- prirodnih znanosti (matematika, kemija, fizika, biologija, biokemija) - tehničkih znanosti

Σχετικά έγγραφα
Moguća i virtuelna pomjeranja

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Reverzibilni procesi

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Uvod. B. Zelić: Analiza i modeliranje ekoprocesa, Sustavni pristup modeliranju

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

1.4 Tangenta i normala

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

VJEŽBE IZ TERMODINAMIKE

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

DVOFAZNI TOK FLUIDA KROZ HETEROGENU POROZNU SREDINU. UVJETI NA GRANICI RAZLIČITIH TIPOVA STIJENA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

7 Algebarske jednadžbe

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SVRHA ULTRAFILTRACIJA FAKTOR RETENCIJE NAČIN RADA FAKTOR REJEKCIJE SVOJSTVA MEMBRANA R =

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

() () 5.2 Osnovni zakoni dinamike fluida. - Sile dodira između čestica unutar V () t su unutarnje sile. - Zakon očuvanja mase

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

18. listopada listopada / 13

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Metoda najmanjih kvadrata

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Rotacija krutog tijela

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Dinamika rotacije (nastavak)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

OSNOVE FIZIKALNE KEMIJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Popis zadataka. a. Računski pronađi nultočke tih dviju funkcija. b. Koja od zadanih funkcija raste brže? 4.,,, 5. Pojednostavi izraz:

Elementi spektralne teorije matrica

Operacije s matricama

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

numeričkih deskriptivnih mera.

). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Kombinovanje I i II zakona termodinamike

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

IZVODI ZADACI (I deo)

DINAMIKA FLUIDA Osnovni zakoni dinamike fluida

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

DODATAK IZ KINEMATIKE FLUIDA

Korelacijska i regresijska analiza

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

#6 Istosmjerne struje

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

FORMULACIJSKO INŽENJERSTVO

OSNOVE MEHANIKE FLUIDA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

1. METODE RJEŠAVANJA NELINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Računarska grafika. Rasterizacija linije

1. Molekularna svojstva čistih tvari i smjesa

konst. Električni otpor

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Transcript:

Uvod - potrebna znanja: - prrodnh znanost (matematka, kemja, fzka, bologja, bokemja) - tehnčkh znanost AKO NEŠTO NE ZNAŠ NAPRAVITI, NI RAČUNALO TI U TOME NE MOŽE POMOĆI! (A. D. Noel) - karakterstke oblk matematčkh modela procesa ovsn o: - prostornoj ovsnost karakterstčnh velčna procesa (proces sa raspodjeljenm usredotočenm parametrma) - vremenskoj ovsnost (dnamc) karakterstčnh velčna procesa (staconarn nestaconarn proces) - namjen - složenost opsa procesa

Uvod prostorna ovsnost karakterstčnh velčna procesa proces sa usredotočenm parametrma proces sa raspodjeljenm parametrma staconarn nestaconarn staconarn nestaconarn parabolčne l hperbolčne parcjalne dferencjalne jednadžbe elptčne parcjalne dferencjalne jednadžbe dferencjalne l algebarske jednadžbe nelnearne algebarske jednadžbe

Staconarn nestaconarn matematčk model procesa - staconarn matematčk model procesa: - protočn kotlast reaktor lm t ( ) X t = X S X karakterstčna velčna procesa (koncentracja, gustoća, tlak, temperatura ) X S vrjednost karakterstčne velčne procesa u staconarnom stanju t - vrjeme ( ) S < ε za sve 0 X t X t t ε - dozvoljena promjena vrjednost karakterstčne velčne procesa d X dt - nestaconarn (dnamčk) matematčk model procesa: - kotlast reaktor, promjena vremena zadržavanja protočno kotlast d X dt 0 reaktor

Dferencjalne jednadžbe matematčk model procesa ZBOG ČEGA JE POTREBNO REALNI PROCES OPISATI DIFERENCIJALNIM JEDNADŽBAMA? - clj matematčkog modela procesa je analtčka veza zmeđu karakterstčnh ulaznh zlaznh velčna procesa ZAŠTO PRI RAZVOJU MATEMATIČKOG MODELA PROCESA NE TEŽIMO POSTAVLJANJU ALGEBARSKIH VEZA IZMEĐU ULAZNIH I IZLAZNIH VELIČINA PROCESA? - neophodna temeljna znanja o procesu - složene numerčke metode rješavanja matematčkog modela procesa (dferencjalne jednadžbe) SVRHA MODELIRANJA!!!

Dferencjalne jednadžbe matematčk model procesa Prmjer Praćenje tjeka procesa želmo opsat matematčkm zrazom u oblku algebarske jednadžbe koja opsuje ovsnost procesnh velčna x y. - z grafčkog prkaza sljed polnomna ovsnost procesnh velčna - statstčkom metodom najmanjh kvadrata y 100 80 60 40 0 0 0 10 0 30 40 Model Polynomal Adj. R-Square 0.9993 x Value Standard Error B Intercept 100.61971 0.89935 B B1 -.5933 0.09 B B 0.0338 0.0006 y= x x+ 0,0338,6066 100,79 - ekspermentaln model procesa vrjed za: - dano područje procesnh velčna - dane procesne uvjete - dan proces - moguće nterpolacje, nemoguće ekstrapolacje - zbor tpa algebarskog modela (stupanj polnoma, članov polnoma)? - dferencjalna jednadžba - fzčka slka procesa - rješenje daje algebarsku vezu ulaznh zlaznh velčna procesa

Razne razvoja matematčkh modela procesa - detaljnost opsa promatranog procesa (svrha modelranja) - brojnost fzkalno-kemjskh mehanzama uključenh u ops procesa - molekularn l atomsk - mkroskopsk - makroskopsk makroskopsk mkroskopsk molekularn

Razne razvoja matematčkh modela procesa Molekularn model - duboka analza procesa - detaljna slka procesa temeljena na prrodnm zakontostma potvrda teorjskh spoznaja - nekorsn u procesnom nženjerstvu Makroskospk model - globalna slka procesa Mkroskopsk model - proučavanje prrodnh pojava uz zanemarvanje međudjelovanja na molekularnom nvou - dnamčka slka procesa u trodmenzonalnom prostoru

Matematčk model procesa - kombnacja mkroskopskh makroskopskh modela - zakon očuvanja temelj za zvođenje dferencjalnh blančnh jednadžb prjenosa tvar, toplne kolčne gbanja - pregled temeljnh nekh posebnh dferencjalnh blančnh jednadžb shodšta pr razvoju modela (dferencjaln element volumena u prostoru zamšljena kocka volumena ΔV (Δx, Δy, Δz) u kojoj promjena svojstava karakterstčnh velčna sustava sljed lnearnu ovsnost) PRIJENOS TVARI PRIJENOS ENERGIJE PRIJENOS KOLIČINE GIBANJA

Prjenos tvar 1. Temeljna jednadžba δc δn A A, x δ NA, y δna, z = + + + ra δt δx δy δz δc uur A + NA ra δt. Posebn oblc a) gustoća dfuzvnost su konstantn N A molarn protok komponente A D AB koefcjent dfuzvnost v brzna strujanja c koncentracja t - vrjeme r brzna reakcje δc δc δc δc c c c δt δx δy δz x y z A A A A A A A + vx + vy + vz DAB + + r A b) gustoća dfuzvnost su konstantn, nema kemjske reakcje n gbanja (II. Fckov zakon dfuzje) δca = DAB ca δt

Prjenos energje 1. Temeljne jednadžbe a) preko temperature fluda (kapljevna l pln) δt δt δt δt r δ p r r ρ cv + vx + vy + vz = q T v τ : v δt δx δy δz δt V b) za všekomponentn flud n δ 1 r r ur ρ U + v = e + n g ( ) ( ) δ t = 1 ( ) ( ) ( ) akumulacja specfčne unutarnje knetčke energje u defnranom prostornom elementu ukupna gustoća toka energje kroz zatvoreu površnu promatranog sustava zbog konvekcje, vođenja toplne djelovanja vskoznh sla energetsk učnak djelovanja vanjskh gravtacjskh sla na defnran prostorn element T temperatura; ρ - gustoća; c v specfčn toplnsk kapactet pr konstantnom volumenu; q gustoća toplnskog toka; U unutarnja energja; v brzna; p tlak; τ - tenzor površnske napetost; n gustoća toka tvar; g gravtacja; e ukupna gustoća toka energje

Prjenos energje. Posebn oblc a) blanca energje za jednokomponentn Newtonsk flud pr konstantnom tlaku zanemarvom utjecaju vskoznh sla δt δt δt δt T T T ρ cp + vx + vy + vz = λ + + r + A ΔHr δt δx δy δz x y z b) za všekomponentn flud (smjesa Newtonskh fluda, konstantan tlak, bez utjecaja vskoznh sla, bez kemjske reakcje) r n r e λ T + n ΔH = 1 ( ) c p specfčn toplnsk kapactet pr konstantnom tlaku, λ - koefcjent toplnske vodljvost, ΔH r reakcjska entalpja, ΔH parcjalna entalpja -te komponente

Razvoj matematčkh modela procesa na mkroskopskoj razn Pojednostavljenja - ρ, µ, λ, D AB, c p konstantn - Newtonsk flud - utjecaj unutarnjeg trenja na ukupnu energju procesa zanemarv - utjecaj vanjskh sla jednak na svaku točku promatranog procesnog prostora Odstupanja od dealnost - turbulentn tokov - kompleksn profl strujanja pr mješanju - vskozne kapljevne s nenewtonskm svojstvma - kompleksn matematčk model procesa ogrančene prmjenjvost

Prmjer 1. Istovremen prjenos tvar energje pr dfuzj pare kroz mrujućeg flma do hladne površne na kojoj para kondenzra. 1. Ops problema Vruća plnovta lako hlapljva komponenta A dfundra u staconarnm uvjetma kroz mrujuć flm nertnog plna B do hladne površne z na kojoj kondenzra. Zadane su koncentracje temperature na oba ruba mrujućeg flma z z = δ. T=T 0, x A =x A,0 Flm kondenzata T(z) x A (z) T=T δ, x A =x A,δ rub mrujućeg flma Smjer gbanja komponente A Izračunat koncentracjsk profl zražen u molnm udjelma komponente A, x A, temperaturn profl pr stovremenom prjenosu tvar energje. δ z z =

Prmjer 1..-3. Defnranje mehanzama skupljanje nformacja o sustavu Pretpostavke: - stovremen prjenos tvar energje uzrokovan postojanjem koncentracjskh temperaturnh gradjenata - prjenos tvar energje se odvja kroz mrujuć prostor sključen konvektvn mehanzm prjenosa - smjesa plnova se ponaša kao dealn pln - tlak fzkalna svojstva smjese plnova su konstantn u svm točkama promatranog prostora - prjenos toplne radjacjom zanemarv Mehanzm: - prjenos tvar: dfuzja kao posljedca koncentracjskog gradjenta (tlačna, prslna termčka dfuzja zanemarve) - prjenos energje: vođenje toplne

Prmjer 1. 4.-5. Postavljanje modela rješavanje modela (sustava jednadžb) - zavsne procesne velčne, T x A, funkcja udaljenost z (nezavsne procesne velčne) - staconarn proces - jednodmenzjsk proces dferencjalne jednadžbe - mkroskopske blančne jednadžbe za prostorn blančn element smješten u pravokutnom koordnatnom sustavu Prjenos tvar c uur A + N r = δt δ A A 0 - staconarn proces - nema kemjske reakcje - dfuzja samo u smjeru os z δc A δt r A uur N A = d N d z A, z

Prmjer 1. d N d z A, z = 0* - Fckov zakon za bnarne smjese N A, z c D d x (1 x ) d z AB = A A ** - Kombnacjom * **, te ntegrranjem u grancama x A,z=δ = x A,δ x A,z=0 = x A,0 uz konstantnu gustoću toka tvar, N A,z, sljed analtčko rješenje za koncentracjsk profl 1 e x = x + x x ( ) A, z A,0 A, δ A,0 1 e N cd N cd A, z AB A, z AB z δ x A moln udo komponente A, c ukupna koncentracja komponenata, D AB bnarna dfuzvnost, δ debljna mrujućeg flma

Prmjer 1. Prjenos energje - blanca energje všekomponentnog sustava n δ 1 r r ur ρ U + v = ( e) + ( n ) g δ t = 1 - staconarn proces - nema djelovanja vanjskh gravtacjskh sla - nema prjenosa toplne konvekcjom - nema prjenosa toplne radjacjom d dt e z = 0*** - konstantna gustoća toka energje, e z, po cjelom mrujućem flmu - gustoća toka energje za všekomponentne smjese Newtonskh fluda pr konstantnom tlaku, bez djelovanja vskoznh sla - prjenos toplne samo vođenjem r n r e λ T + n ΔH = 1 ( )

Prmjer 1. Prjenos energje - za bnarn sustav prjenos energje u smjeru os z dt e = λ + N Δ H + N ΔH d z ( ) z A, z A B, z B - ako nertna komponenta B mruje (N B,z ) dt e = λ + N C T T d z ( ) z A, z p,a 0 **** Δ H = C ( T T ) A p,a 0 - Kombnacjom *** ****, te ntegrranjem u grancama T z=δ = T δ T z=0 = T 0 sljed analtčko rješenje za temperaturn profl 1 e T = T + T T ( ) A, z p,a z 0 δ 0 N C λ 1 e N C λ A, z p,a z δ C p,a molarn toplnsk kapactet pr konstantnom tlaku, ΔH A ΔH B standardne molarne entalpje komponenata A B

Prmjer 1. - prjenos tvar neposredno utječe na prjenos energje pr stovremenom prjenosu tvar energje - prjenos tvar nje ovsan o prjenosu energje (zanemarena termčka dfuzvnost) - blanca tvar energje analtčko rješenje (nužne numerčke metode za složenje modele) - numerčke metode prblžna rješenja - mkroskopsk model jasnja (detaljnja) slka zbvanja u procesu bolje razumjevanje procesa - međuovsnost ključnh velčna sustava parametara procesa (zavsnost C p od T) - provjera modela ocjena valjanost modela nužn korac bez kojh je modelranje procesa besmsleno - procjena parametara modela na temelju ekspermentalnh podataka - složenost modela

Prmjer 1. Uobčajene pretpostavke pr prjelazu z mkroskopskog u makroskopsk ops procesa: - osnovne jednadžbe dferencjalne jednadžbe održanja - blanca održanja kolčne gbanja se zanemaruje - staconarn proces - korelacjske jednadžbe (efektvn koefcjent dfuzje umjesto molekularnog koefcjenta dfuzje) - čepolko strujanje -

Makroskopsk model procesa Blanca tvar -te komponente - mkroskopska blanca tvar δc δt ( vz c) ( t) δ + = r + m δz brzna prjenosa -te komponente kroz grancu sustava akumulacja -te komponente u blančnom prostornom elementu prjenos tvar (-te komponente) tokom fluda u blančnom prostornom elementu brzna na(ne)stajanja -te komponente kemjskom reakcjom Blanca tvar -te komponente - makroskopska blanca tvar d m dt = Δ w + r akumulacja -te komponente u blančnom prostornom elementu razlka brzna ulaza zlaza tvar z blančnog prostornog elementa brzna na(ne)stajanja -te komponente kemjskom reakcjom

Makroskopsk model procesa Blanca energje - mkroskopska blanca energje δt δt ρ Cp + vz =Δ Hr + E δt δz ( t) akumulacja tok toplne s tokom fluda u blančnom prostornom elementu reakcjska entalpja gubtak toplne u okolnu, prjenos toplne kroz grancu sustava Blanca tvar -te komponente - makroskopska blanca tvar d d E ( ) U p V K P q Q W Q m t = Δ + + + + + E ukupna energja, U unutarnja energja, p V - energja potrebna za dovod odvođenje fluda z sustava, K knetčka energja, P potencjalna energja, q m masen protok, Q tok toplne kroz grancu sustava, W rad sustava na okolnu, Q m tok toplne zbog prjenosa tvar kroz grancu sustava m

Prmjer. Mkroskopsk makroskopsk model procesa Blance tvar energje za kemjsku reakcju koja se odvja u cjevnom reaktoru - turbulentno strujanje - staconarn proces - sve komponentne brzne, osm brzne strujanja u smjeru os z, v z, su jednake nul - komponente reakcjskog sustava su nestlačv flud - clndrčn koordnatn sustav

