICIJA. Neka je {u n } n N realan niz. Izraz oblika k= u k = u + u 2 + + u n + () naziva se beskonačan red, ili kraće red. Broj u n naziva se opšti

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα