INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma
|
|
- Τάνις Γαλάνης
- 8 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma ragan ori Sadrжaj Neodređeni integral Određeni integral 6 Nesvojstveni integral 9 4 vojni integral 5 Redovi 5
2 Studentima generacije / (grupe A9, A i A) Ovo je jox jedna mala zbirka koja sadrжi 7 zadatka koji su se bar jednom pojavili na drugom kolokvijumu iz predmeta Matematika u periodu od 995. do. godine. Zadaci su razvrstani po temama iz kojih se daju zadaci za drugi kolokvijum, a u okviru svake teme razvrstani su i po godinama.
3 Neodređeni integral Kolokvijum,....4 ln(x + 4) (x + ) arctan x (x ) ln(x + 9) (x ) arctan x (x + ) Kolokvijum, ln x + 5 ln x + x(ln x )(ln x + 4 ln x + 8) (9 cos x cos x) sin x (cos x + )(cos x 4 cos x + 8) ( sin x + sin x + ) cos x (sin x )(sin x + sin x + 5) e x e x + 4e x (e x + )(e x e x + 5) Kolokvijum, 8 sin x.9 sin x + ln x. x(ln x )... sin x cos x + e x e x sin x + cos x (e x + e x ) e 4x cos x + cos x ( + ln x) x(ln 4 )
4 Kolokvijum, x x x + 8 4x + x + x 8 x x (x )(x x + ) x + x (x + )(x + x + ) x + 5x (x )(x + x + 5) x 4x + (x + )(x x + 5) x + 5x + (x + )(x + x + 5) x 4 (x )(x x + 5) Kolokvijum, 6.5 (9 sin x + ) cos x sin x + 6 sin x (7 cos x ) sin x cos x + 4 cos x I = (5e x + )e x e x 8e x (e x 4)e x e x e x I = (9e x + )e x e x + 6e x I = (sin x 5) cos x sin x + 8 sin x + 97 Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, 4.. sin x cos x sin x + ln( + cos x) sin x 4
5 . x arcsin x.4 sin x cos x + cos x + cos x Kolokvijum, ( + sin x) cos x.5 ( + cos x) sin x.6 sin x sin x + cos x cos x.7 sin x cos x Kolokvijum, lnx + (xlnx) (tgx ).4 Odrediti vezu između I n i I n, (n N, n > ) ako je I n = arcsin n x tgx + 4ctgx Kolokvijum,.4 arcsin x arccos x.4.44 xe x / ( e x + ) x x + 4x.45 sin x( cos x) cos x( + cos x) Kolokvijum,.46 Izraqunati.47 π/ sin 4 x + cos 4 x + sin x arctan(cos x)..48 x ln(x + x + ) x + 5
6 π/ sin x + sin x.49 Izraqunati sin x + cos x +. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, sin 4 x + cos 4 x.5 x sin x Kolokvijum, 997 x ln x.5 (x ) /.5 Izraqunati Kolokvijum, 996 sin x.54 cos x 5e x.55 e 4x e x 4 Kolokvijum, 995 arctan x.56 x ( + x ) f(x), gde je f C[, ] i f(x) > za x [, ]. f(x) + f( x).57 x arctan x + x Određeni integral Kolokvijum,. Izraqunati duжinu luka krive y = 8 (4ex + e x ), x.. Izraqunati duжinu luka krive date sa x(t) = t sin t, y(t) = t cos t za t 6.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = arcsin, y =, x = i x =. x.4 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = e x + 4 ex za x. Kolokvijum, 9.5 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = x sin x, y = za x π /4. 6
7 .6 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = ln x x 8 za e x e..7 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene linijama y = x e x, y = za x..8 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = x ln x 8 za e x e. Kolokvijum, 8.9 Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x =. x + x + i pravama y = i. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x cos x i pravama y =, x = π/4 i x = π/4.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln(x + x + i pravama y =, x = i x =.. Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x x + i pravama y = i x =. ( ) y. Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive x = + za y..4 Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = t sin t, y = t cos t za t 5..5 Izraqunati duжinu luka krive y = ln(x + x 4) za 5 x. ( ) x.6 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko y-ose krive y = + za x. Kolokvijum, 7.7 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = (cot x tan x) i pravama y =, x = π/6 i x = π/4..8 Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = (ex + e x ) za x..9 Izraqunati duжinu luka krive y = ln( x ) za / x /.. Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = a cos t, y = a sin t za t π/ i a >.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln x i pravama y =, x = i x = 5.. Izraqunati povrxinu povrxi nastale rotacijom oko x-ose krive y = 4 + x za 4 x.. Izraqunati duжinu luka krive y = ln x za x 8. 7
8 .4 Izraqunati duжinu luka krive zadate sa x = (t ) sin t+t cos t, y = (t ) cos t t sin t za t π. Kolokvijum, 6.5 Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 48) za 7 x 8..6 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x ln + x i pravama y =, x = i x = /. x.7 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y = ex + e x, x =, x = ln i y =. +.8 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y = y =. Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, 4 sin x ln(cos x) (cos x + ), x =, x = π i.9 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko y-ose konveksne figure ograniqene linijama x + y = x i x + y = y.. Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 4) za 5 x 7.. Izraqunati povrxinu figure ograniqene krivom y = x = 6, y =. Kolokvijum, x x i pravama x = 4,. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x sqrtarccos x i pravom y =.. Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x cos x i pravama x = π i y =..4 Izraqunati duжinu luka krive y = x ln(x + x 48) za 7 x 8. Kolokvijum,.5 Izraqunati duжinu luka krive date sa x(t) = t, y(t) = t t za t..6 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = ln(x + x + ) i pravama y = i x =. π/ sin x.7 sin x + cos x Kolokvijum,.8 Izraqunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom oko x-ose figure ograniqene krivom y = x x i pravama y =, x = i x =. 8
9 .9 e x (e x + )(x + ).4 Neka je I n = x ln n x. Odrediti najpre vezu između I n i I n, a zatim izraqunati I n. Kolokvijum,.4 Izraqunati duжinu luka krive zadane parametarski: x = t, y = ln t, t. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama y =, x = x, x =, y = arcsin + x..4 Izraqunati duжinu luka krive y = ln(cos x) za x [, π/]. Kolokvijum, 997 Nije bilo zadataka iz ove teme. Kolokvijum, Figura ograniqena krivom y = x x i pravama y = i x = rotira oko y - ose. Izraqunati zapreminu tako nastalog tela. Kolokvijum, 995 Nije bilo zadataka na ovu temu. Nesvojstveni integral Kolokvijum, Izraqunati dati integral ili ustanoviti njegovu divergenciju ln(x + 4) (x + ) arctan x (x ) ln(x + 9) (x ) arctan x (x + ) 9
10 Kolokvijum, 4.5 Izraqunati povrxinu krivolinijskog trapeza određenog grafikom funkcije f : x e x cos x za x +. Kolokvijum,.6 Izraqunati Kolokvijum,.7 Neka je I(a) = + + x ln x ( + x ). e ax sin ax.. Odrediti skup A svih vrednosti parametra a za koje integral I(a) konvergira.. Za a A izraqunati I(a). Kolokvijum,.8 Ispitati konvergenciju integrala + x + + x + x..9 Odrediti sve vrednosti realnog parametra α za koje integral konvergira. sin 4 x e x + + x x α. Ispitati konvergenciju integrala Kolokvijum, 997. Neka je I(a, b) = x a (ln x) b. + x sinh x.. Odrediti skup vrednosti parametara a i b za koje I(a, b) postoji.. Izraqunati I( /, ).. Neka je I(a) = + x a ln x ( + x).. Odrediti skup vrednosti parametra a za koje I(a) postoji.. Izraqunati I(/). Kolokvijum, 996. Neka je I(a) = + a + x, a R. (a) Odrediti skup A svih vrednosti a za koje integral I(a) konvergira. (b) Za a A izraqunati I(a).
11 Kolokvijum, Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju pozitivan deo x - ose i grafici funkcija f : x 8 4x x, g : x + 4 x Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju x - osa, prava x = i grafik funkcije f : x ln x (x ) /. 4 vojni integral Kolokvijum, 4. x sin(x + y 4y + 4) / dy, = {(x, y) x + (y ) π /, x } y cos(x + y + 4x + 4) / dy, = {(x, y) (x + ) + y (π/) /, } (x xy + y )e y x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x sin(y + x)e y x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = (x + ), y = x/, y = x/ + π/4. Kolokvijum, ye x/ x +y dy, = {(x, y) x + y 6, x, y } 4.6 (x + y) cos(π(x y))dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x. y 4.7 arcsin x + y dy, = {(x, y) : x + y 6, y x y} 4.8 (x y) sin(π(x+y))dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = x +, y = x, y = x +. Kolokvijum, (x y xy)dy, = {(x, y) : x + y 4, x, y, x y} 4. x, y = x +. xe y/ x dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x +, y =
12 4. x sin(x y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x π, y = x, y = x (x y + xy)dy, = {(x, y) : x + y 9, x, y, x y} 4. (x + y) e x y dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x +, y = x, y = x +. x y 4.4 x + y dy, = {(x, y) : x + y 4, ; x, y } xy x + y dy, = {(x, y) : 4 x + y 9, x, y } (y x) cos(x y )dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x, y = x +. Kolokvijum, (x y) sin(x + y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x +, y = x sin x + y dy, = {(x, y) : 4 x + y π, x, y } 4 (x + y )dy, - paralelogram sa temenima A(, ), B(, ), C(, ) i (, 4). x + y dy, = {(x, y) : x + y y} (y x )dy, - paralelogram sa temenima A(, ), B(, ), C(, ) i (, ). cos x + y dy, = {(x, y) : x + y π, x, y } 4 (x + y) cos(x y)dy, - paralelogram ograniqen pravama: y = x, y = x + π, y = x +, y = x x + y dy, = {(x, y) : x + y 4x} Kolokvijum, ln x + y dy, = {(x, y) : e x + y e 4 } 5xdy 4.6, - paralelogram ograniqen pravama: y = x + 5, y = (y + x )(y x 4) x + 4, y = x + 9, y = x arctan x + y x + y dy, = {(x, y) : x + y }
13 64xdy 4.8, - paralelogram ograniqen pravama: y = x +, y = (y + x )(y x 4) 5x + 5, y = x + 5, y = 5x + 8. Kolokvijum, 5 Nemam zadatke. Kolokvijum, Izraqunati y = x +, y = x + i y = x 4. (x y )e x+y dy ako je paralelogram određen pravama y = x, 4. Izraqunati zapreminu tela ograniqenog paraboloidom z = 4 x y, ravni z = i cilindrom x + y x = (unutar cilindra). 4. Izraqunati zapreminu tela ograniqenog paraboloidom x + y = z i konusom 4(x + y ) = (z + ). dy 4. Izraqunati (x + y ) ako je oblast ograniqena krivim linijama x + y = 4x, x + y = 8x, y = i y = x. Kolokvijum, 4. Izraqunati y = x + i y = x +. xydy ako je paralelogram određen pravama y = x, y = x +, 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = x, z = x + y i z = za y. 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = y, z = x + y i z = za x. Kolokvijum, 4.6 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog sferom x +y +z = r i cilindrom x +y = rx (z, r > ). 4.7 x sin y x dy, π = {(x, y) : x, y π} 4.8 (x + y + y)dy, = {(x, y) : x + y, x y } 4.9 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y = (x + y), z = x + y i z =. Kolokvijum, xdy 4.4 x + y, - oblast ograniqena linijama x = y i x + y = 8 za x i y. 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y x =, z = x + y i z =.
14 4.4 Izraqunati povrxinu figure ograniqene linijama xy = a, xy = a, y = x a >. i y = x za 4.4 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: x + y x =, z = 4 x y i z = (unutar cilindra). Kolokvijum, { } xy dy x + 4y, = (x, y) : x 4 + y =, x, y Izraqunati povrxinu ograniqenu linijama x + y = ax, x + y = bx, y = x, y =, ( < a < b) Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima z = x y, z = x + y +, x + y = Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima x + y = x, x + y = y, z =, z = x + y. Kolokvijum, 999 Kolokvijum nije odrжan zbog bombardovanja Jugoslavije od strane NATO pakta. Kolokvijum, Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima ( 4.49 Izraqunati z = x + y, x + y = 6x, x y =, z +, y = x + 4, y = x + i y = x. Kolokvijum, 997 y (x y ) sin π(x y) dy, gde je figura ograniqena pravama: y = 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima z =, az = x + y, x + y = ax (a > ). ( y ) 4.5 Izraqunati dy ako je = {(x, y) : x + y x}. x Kolokvijum, Izraqunati = y dy ako je { (x, y) : x + y, y 6 x }, x, y. ). 4
15 4.5 Izraqunati zapreminu tela ograniqenog povrxima: z = 9 x y, x + y xy =, z =. Kolokvijum, Izraqunati (x + y dy gde je oblast ograniqena krivama ) x + y = 4x, x + y = 8x, y = x, y = x Izraqunati xy dy gde je oblast ograniqena krivama x y =, x y =, y + x =, x + y =. 5 Redovi Kolokvijum, 8 5. Ispitati apsolutnu i uslovnu konvergenciju reda n= ( ) n x n /. 5. Ispitati konvergenciju reda n( n + n) α, gde je α R. 5
16 Uputstva i rezultati. ati integral se lako rexava parcijalnom integracijom. Ako je tada je pa je Kako je to je I = u = arctan x, dv = (x ), du = arctan x x (x ) = arctan x (x )(x + 4) = 8 I = arctan x x.5 Smenom ln x = t imamo I = t + 5t + (t )(t + 4t + 8) = A t + I = t + = ln t x + 4, v = x, + J, J = x 8 x x (x )(x + 4). x + 4, x ln x arctan x + C = F (x) + C. t + 5t + (t )(t + 4t + 8) Bt + C t + 4t + 8 = t + + t + t + 4t + 8 t + + t + 4t + 8 d(t + 4t + 8) t + 4t (t + ) + = ln t + ln(t + 4t + 8) + arctan t + + C = ln ln x + ln(ln x + 4 ln x + 8) + arctan ( ln x +.6 Smenom cos x = t dobijamo I = t 9t + (t + )(t 4t + 8) t 9t + (t + )(t 4t + 8) = A t + + Bt + C t 4t + 8 = t + + t t 4t + 8 I = t + + = ln t + + t t 4t + 8 d(t 4t + 8) t 4t + 8 (t ) + = ln t + + ln(t 4t + 8) arctan t + C = ln cos x + + ln(cos x 4 cos x + 8) arctan ( cos x.7 Smenom sin x = t imamo I = t + t + (t )(t + t + 5) t + t + (t )(t + t + 5) = A t + Bt + C t + t + 5 = t + t t + t + 5 ) + C ) + C 6
17 I = t + t + t + t + 5 = ln t + d(t + t + 5) t + t + 5 (t + ) + = ln t + ln(t + t + 5) arctan t + + C = ln sin x + ( sin x + ln(sin x + sin x + 5) arctan.8 Smenom e x t t + 4 = t dobijamo I = (t + )(t t + 5) t t + 4 (t + )(t t + 5) = A t + + Bt + C t t + 5 = t + + t t t + 5 I = ln t + + ln(t t + 5) + arctan t + C I = ln(e x + ) + ln(e x e x + 5) + arctan ex. Smenom cos x = t imamo I = 6 Iz jednakosti sledi sin x cos x cos = 6 x + t t + = Za t = je = A, pa je A = /. Za t = je = A + C, pa je C = /. A t C t t + = 6J. Bt + C t t + t = A(t t + ) + (Bt + C)(t + ). Za t = je = / + (B + /), pa je B = /. Prema tome, J = t + + t + t t + = ln t + + t t t + + t t + = ln t ln(t t + ) + (t /) + ( /) = ln t ln(t t + ) + arctan t / / + C. ) + C I = ln cos x + ln(cos x cos x + ) 6 arctan cos x + C = ln (cos x + ) cos x cos x + arctan cos x + C. t. Ako je tan x = t, tada je sin x =, cos x =, = + t + t t izraza u datom integralu dobijamo I = (t + )(t + ). 7. Zamenom ovih + t
18 Iz jednakosti sledi t (t + )(t + ) = At + B t + + Ct + t + t = (At + B)(t + ) + (Ct + )(t + ). Za t = i je = (Ai + B), pa je A = i B = /. Za t = i je = (C i + ) ( ), pa je C = i = /. Prema tome,.8 Iz jednakosti I = t + + t + = arctan t + arctan t + C = arctan(tan x) + arctan tan x = = x + arctan tan x + C. 4x + x + x 8 dobijamo A = B = i C =. I = x +.4 Smenom cos x = t imamo I = = A x + Bx + C x + x + 4 x + x + x C x + x + 4 = ln x + ln(x + x + 4) + arctan x + + C. t + t + t t( + t + t ) = A t + Bt + C + t + t = t t + + t + t I = t + t + t + t + = ln t + d(t + t + ) t + t + + (t + /) + ( /) = ln t + ln(t + t + ) + arctan t + / / + C = ln cos x + ln(cos x + cos x + ) + arctan cos x + + C..6 Smenom cot x = t imamo sin x I = sin x + cos x = + cot x sin x = + t. + t = A + t + Bt + C t t + = + t + t t t + 8
19 I = + t + t t t + = ln + t + t 4 6 t t + = ln t + + t 6 t t + 6 t t + = ln t ln(t t + ) t t + = ln t ln(t t + ) (t /) + ( /) = ln t ln(t t + ) arctan t / + C / = ln t ln(t t + ) arctan t + C = ln cot x ln(cot x cot x + ) arctan cot x + C t Napomena. Ako se uvede smena tan x = t, onda je I = + t i t + t = A + t + Bt + C t t +, A =, B = C =..8 Smenom x ln x = t imamo da je I = + t..4 Parcijalnom integracijom sa u = arcsin n x i = dv dobijamo x arcsin I n = x arcsin n n x x n = x arcsin n x n J. x Ako na integral J takođe primenimo parcijalnu integraciju sa u = arcsin n x i dv = x dobijamo x I n = x arcsin n x + n x arcsin n x n(n )I n..4 Neka je I dati integral. Ako je u = arcsin x i dv = arccos x, tada je du = v = arccos x = x arccos x + = x arccos x x x d( x ) x = x arccos x x, x i pa je gde je akle, I = x arccos x arcsin x x arcsin x J + x, J = x arccos x x = x arccos x x + C. I = x arccos x arcsin x + x (arccos x arcsin x) + x + C. 9
20 .45 Smenom cos x = t imamo t I = t( + t ) = t + t t( + t ) t t( + t ). akle, I = + t t + t + t = arctan t ln t + ln( + t ) + C = arctan(cos x) ln cos x + ln( + cos x) + C..46 ati integral se smenom t = cos x svodi na integral I = arctan t. alje se parcijalnom integracijom dobija I = t arctan t t + t = π 4 ln( + t ) = π 4 ln..47 Koriste i identitete sin 4 α + cos 4 α = sin α cos α i 4 sin α cos α = sin α, podintegralna funkcija se transformixe u, pa je ( sin x)( + sin x) I = ( sin x)( + sin x). Ako je t = tan x, onda je sin x = t, =, pa je + t + t I = (t + ) (t + t + )(t t + ). Iz razlaganja t + (t + t + )(t t + ) = At + B t + t + + Ct + t t + dobijamo da je B = =, A = C =, pa je I = 4 (I + I ), gde je I = t + t +, I = t t +. alje je I = (t + /) + /4 = arctan t + + C, I = arctan t + C, pa je gde je t = tan x. I = ( arctan t + + arctan t ) + C = t arctan t + C, Primedba: U sređivanju rezultata korix ena je formula arctan x + arctan y = arctan x + y xy.
21 .48 Primenom metode parcijalne integracije, za u = ln(x + x + ), dv = x x +, dobija se I = x + ln(x + x + ) = x + ln(x + x + ) x + C..49 Ako je I dati integral, onda smenom x = π/ t dobijamo I = π/ sin (π/ t) + sin(π/ t) π/ sin(π/ t) + cos(π/ t) ( ) = cos t + cos t cos t + sin t +, pa je I = = π/. Prema tome, I = π/4. rugo rexenje. Smenom tan(x/) = t dobijamo I = t + t ( + t ) = + t + t (t + ) = π π 4 = π 4..5 ati integral se smenom x = t svodi na integral t sin t. Posle jedne parcijalne integracije, uzimaju i da je u = t, dv = sin t, dobija se I = t cos t + 6I, gde je I = t cos t Posle dve parcijalne integracije se dobija I = t sin t + t cos t sin t, pa je I = t cos t + 6t sin t + t cos t sin t + C, gde je t = x..54 Ako je t = sin x (x [, π/)), onda je I = sin x cos x = t, t [, ], + t pa je I = ln + sin x sin x arctan sin x + C, x [, π/)..55 Ako je e x = t, (x (, ln ) ili x (ln, + )), onda je 5e x e 4x e x 4 = 5 (t 4)(t, t (, + ) ili t (, ). + ) Kako je to je odnosno 5 (t 4)(t + ) = t 4 t +, 5e x e 4x e x 4 = 4 ln ex e x + arctan ex + C za x > ln, 5e x e 4x e x 4 = ex ln 4 e x + arctan ex + C za x < ln.