Prmjer. Model 1. - koefcjent aksjalnog radjalnog povratnog mješanja koefcjent aksjalnog radjalnog prjenosa toplne su ovsn o radjalnoj dmenzj, uspostavljeno vektorsko polje brzna strujanja određeno ekspermentalno (brzna strujanja u radjalnom smjeru promjenjva) Blanca tvar D z = D z (r), D R = D R (r), v z = v z (r) δc c 1 δ δc v r D r r D r r δz z r δx δr z( ) = z( ) + R( ) + - rubn uvjet - rubn uvjet δ c ( 0, r) () = ( ) ( 0, ) ( ) v () r T v ( r) T( 0, r) v r c v r c r D r z,0 z z δ c δ c δ c ( L, r) ( z,0) ( z, R) Blanca energje λ z = λ z (r), λ R = λ R (r), v z = v z (r) δt T 1 δ δt p z( ) z( ) R( ) r ρ C v r = λ r + r λ r +ΔH r δz z r δz δr z z 0 = z ρ Cp (, ) δt L r δt z (,0) δt z R (, ) δz U = TS T( z, R) λ R ( r) λ ( r) δt( 0, r) δz

Prmjer. Model. - koefcjent aksjalnog radjalnog povratnog mješanja koefcjent aksjalnog radjalnog prjenosa toplne su konstantn, uspostavljeno vektorsko polje brzna strujanja određeno ekspermentalno (brzna strujanja u radjalnom smjeru promjenjva) Blanca tvar D z = konst., D R = konst., v z = v z (r) δc c D δ δc v r D r r δz z r δx δr R z( ) = z + + - rubn uvjet - rubn uvjet δ c ( 0, r) () = ( ) ( 0, ) v () r T v ( r) T( 0, r) v r c v r c r D z,0 z z δ c δ c δ c ( L, r) ( z,0) ( z, R) Blanca energje λ z = konst., λ R = konst., v z = v z (r) λ ρ C v r = + r +ΔH r δz z r δz δr z δt T R δ δt p z( ) λz r z 0 = z ρ Cp (, ) δt L r δt( z,0) δt( z, R) U = T S T ( z, R ) δz λ R λ δt ( 0, r) δz

Prmjer. Model 3. - koefcjent aksjalnog radjalnog povratnog mješanja koefcjent aksjalnog radjalnog prjenosa toplne su konstantn, brzna strujanja konstantna Blanca tvar D z = D L = konst., D R = konst., v z = v z (r) Blanca energje λ z = λ L = konst., λ R = konst., v z = v z (r) δc c D δ δc v D r r δz z r δx δr R z = z + + λ ρ C v = + r +ΔH r δz z r δz δr δt T R δ δt p z λz r - rubn uvjet - rubn uvjet δ c ( 0, r) = ( 0, ) v T v T( 0, r) v c v c r D z,0 z L δ c δ c δ c ( L, r) ( z,0) ( z, R) L z 0 = z ρ Cp (, ) δt L r δt( z,0) δt( z, R) U = T S T z R δz λ R λ (, ) δt ( 0, r) δz

Prmjer. Model 4. - zanemarv radjaln gradjent (temperatura koncentracja u svakoj točk poprečnog presjeka jednake), jednodmenzonaln model dferencjalne jednadžbe, brzna strujanja konstantna Blanca tvar D L = konst., v z = konst. dc d c v D r dz dz z = z + Blanca energje λ L = konst., v z = konst. dt d T λ p z z r S ( ) ρ C v = +ΔH r + U T T dz dz R - rubn uvjet - rubn uvjet dc ( 0) = ( 0) v T v T( 0) v c v c D z,0 z L d c ( L) d z d z z ( ) ( ) λ dt 0 L 0 = z ρ C d z dt L d z p

Prmjer. Model 5. - zanemarvo povratno mješanje prjenos toplne čepolko strujanje fluda, najuobčajenj model prjenosa tvar energje u cjevnom reaktoru Blanca tvar v z = konst. v c z d c = r d z ( ),0 = c 0 Blanca energje v z = konst. - rubn uvjet - rubn uvjet ρ dt C p v z Hr r U TS T d z =Δ + R T ( ) 0 = T 0 ( )

Prmjer. Model 6. - makroskopska blanca tvar energje u cjevnom reaktoru, poznata ukupna (srednja konverzja), model procesa algebarske jednadžbe (black box model) Blanca tvar v z = konst. vz c A= r Blanca energje v z = konst. ρ Cp vz T =ΔHr r V + U A TS T R ( ) - rubnh uvjeta nema - model 1. 5. uzet u obzr ovsnost konstantne brzne reakcje o temperatur (Arrhenusova jednažba) nelnearn model