Zadaak 81 (Marija, gimnazija) akon koliko će e vremena akivno 1 g izoopa radija vrijeme polurapada og izoopa 1622 godine? Rješenje 81 m = 1 g, p = 2% =.2, 1/2 = 1622 god, =? 1 226 88 Ra manjii za 2%, ako je Zakon radioakivnog rapada kaže da je broj jezgri radioakivnog izoopa koji e rapadne u vremenu proporcionalan ukupnom broju : =. aj zakon može e piai u obliku = 2 1/2, gdje je broj nerapadnuih radioakivnih jezgri u renuku =, broj nerapadnuih jezgri nakon vremena, 1/2 vrijeme polurapada. akon vremena rapalo e 2% prvobinog broja aoma, j. 2 = p = =.2 =.8. 1 Uvršeno u zakon radioakivnog rapada dobije e vrijeme : 1/2 1/2 1 1/ logarimiramo 2 2 / 2 2 = = = jednadžbu 2 1/2 log 2 1/2 = / log = log log 2 = log 1/ 2.8 log log 1/2 1/2 log 2 log / 1/2 = = = log 2 log 2 log 2 1/ 2.8 log 1/2 log.8 1/2 1622 god log.8 = = = = 522 god. log 2 log 2 log 2 Vježba 81 226 akon koliko će e vremena akivno 1 g izoopa radija 88 Ra manjii za 4%, ako je vrijeme polurapada og izoopa 1622 godine? 1195 god. Zadaak 82 (Mirko, rednja škola) Prooni e ubrzavaju u cikloronu i udaraju u meu. Sruja proonkog nopa na mei je 1.6 µa. Koliko proona u jednoj ekundi udara u meu? (e = 1.6 1-19 C) Rješenje 82 I = 1.6 µa = 1.6 1-6 A, = 1, e = 1.6 1-19 C, =? Elekrična je ruja umjereno gibanje elekričnog naboja pod ujecajem elekričnog polja. Ako za vrijeme prejekom vodiča proñe elekrični naboj Q, ad je jako elekrične ruje Za alnu ruju vrijedi Q I =.
Q I =. Ukupni naboj bilo kojeg ijela (bilo poziivno, bilo negaivno nabijenog) jednak je cijelom broju pomnoženome elemenarnim nabojem e. Q = e. Kažemo da je naboj kvaniziran, j. aavljen od onovnih kvanaa elekriciea. Računamo broj proona. Q meoda 6 I = e e I 1.6 1 A 1 13 upiuc I I / 1. ije = = = = = e e 19 Q e 1.6 1 = C Vježba 82 Prooni e ubrzavaju u cikloronu i udaraju u meu. Sruja proonkog nopa na mei je 1.6 µa. Koliko proona u dvije ekunde udara u meu? (e = 1.6 1-19 C) 2 1 13. Zadaak 83 (Branka, gimnazija) Elekrone izbačene fooefekom iz plaine zauavlja poencijal od.8 V. Odredie duljinu vala vjeloi koja je uzrokovala fooefek. Izlazni rad za plainu je 5.3eV (h = 6.626 1-34 J, c = 3 1 8 m/, e = 1.6 1-19 C) Rješenje 83 U =.8 V, W = 5.3 ev = [5.3 1.6 1-19 J] = 8.48 1-19 J, h = 6.626 1-34 J, e = 1.6 1-19 C, =? Svaki kvan ili foon ima energiju: c E = h ν = h, gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J, ν frekvencija vjeloi, c brzina vjeloi, valna duljina vjeloi. Kad fooni energije E = h ν f padnu na neku kovinu, oni uz odreñene uvjee izbijaju elekrone iz kovine. o je fooelekrični efek. Priom e energija foona E = h ν f uroši dijelom na izbijanje elekrona iz kovine, a dijelom a energija prelazi u kineičku energiju elekrona pa vrijedi: E = W + E, f k,max gdje je E k, max kineička energija izbijenog elekrona, a W izlazni rad. Formula e može i ovako napiai: E W e U, f = + gdje je U napon zauavljanja elekrona, a izraz e U jednak je radu elekričnog polja koji djeluje na zauavljanje elekrona. Računamo valnu duljinu vjeloi : 2
E = W + e U f c c h c c h = W + e U h = W + e U / = = E = h W e U W + e U f + 34 8 m 6.626 1 J 3 1 7 = = 2.4 1 m. 19 19 8.48 1 J + 1.6 1 C.8 V Vježba 83 Elekrone izbačene fooefekom iz plaine zauavlja poencijal od 1 V. Odredie duljinu vala vjeloi koja je uzrokovala fooefek. Izlazni rad za plainu je 5.3eV. (h = 6.626 1-34 J, c = 3 1 8 m/, e = 1.6 1-19 C) 1.97 1-7 m. Zadaak 84 (Goga, gimnazija) U cikloronu za proone frekvencija promjene napona na D elekrodama iznoi 15 1 6 Hz. Kolika je magneka indukcija porebna za inkroni rad ciklorona? (maa proona m = 1.6726 1-27 kg, naboj proona e = 1.62 1-19 C) Rješenje 84 ν = 15 1 6 Hz, m = 1.6726 1-27 kg, Q = e = 1.62 1-19 C, B =? Elekrički nabijene čeice pomoću kojih e izvode nuklearne reakcije ubrzavaju e u akceleraorima. ako primjerice u cikloronu je frekvencija promjene napona na D elekrodama dana formulom: B Q ν =. 2 π m Magneka indukcija B iznoi: 27 6 B Q B Q 2 π m 2 π m ν 2 π 1.6726 1 kg 15 1 Hz ν = ν = / B = = =.984. 2 π m 2 π m Q Q 19 1.62 1 C Vježba 84 U cikloronu za proone frekvencija promjene napona na D elekrodama iznoi 15 MHz. Kolika je magneka indukcija porebna za inkroni rad ciklorona? (maa proona m = 1.6726 1-27 kg, naboj proona e = 1.62 1-19 C).984. Zadaak 85 (Goga, gimnazija) Kolika je brzina deuerona mae 2.1 1.66 1-27 kg koji, izlijećući iz ciklorona, ima energiju 9.8 MeV? Rješenje 85 m = 2.1 1.66 1-27 kg, E k = 9.8 MeV = 9.8 1 6 ev = [9.8 1 6 1.6 1-19 ] = = 1.568 1-12 J, v =? ijelo mae m i brzine v ima kineičku energiju 1 2 E m v. k = 2 Brzina deuerona iznoi: 1 2 1 2 2 2 2 E 2 2 E 2 E E = m v E = m v / v = k v = k / v = k = k 2 k 2 m m m m 12 2 1.568 1 J 7 m v = = 3.7 1. 27 2.1 1.66 1 kg 3
Vježba 85 Kolika je brzina deuerona mae 3.3366 1-27 kg koji, izlijećući iz ciklorona ima energiju 9.8 1 6 ev? 3.7 1 7 m/. Zadaak 86 (Boky, gimnazija) Odredi vrijeme polurapada radioakivne vari koja ima konanu rapada = 3.8 1-3 -1. Rješenje 86 = 3.8 1-3 -1, 1/2 =? Vremenki inerval u kojem e rapadne polovica prvobinog broja aoma naziva e vrijeme polurapada 1/2. o znači da e za vrijeme 1/2 od aoma rapadne 1 2 aoma pa je 1.693 = ln 2 ili =, 1/2 1/2 gdje je konana rapada karakeriična za pojedini radioakivni elemen. Vrijeme polurapada iznoi: ln 2 ln 2 182.41 [ 182.41 : 6 ] 3 min. 1/2 = = 3 1 = = 3.8 1 Vježba 86 Odredi vrijeme polurapada radioakivne vari koja ima konanu rapada = 1.9 1-3 -1. 6.1 min. Zadaak 87 (Boky, gimnazija) Koliko će poo prvobine količine radioakivne vari oai nakon čeiri vremena polurapada? Rješenje 87 = 4 1/2, p =? Zakon radioakivnog rapada glai: = 2 1/2, gdje je broj aoma u vrijeme =, broj aoma koji e nakon vremena niu rapali, 1/2 vrijeme polurapada, j. vremenki inerval u kojem e rapadne polovica prvobinog broja aoma. Računamo pooak. 4 1/2 1/2 1/2 2 2 p = p = p = p = 2 1/2 p = 2 1/2 4 1/2 4 1 1 6.25 p 2 1/2 = p = 2 p = p = p =.625 p = p = 6.25 %. 4 2 16 1 Vježba 87 Koliko će poo prvobine količine radioakivne vari oai nakon oam vremena polurapada?.39 %. Zadaak 88 (Boky, gimnazija) Koji e dio prvobinog broja aoma neke radioakivne vari neće rapai nakon 1.5 vremena polurapada? 4
Rješenje 88 = 1.5 1/2, p =? Zakon radioakivnog rapada glai: = 2 1/2, gdje je broj aoma u vrijeme =, broj aoma koji e nakon vremena niu rapali, 1/2 vrijeme polurapada, j. vremenki inerval u kojem e rapadne polovica prvobinog broja aoma. Računamo pooak. 1.5 1/2 1/ 2 1/2 2 2 p = p = p = p = 2 1/2 p = 2 1/2 1.5 1/2 1.5 1 35.36 2 1/2 p = p = 2 p = p =.3536 p = p = 35.36 %. 1. 5 2 1 Vježba 88 Koji e dio prvobinog broja aoma neke radioakivne vari neće rapai nakon 2 vremena polurapada? 25 %. Zadaak 89 (Boky, gimnazija) Koliko e aoma radona rapadne za jedan dan iz milijuna aoma ako je vrijeme polurapada 3.82 dana? Rješenje 89 = 1 d, = 1 6, 1/2 = 3.82 d, =? Zakon radioakivnog rapada glai: = 2 1/2, gdje je broj aoma u vrijeme =, broj aoma koji e nakon vremena niu rapali, 1/2 vrijeme polurapada, j. vremenki inerval u kojem e rapadne polovica prvobinog broja aoma. Broj aoma koji e rapadne za jedan dan iznoi: 2 1/2 1 2 1/2 = = = = 1 d 6 3.82 d 5 = 1 1 2 = 165941.84 1.659 1. Vježba 89 Koliko e aoma radona rapadne za 3.82 dana iz milijuna aoma ako je vrijeme polurapada 3.82 dana? 5 1 5. Zadaak 9 (Dea, medicinka škola) Vrijeme polurapada neke aomke jezgre iznoi 8 minua. akon 32 minue od počenog broja jezgara rapadne e: 5
15 1 7 1 A) jezgara B) jezgara C) jezgara A) jezgara 16 16 8 4 Rješenje 9 1/2 = 8 min, = 32 min,, = =? Jezgra ili nukleu nekog elemena može e promijenii ponano (radioakivan rapad) ili umjenim puem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioakivno pojava rapada jezgara nekih elemenaa zbog neabilnoi jezgara aoma ih elemenaa. Zakon radioakivnog rapada glai: = 2 1/2, gdje je broj aoma u vrijeme =, broj aoma koji e nakon vremena niu rapali, 1/2 vrijeme polurapada, j. vremenki inerval u kojem e rapadne polovica prvobinog broja aoma. Broj aoma koji e rapadne za vrijeme iznoi: 2 1/2 1 2 1/2 = = = = 32 min 8 min 4 1 1 1 1 16 1 1 2 ( 1 2 ) 1 1 2 4 16 1 16 = = = = = = = 16 15 15 = =. 16 16 Odgovor je pod A. Vježba 9 Vrijeme polurapada neke aomke jezgre iznoi 4 minua. akon 16 minua od počenog broja jezgara rapadne e: 15 1 7 1 A) jezgara B) jezgara C) jezgara A) jezgara 16 16 8 4 A. Zadaak 91 (Mirna, mauranica) De Broglieva valna duljina nekoga elekrona jednaka je valnoj duljini nekoga foona. Iz oga lijedi da je količina gibanja foona: A. manja nego količina gibanja elekrona B. veća nego količina gibanja elekrona C. jednaka količini gibanja elekrona. Rješenje 91 Valnu duljinu foona koji ima brzinu c možemo izrazii pomoću njegove količine gibanja p h h = p =. p Analogno ome je de Broglie eorijki došao do zaključka da vaka čeica koja e giba mora imai valna vojva. Čeici u gibanju odgovara valna duljina h h = p =, p gdje je valna duljina čeice, p količina gibanja čeice, h Planckova konana. Budući da elekron i foon imaju iu valnu duljinu, lijedi da imaju jednaku količinu gibanja. Odgovor je pod C. 6
Vježba 91 De Broglieva valna duljina nekoga proona jednaka je valnoj duljini nekoga foona. Iz oga lijedi da je količina gibanja foona: A. manja nego količina gibanja proona B. veća nego količina gibanja proona C. jednaka količini gibanja proona. C. Zadaak 92 (Branko, rednja škola) Kolika je energija foona frekvencije 1 14 Hz ikazana u džulima (J) i elekronvolima (ev)? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) Rješenje 92 ν = 1 14 Hz, h = 6.626 1-34 J, E =? Svjelo frekvencije ν može e emiirai ili aporbirai amo u odreñenim količinama energije, akozvanim kvanima energije. Svaki kvan ili foon ima energiju E = h ν, gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J, a ν frekvencija vjeloi. Elekronvol (ev) je jedinica za energiju. Energiju 1 ev dobije čeica nabijena iim elekričnim nabojem kao šo ga ima elekron (1.6 1-19 C) kad proñe elekričnim poljem razlike poencijala 1 V: 19 1 ev = 1.6 1 J. Energija foona iznoi: u džulima 34 14 1 2 E = h ν = 6.626 1 J 1 = 6.626 1 J. u elekronvolima 2 2 19 E = 6.626 1 J = 6.626 1 : 1.6 1 =.414 ev. Vježba 92 Kolika je energija foona frekvencije 1 5 GHz ikazana u elekronvolima (ev)? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ).414 ev. Zadaak 93 (Branko, rednja škola) Kolika je energija foona vidljive vjeloi valne duljine 6 nm ikazane u džulima (J) i elekronvolima (ev)? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J, brzina vjeloi u vakuumu c = 3 1 8 m/) Rješenje 93 = 6 nm = 6 1-7 m, h = 6.626 1-34 J, c = 3 1 8 m/, E =? Svjelo frekvencije ν može e emiirai ili aporbirai amo u odreñenim količinama energije, akozvanim kvanima energije. Svaki kvan ili foon ima energiju E = h ν, gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J, a ν frekvencija vjeloi. Elekronvol (ev) je jedinica za energiju. Energiju 1 ev dobije čeica nabijena iim elekričnim nabojem kao šo ga ima elekron (1.6 1-19 C) kad proñe elekričnim poljem razlike poencijala 1 V: 19 1 ev = 1.6 1 J. Svjelo e najbrže širi u vakuumu. Odno frekvencije vala vjeloi (ν), brzine širenja (c) i valne duljine () izražen je jednadžbom c = ν. 7
Energija foona iznoi: u džulima E = h ν E = h ν E = h ν meoda c c = ν c = ν /: ν = upiucije 8 m 3 1 c 34 19 6.626 1 E = h = J = 3.313 1 J. 7 6 1 m u elekronvolima 19 19 19 E = 3.313 1 J = 3.313 1 : 1.6 1 = 2.71 ev. Vježba 93 Kolika je energija foona vidljive vjeloi valne duljine.6 µm ikazane u elekronvolima (ev)? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J, brzina vjeloi u vakuumu c = 3 1 8 m/) 2.71 ev. Zadaak 94 (Branko, rednja škola) Izračunaje količinu gibanja foona valne duljine 5 nm. (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) Rješenje 94 = 5 nm = 5 1-7 m, h = 6.626 1-34 J, m c =? Maa ijela m i energija E povezane u relacijom E = m c Ekvivalenno mae i energije pokazuje da e foon energije 2 c E = m c = h ponaša kao čeica mae h m = c kad bi e gibala brzinom c. Valnu duljinu foona koji ima brzinu c možemo izrazii pomoću njegove količine gibanja m c. h =. m c Količina gibanja foona iznoi: 34 h h m c h 6.626 1 J 27 m = = / m c = = = 1.325 1 kg. m c m c 7 5 1 m Vježba 94 Izračunaje količinu gibanja foona valne duljine.5 µm. (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) 27 m 1.325 1 kg. 2. 8
Zadaak 95 (Branko, rednja škola) Odredie koliko foona vidljive vjeloi valne duljine 5 nm emiira žarulja nage 1 W ijekom jedne ekunde. (Planckova konana h = 6.626 1-34 J, brzina vjeloi u vakuumu c = 3 1 8 m/) Rješenje 95 = 5 nm = 5 1-7 m, P = 1 W, = 1, h = 6.626 1-34 J, c = 3 1 8 m/, =? Svjelo frekvencije ν može e emiirai ili aporbirai amo u odreñenim količinama energije, akozvanim kvanima energije. Svaki kvan ili foon ima energiju E = h ν, gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J, a ν frekvencija vjeloi. Svjelo e najbrže širi u vakuumu. Odno frekvencije vala vjeloi (ν), brzine širenja (c) i valne duljine () izražen je jednadžbom c = ν. Brzinu rada izražavamo nagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena za koje je rad obavljen, j. W P =. Snaga je brzina obavljanja rada ili brzina prijenoa, odnono porošnje energije. E P =. Kad ijelo obavlja rad, mijenja mu e energija. Promjena energije ijela jednaka je urošenom radu. Budući da foona ima energiju E = h ν, broj foona iznoi: E = h ν c = ν c = ν /: meoda c = ν h ν h ν upiucije P = P = E P = c c ν = meoda h h c P = P = h ν upiucije P = 7 h c P 1 W 1 5 1 m 2 P = / = = = 2.515 1. h c h c 34 8 m 6.626 1 J 3 1 Vježba 95 Odredie koliko foona vidljive vjeloi valne duljine.5 µm emiira žarulja nage.1 kw ijekom jedne ekunde. (Planckova konana h = 6.626 1-34 J, brzina vjeloi u vakuumu c = 3 1 8 m/) 2 2.515 1. Zadaak 96 (Sany, gimnazija) Kolika je valna duljina čeice čija je količina gibanja 6.62 1-23 kg m/? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) 9
Rješenje 96 p = 6.62 1-23 kg m/, h = 6.626 1-34 J, =? Količina gibanja p definira e kao umnožak mae ijela m i njegove brzine v. p = m v. L. de Broglie eorijki je došao do zaključka da vaka čeica koja e giba mora imai valna vojva. Čeici mae m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina h h = =, m v p gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J. Valna duljina čeice iznoi: 34 h 6.626 1 J 11 = = = 1 1 m =.1 nm. p 23 m 6.62 1 kg Vježba 96 Kolika je valna duljina čeice čija je količina gibanja 6.62 1-21 kg cm/? (Planckova konana h = 6.626 1-34 J ).1 nm. Zadaak 97 (Sany, gimnazija) Kolika je valna duljina proona koji e giba brzinom 3 1 5 m/? (Maa proona u mirovanju iznoi m = 1.6726 1-27 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) Rješenje 97 v = 3 1 5 m/, m = 1.6726 1-27 kg, h = 6.626 1-34 J, =? Količina gibanja p definira e kao umnožak mae ijela m i njegove brzine v. p = m v. L. de Broglie eorijki je došao do zaključka da vaka čeica koja e giba mora imai valna vojva. Čeici mae m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina h =, m v gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J. Valna duljina proona iznoi: 34 h 6.626 1 J 12 = = = 1.32 1 m = 1.32 pm. m v 27 5 m 1.6726 1 kg 3 1 Vježba 97 Kolika je valna duljina proona koji e giba brzinom 3 1 2 km/? (Maa proona u mirovanju iznoi m = 1.6726 1-27 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) 1.32 pm. Zadaak 98 (Sany, gimnazija) Kolikom e brzinom giba elekron čija je valna duljina.2 nm? (Maa elekrona u mirovanju iznoi m = 9.11 1-31 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) Rješenje 98 =.2 nm = 2 1-1 m, m = 9.11 1-31 kg, h = 6.626 1-34 J, v =? Količina gibanja p definira e kao umnožak mae ijela m i njegove brzine v. p = m v. 1
L. de Broglie eorijki je došao do zaključka da vaka čeica koja e giba mora imai valna vojva. Čeici mae m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina h =, m v gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J. Brzina gibanja elekrona iznoi: h h 34 v 6.626 1 6 / v h J = = = = = 3.637 1 m. m v m v m 31 1 9.11 1 kg 2 1 m Vježba 98 Kolikom e brzinom giba elekron čija je valna duljina 2 pm? (Maa elekrona u mirovanju iznoi m = 9.11 1-31 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) 3.637 1 6 m/. Zadaak 99 (Pera, gimnazija) Proon i elekron gibaju e u homogenome magnekome polju, okomio na magneke ilnice, jednakim brzinama. Svaka e čeica giba po vojoj kružnoj puanji. Koja e čeica giba po kružnici manjeg polumjera? (maa proona m p = 1.6726 1-27 kg, maa elekrona m e = 9.11 1-31 kg) Rješenje 99 v p = v e = v, m p = 1.6726 1-27 kg, m e = 9.11 1-31 kg, Q p = Q e = e, r p : r e =? Da bi e ijelo mae m gibalo po kružnici polumjera r porebno je da na nj djeluje cenripealna ila 2 v Fcp = m, r koja ima mjer prema redišu kružnice. Lorenzova ila Ako e u magnekom polju giba čeica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju ilom F = B Q v inα, gdje je α ku izmeñu mjera magnekog polja i mjera gibanja čeice. Ako je mjer gibanja čeice okomi na mjer ilnica magnekog polja, vrijedi: F = B Q v. Budući da Lorenzova ila koja djeluje na proone i elekrone u magnekom polju ima ulogu cenripealne ile, brzinu možemo naći iz odnoa 2 2 v v r B Q r Fcp = F m = B Q v m = B Q v / v =. r r m v m Iz uvjea zadaka dobije e: B e r p v = mp meoda B e rp B e re B e rp B e re 1 / B e r komparacije = = mp me mp me B e v = e m e r 27 p re rp re m r m r p p p p 1.6726 1 kg = = / = = m m m m r r m r 31 p e p e e e e e 9.11 1 kg rp rp = 1836 = 1836 / re rp = 1836 re. re re 11
Elekron e giba po kružnici manjeg polumjera. Vježba 99 Proon i elekron gibaju e u homogenome magnekome polju jednakim brzinama. Svaka e čeica giba po vojoj kružnoj puanji. Koja e čeica giba po kružnici većeg polumjera? (maa proona m p = 1.6726 1-27 kg, maa elekrona m e = 9.11 1-31 kg) Proon e giba po kružnici većeg polumjera. Zadaak 1 (Valenina, rednja škola) Ako je valna duljina elekrona 1 nm, kolika mu je brzina? (maa elekrona iznoi m = 9.11 1-31 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) m m m m A) 82 B) 743 C) 727 332.6 D) 81256.4 Rješenje 1 = 1 nm = 1 1-9 m, m = 9.11 1-31 kg, h = 6.626 1-34 J, v =? Količina gibanja p definira e kao umnožak mae ijela m i njegove brzine v. p = m v. L. de Broglie eorijki je došao do zaključka da vaka čeica koja e giba mora imai valna vojva. Čeici mae m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina h =, m v gdje je h Planckova konana koja ima vrijedno h = 6.626 1-34 J. Brzina gibanja elekrona iznoi: 34 h h v h 6.626 1 J m = = / v = = = 727 332.6. m v m v m 31 9 9.11 1 kg 1 1 m Odgovor je pod C. Vježba 1 Ako je valna duljina elekrona 2 nm, kolika mu je brzina? (maa elekrona iznoi m = 9.11 1-31 kg, Planckova konana h = 6.626 1-34 J ) m m m m A) 41 B) 3715 C) 363666.3 D) 46 28.2 C. 12