22 .56 Ako je arctan x arctan x I = x, a J = + x, onda je dati integral jednak I J. Parcijalnom integracijom dobijamo da je I = x arctan x + x( + x ) = x arctan x + ln x + C, + x a smenom t = arctan x dobijamo da je J = arctan x/ + C. Prema tome, arctan x x ( + x ) = x arctan x x arctan x + ln + C. + x.57 Ako je arctan x I = arctan x, a J = + x, onda je dati integral jednak I J. Parcijalnom integracijom dobijamo da je a smenom t = arctan x dobijamo da je Prema tome, I = x arctan x ln( + x ) + C, J = arctan x + C. x arctan x + x = x arctan x + arctan x ln( + x ) + C.. Figura ograniqena datim linijama je krivolinijski trapez (Slika ). asin(/x) / x Sl : Figura koja rotira oko x-ose Na osnovu formule za zapreminu rotacionog tela imamo V = π arcsin = π I. x Integral I nalazimo parcijalnom integracijom: u = arcsin, = dv, pri qemu je x du = /x x = x x, v = x. I = x arcsin + x x = arcsin arcsin + ln(x + x ) = π 6 π + ln( + ) ln = π 6 + ln( + ).
23 Prema tome, V = π 6 + π ln( + )..8 Uoqimo najpre da je + y = ( x + ). 8x e P = π y + y e e ( = π x + x e 8 4 x ln x 64 ln x ) x ( x 4 = π e + x e e 6 e 4 J ) 64 K gde je J = e e x ln x = x ln x x 4 e, K = e Zamenom granica i sređivanjem dobijamo ( P = e 4 e 8 e ) π. 56. V = π e ln x e x = ln x e. e ln(x+ x + ) = πi. Ako na integral I primenimo parcijalnu integraciju sa u = ln(x + x + ) i dv =, dobijamo pa je x x + du = + x + x + x = I = x ln(x + x + ) x +, v = x, x x + = x ln(x + x + ) d(x + ) x + = x ln(x + x + ) x + = ln( + 5) 5 ( ) = ln( + 5) Iz date veze x i y imamo da je y = ± x. Kako je P = πi, gde je I = 5/4 ( x x ) = x treba izraqunati integrale I i I. Za I smenom x = t dobijamo I = J = t + t / 5 odnosno J = 4 + ln /4 / x x 5/4 + t = J, gde je t = 5 J + ln(t + + t ) + t 4 x = I I,, /
24 Zamenom I i I = 5 5 u I dobijamo ( P = π 7 + ) ln Kako je + y = (ex + e x ) = y, to je P = π y = π (e x + e x ) = π (e4 e 4 + 8).. Kako je y = 4 + x, to je y = 4 + x, + y = + 4(4 + x), + y 4x + 7 = 4 + x, pa je.5 Videti isti zadatak. godine..4 Kako je to je y = π P π 4x + 7 = 4 6 (4x + 7)/ = 6 4 π. x x x 48 = x 4 6 x 48, + y = 8 d(x 48) l = 7 x x (4 ) = x ln(x + x 48) 7 = + 4 ln..5 Kako je x (t) = t i t y (t) = t t t, to je 8 7 x + 6 x 48, x + y = (t + ) t, x + y = t + t. Prema formuli za duжinu luka krive koja je data parametarski imamo da je gde je I = l = t = t + = t π/ Prema tome, l = π 4 + π = π. cos udu = t + arcsin t = I + π, π/ + cos u du = u π/ + 4 sin u π/ = π 4. 4
25 .9 Ako je I = f(x) dati integral, tada je I = Smenom x = t u integralu I dobijamo f(x) + f(x) = I + I. I = = = = = π/4. e t (e t + )(t + ) + I ( + e t )(t + ) + + e t + e t t + t + e t (e t + )(t + ).4 Ako je u = ln n x i dv = x, tada je du = n ln n x x i v = x, pa je I n = x lnn x n x ln n x = n I n. Kako je I = x =, to je.4 Prema formuli za duжinu luka je l = I n = ( ) n n! n I = ( ) n n! n+. Uvođenjem smene t 4 + = u dobija se t.4 Obzirom da je arcsin Imaju i u vidu da je 7 x t + y t = = udu t 4 l = u du u = 7 ( + ) u du = ( u + ) ln u 7 u + ( arcsin + t 4. t, odnosno t = = ( 7 + ln ln( 7 + ) + ln( + )). [ ] x + x > za x,, to je ) x + x = P = / arcsin ( x ) x ( + x ) = 5 x + x. udu u, pa je, za x < + x, + x, za x >
26 dati integral predstavljamo u obliku zbira I + I, gde je I = / arcsin Parcijalnom integracijom se dobija x + x, I = arcsin x + x. I = π arcsin 4 5 ln + ln 5 4, I = arcsin 4 5 π + ln 5 ln, pa je P = I + I = arcsin ln Ako je V F zapremina tela koje nastaje rotacijom date figure (F ) oko y ose, onda je V F = π x (y)dy = π ( y) dy = π 6. rugo rexenje. Ako je V G zapremina tela koje nastaje rotacijom oko y ose figure ograniqene datom krivom i pravama x = i y =, onda je V F = π V G = π π (x x ) = π 6.. Izraqunavanjem odgovaraju eg neodređenog itegrala I dobijamo da je Iz imamo I = arctan x x + 4 x ln x arctan x + C = F (x) + C. lim (ln x ln x x + 4 = lim ln x x x + 4 = ln = F ( ) = lim F (x) = + x 4 4 π = π 8. Prema tome, dati integral postoji (konvergira), arctan x (x ) = F () F ( ) = π 8 = π 8. Apsolutna vrednost ovog integrala predstavlja povrxinu između grafika integranda i x-ose na intervalu (, ] (Slika ). atan(x/)/(x ) x Sl : Grafik integranda 6
27 .5 P = + e x cos x. Parcijalnom integracijom (u = cos x, dv = e x ) dobijamo P = e x cos x + + e x sin x = J. Primenom parcijalne integracija na integral J imamo da je J = e x sin x = + + e x cos x = e x cos x = J, pa je J = /4. Prema tome, P = / e x cos x e x sin x.7 Za a = je I(a) =. Naka je za a J = e ax sin ax, K = e ax cos ax. Primenom parcijalne integracije dobijamo J = a e ax cos ax K, K = a e ax sin ax + J. Iz ovih jednakosti sledi da je J = a e ax (cos ax + sin ax).. Kako J(+ ) postoji za a <, odnosno a <, to znaqi da integral I(a) konvergira za a >.. I(a) = J(+ ) J() = a..8 Na osnovu niza nejednakosti x + x + x + x + x + x < x x = x, / koje vaжe za x zakljuqujemo da dati integral konvergira..9 Ako x +, onda je Integral x α α integral divergira. sin x e x + + x x α x x + + x x α = x α. konvergira ako i samo ako je α <, tj. ako i samo ako je α <. Za. Neka je f(x) = x/ sinh x, g(x) = xe x i neka je G primitivna funkcija funkcije g. Kako f(x) /, (x +) i f(x), (x + ), to je f ograniqena funkcija na (, + ). Iz f(x) g(x), (x + ) sledi da dati integral konvergira ako i samo ako konvergira + g(x). Međutim, G(x) = xe x e x, odakle sledi da G(x), (x + ), xto znaqi da je + g(x) konvergentan. Prema tome, konvergentan je i dati integral. 7
28 . (a) Poxto je f : x a + x + integrala a + x. () Ako je a =, onda je f(x) = /x, pa je parna funkcija, dovoljno je ispitati konvergenciju () Ako je a >, onda je f(x) /x (x + ), pa je f(x) divergentan. + f(x) konvergentan, a time i I(a). () Ako je a <, onda je f(x) b x b (x b), gde je a = b, pa je divergentan. Prema tome, A = (, ). (b) Za a A je I(a) = + a + x = + d(x/ a) a + (x/ a) = π. a.4 Preseqna taqka A(, ) datih krivih dobija se rexavanjem sistema Za < x < je 4x x + 4 < 8 x + 4 P = y = 8 x + 4, y = 4x x + 4, x >., a za x > je 4x 4x + x x + 4 > 8 x, pa je x = ln + π. + 4 b+ b f(x).5 Traжena povrxina se moжe izraqunati integraljenjem date funkcije u granicama od do +. Smenom x = t, a zatim parcijalnom integracijom dobija se ln x ln( + t (x ) = ) / t = ln x + 4 arctan x = F (x), x pa je P = lim F (b) lim F (a) = π. b + a + 4. Transformacijom u = y x, v = y + x oblast integracije (Slika, crveni paralelogram) preslikava se u pravougaonik G : [, ] [, ], pri qemu je Jakobijan jednak /4. x x Sl : Oblast integracije 8
29 Prema tome, (x xy + y )e x+y dy = 4 = 4 G = 4 u u e v dudv u du = 7 (e ). e v e v dv 4.8 Transformacijom u = x + y, v = x y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [, /] [ 6, 4], pri qemu je Jakobijan jednak /5. Prema tome, I = v sin(uπ) 5 dudv = 4 / vdv sin(uπ)du = 5 5 ( ) π = π. G 6 4. Transformacijom u = y x, v = x + y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [ π/, ] [, ], pri qemu je x = 4 u + 4 v, y = 4 u + 4 v, J = /4 /4 /4 /4 = 4. Ako je I dati integral, tada je I = 4 = 6 π/ π/ ( 4 u + 4 v ) sin( u)dudv sin udu (u v)dv = u sin udu dv 6 π/ 6 = 6 v v ( ) 6 π/ sin udu vdv = 4. Transformacijom u = y x, v = x+y oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [, ] [, ], pri qemu je Jakobijan jednak /. Prema tome, I = v e uv dudv = du v e uv dv = G J, gde je akle, I = /e. J = [ v dv ] v e uv = ve v dv + vdv = e. 4.8 Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [ π/, ] [, π/], pri qemu je Jakobijan jednak ρ. sin x + y dy = ρ sin ρdρdϕ = G π/ = ϕ = π. π/ ϕ π/ ρ sin ρdρ 9
30 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblastg = {(ϕ, ρ) : ρ sin ϕ, ϕ π}, pri qemu je Jakobijan jednak ρ. x + y dy = ρ dρdϕ = = 9 = 9 G π =. ϕ π π sin ϕ sin ϕdϕ ρ dρ (cos ϕ )d(cos ϕ) 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u pravougaonik G : [π/, π] [, π/], pri qemu je Jakobijan jednak ρ. cos x + y dy = ρ cos ρdρdϕ = G π π/ = π ϕ π/ ( π ). ρ cos ρdρ 4.4 Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblast G = {(ϕ, ρ) : ρ 4 cos ϕ, π/ ϕ π/}, pri qemu je Jakobijan jednak ρ. x + y dy = ρ ρ dρdϕ = = 64 = 64 = 6 G π/ = 4π. ϕ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ 4 cos ϕ cos 4 ϕdϕ ρ dρ ( ) + cos ϕ dϕ ( + cos ϕ + cos ϕ)dϕ 4. Transformacijom u polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) oblast integracije preslikava se u oblast G = {(ϕ, ρ) : 4 cos ϕ ρ 8 cos ϕ, ϕ π/4},
31 pri qemu je Jakobijan jednak ρ. dy (x + y ) = = G π/4 = = ρdρdϕ ρ 4 8 cos ϕ dϕ π/4 π/4 4 cos ϕ ( ( 64 6 = = 8 tan ϕ π/4 = 8. dρ ρ ρ 8 cos ϕ 4 cos ϕ ) dϕ ( 64 cos ϕ 6 cos ϕ ) π/4 dϕ cos ϕ ) dϕ 4.4 Koriste i polarne koordinate (x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ) imamo da je V = π/ = 6 ( cos ϕ + sin ϕ)dϕ π/ cos 4 ϕdϕ 8 = 6 π = π + /. cos ϕ π/ rugo rexenje. Ako je x = + r cos θ i y = r sin θ, tada je V = 4.7 Neka je =, gde je = {(x, y) : x = π π = π + /. ρ dρ cos ϕd(cos ϕ) dθ ( + r cos θ + r sin θ)rdr ( + cos θ + ) sin θ dθ π, y x }, = {(x, y) : x π, x y π}. Kako je to je gde je y x = { { y x, y x x y, y < x = y x, (x, y) x y, (x, y) I = f(x, y)dy + f(x, y)dy = I + I, π/ I = π x sin(y x )dy = x π/ x(cos x + ) = sin x + x π/ = + π 4
32 π/ I = x x sin(x y)dy = akle, I = I + I = + π 4 + π 4 = π. 4.4 V = π/ x( cos x ) = x π/ sin x = π 4. (x + y )dy, gde je unutraxnjost kruga x + y x =. Koriste i polarne koordinate imamo da je V = = 8 = = π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ dϕ = π + + = 4 π. cos ϕ ( cos ϕ) 4 dϕ ρ dρ ( ) + cos ϕ dϕ dϕ + π/ π/ π/ π/ cos ϕdϕ + + cos 4ϕ dϕ π/ π/ cos ϕdϕ 4.44 Uvođenjem uopxtenih polarnih koordinata x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ, oblast se preslikava u oblast = {(ϕ, ϱ) : ϕ π }, ϱ, pa je 4.45 Imamo da je P = I = = π/ dϕ π/ 6ϱ cos ϕ sin ϕ 6ϱdϱ 6ϱ sin ϕdϕ ϱ = cos ϕ π/ =. dy, gde je oblast ograniqena datim linijama. Prelaskom na polarne koordinate x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ dobija se P = π/4 dϕ = (b a ) b cos ϕ a cos ϕ π/4 ϱdϱ cos ϕdϕ = (b a ) (ϕ + ) π/4 sin ϕ = (b a )(π + ). 4
33 4.46 Traжena zapremina se moжe izraqunati pomo u dvojnog integrala. V = [ + x + y ( x y )]dy = (x + y )dy, gde je = {(x, y) : x + y }. Uvođenjem polarnih koordinata x = ϱ cos ϕ, y = ϱ sin ϕ, dobija se V = π dϕ ϱ ϱdϱ = π Ako je presek krugova (x ) + y i x + (y ), onda je π/4 sin ϕ V = (x + y)dy = (cos ϕ + sin ϕ)dϕ ϱ dϱ = 6 (I + J), gde je Prema tome, J = π/4 I = 4.48 Traжena zapremina je π/4 sin 4 ϕdϕ = cos ϕ sin ϕdϕ = π/4 V = 6 V = π/4 sin ϕd sin ϕ) = 6, ( cos 4ϕ cos ϕ ( 8 π 4 ) = π 6. (x + y )dy, ) dϕ = 8 π 4 4. gde je oblast ograniqena linijama x + y = 6x i y = x, y /. Prelaskom na polarne koordinate x = ρ cos ϕ, y = ρ sin ϕ, oblast se preslikava u oblast = {(ϕ, ρ) : π ϕ π }, ρ 6 cos ϕ, pa je V = = 8 = 7 = 7 π/ dϕ π/ π/ π/ π/ π/ π/ π/ 6 cos ϕ cos 4 ϕdϕ = 7(4π 7 ) Ako je I dati integral, onda je I = π/6 dφ ρ ρdρ ( + cos ϕ) dϕ ( + cos ϕ + ρ sin φ dφ + ) + cos 4ϕ dϕ (6 x)/ x/ ydy = 8. rugi naqin. Ako pravom x = podelimo datu oblast na dva dela, onda je I = x/+ ydy + x ydy = 8.
34 4.5 Postoje dva tela ograniqena datim povrxima. Jedno telo (T ) je deo valjka između z = i z = 9 x y, a drugo (T ) je deo paraboloida (P ) bez T. Prema tome, V T = π dφ ρ(9 ρ ) dρ = 5π, i V T = V P V T = π. Napomena. Moжe i V P = 4 V T π/ = V P + dφ π/ ρ(9 ρ ) dρ = 8π dφ (9 ρ )ρdρ. sin φ 4.54 Smenom x = ρ cos φ, y = ρ sin φ dobijamo da je 4.55 Smenom gde je (x + y dy = ) { u = x y v = x + y J = x u y u odnosno 8 cos φ dφ dφ 4 cos φ ρ = π/ dφ 64 π/4 cos φ =. 64 { x = (u + v)/ dobija se da je y = (v u)/ π/ π/4 xy dy = (u + v)(v u) J du dv, x v y v, = {(u, v), u, v }. Svođenjem na dvostruki integral dobija se da je dati integral jednak /8. 5. Za dati stepeni red je a n = n, pa je polupreqnik konvergencije reda R = lim a n n a n+ = lim n + =. n n Prema tome, ako je x <, tj. ako x (, 4) red konvergira apsolutno. Za x = ( ) n red postaje i divergentan je. Za x = red postaje n= n i konvergira po n= n Lajbnicovom kriterijumu, ali ne i apsolutno. Oblast apsolutne konvergencije reda je, dakle, interval (, 4), a uslovne [, 4). 4
QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2.
1. Izraqunati QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, 1995. x arctan x 1 + x dx. Grupa A. Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju pozitivan deo x - ose i grafici funkcija 3. Ako je oblast ograniqena krivama
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012
MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
MATEMATIKA II. Dr Boban Marinković
MATEMATIKA II VEŽBE Dr Boban Marinković 1 Neodredjeni integral dx = x + C, dx x = ln x + C, dx = arcsin x + C, 1 x 2 a x dx = ax ln a + C, cos x dx = sin x + C, dx x 2 a = 1 2 2a ln x a x + a + C, dx x2
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43
Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika Poglavlje- / 43 Ciljevi učenja Ciljevi učenja za predavanja i vježbe: Integral kao antiderivacija Prepoznavanje očiglednih supstitucija Metoda supstitucije-složeniji
I Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Neodred eni integrali
Neodred eni integrali Definicija. Za funkciju F : I R, gde je I interval, kažemo da je primitivna funkcija funkcije f : I R ako je za svako I. F () f() Teorema 1. Ako je F : I R primitivna funkcija za
(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)
Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1
Integrali Materijali za nastavu iz Matematike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 202/3 / 44 Definicija primitivne funkcije i neodredenog integrala Funkcija F je primitivna funkcija (antiderivacija)
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
1 Pojam funkcije. f(x)
Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije
4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
uniformno konvergira na [ 2, 2]?
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 27.6.2015. ZAVRXNI ISPIT IZ MATEMATIKE 3 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati diferencijabilnost funkcije u = u(x, y, z) u taqki (0, 1, 2). 2. Definisati
6 Neodreženi integrali. F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x je primitivna funkcija funkcije f(x) = cos x na (, + ), jer je
6 Neodreženi integrali 39 6 Neodreženi integrali Funkcija F (x) na intervalu (a, b) R je primitivna ili prvobitna funkcija funkcije f(x), ako je x (a, b) F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x
Glava 1. Trigonometrija
Glava 1 Trigonometrija 1.1 Teorijski uvod Neka su u ravni Oxy dati krug k = {x, y) R R : x +y = 1} i prava p = {x, y) R R : x = 1}. Predstavimo skup realnih brojeva na pravoj p, kao brojevnoj pravoj, tako
Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak
Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a
Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš
1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija
18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Πανεπιστήµιο Κρήτης - Τµήµα Επιστήµης Υπολογιστών. Απειροστικός Λογισµός Ι. ιδάσκων : Α. Μουχτάρης. Απειροστικός Λογισµός Ι - 3η Σειρά Ασκήσεων
Πανεπιστήµιο Κρήτης - Τµήµα Επιστήµης Υπολογιστών Απειροστικός Λογισµός Ι ιδάσκων : Α. Μουχτάρης Απειροστικός Λογισµός Ι - η Σειρά Ασκήσεων Ασκηση.. Ανάπτυξη σε µερικά κλάσµατα Αφου ο ϐαθµός του αριθµητή
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija
18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi
1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE
Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih
Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
dr Lidija Stefanović INTEGRALI: KRIVOLINIJSKI, DVOJNI, TROJNI, POVRŠINSKI ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA; II DEO SKC Niš, 2009.
dr idija tefanović INTEGRAI: KRIVOINIJKI, VOJNI, TROJNI, POVRŠINKI ZA TUENTE TEHNIČKIH FAKUTETA; II EO KC Niš, 9. dr idija tefanović INTEGRAI: KRIVOINIJKI, VOJNI, TROJNI, POVRŠINKI ZA TUENTE TEHNIČKIH
Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
APROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI
/ 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3
Homework#13 Trigonometry Honors Study Guide for Final Test#3 1. Στο παρακάτω σχήμα δίνεται ο μοναδιαίος κύκλος: Να γράψετε τις συντεταγμένες του σημείου ή το όνομα του άξονα: 1. (ε 1) είναι ο άξονας 11.
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Testiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
ELEMENTARNE FUNKCIJE
1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje
TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1
TEORIJA REDOVA NUMERIČKI REDOVI. OSNOVNI POJMOVI DEFINICIJA. Neka je {u n } n N realan niz. Izraz oblika k= u k = u + u 2 + + u n + () naziva se beskonačan red, ili kraće red. Broj u n naziva se opšti
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )