Na grafiku bi to značilo :



Σχετικά έγγραφα
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

IZVODI ZADACI (I deo)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

5 Ispitivanje funkcija

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

IZVODI ZADACI (I deo)

IspitivaƬe funkcija. Teorijski uvod

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1 Pojam funkcije. f(x)

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

4 Numeričko diferenciranje

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PRVI IZVOD. f x0 x f x0. y x. ) lim lim ( ) ( ) x. Neka je y f(x) funkcija definisana na intervalu [a,b], x 0

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

8 Funkcije više promenljivih

METODA SEČICE I REGULA FALSI

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

TEOREME O SREDNJOJ VRIJEDNOSTI

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

Trigonometrijske nejednačine

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

numeričkih deskriptivnih mera.

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

y x = k = const, gde je x bilo koja promena veličine x, a y odgovarajuća promena y. Ako je = k za svako x i svako h 0.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Teorijske osnove informatike 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

18. listopada listopada / 13

5. Karakteristične funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Seminar 11 (Ispitivanje domene i globalnih svojstava funkcije)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ELEMENTARNE FUNKCIJE

4 Izvodi i diferencijali

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Analitička geometrija

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Dužina luka i oskulatorna ravan

3.1. Granične vrednosti funkcija

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Operacije s matricama

1.4 Tangenta i normala

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Transcript:

. Ispitati tok i skicirati grafik funkcije + Oblast definisanosti (domen) Kako zadata funkcija nema razlomak, to je (, ) to jest R Nule funkcije + to jest Ovo je jednačina trećeg stepena. U ovakvim situacijama možemo koristiti Bezuovu teoremu ( pogledaj fajl iz. godine) ili da pokušamo sklapanje po. + + + ( ) ( )( + ) ( ) izvučemo zajednički ( )[ ( + ) ] + ( )[ ] Kako je za +, a znamo formulicu a + b + c a( )( ) to je ( )( )( + ) ( ) ( + ) Nule funkcije su dakle i - Na skici to su mesta gde grafik funkcije seče osu - - 5 Znak funkcije Posmatrajmo sklopljeni oblik funkcije + ( ) ( ) Odavde možemo zaključiti da je > za + > to jest za > - < za + < to jest za < - ( ) pa ne utiče na znak funkcije. Dakle znak zavisi samo od izraza + : Na grafiku bi to značilo :

5 - - 5 - - Grafik se nalazi samo u ovim obeleženim oblastima. Parnost i neparnost f ( ) ( ) ( ) + + + A ovo je f() i -f() Dakle funkcija nije ni parna ni neparna pa ne postoji simetričnost grafika ni u odnosu na osu ni u odnosu na koordinatni početak. Ekstremne vrednosti (ma i min) i monotonost ( rašćenje i opadanje) + ` ` ( )( + ) Za + + + ( ) ( ) Dobili smo tačku M (, ) Za + Dobili smo tačku M (,) - 5 M (,) - M (,) 5 - - Za rašćenje i opadanje znamo da kada je `> tu funkcija raste, a za `< funkcija opada. Kako je nula... ` upotrebićemo znanje iz II godine da kvadratni trinom ima znak broja a svuda osim izmedju

+ - + pa je onda + - + Funkcija raste za (, ) (, ) Funkcija opada za (,) Prevojne tačke i konveksnost i konkavnost Tražimo drugi izvod... ` `` 6 `` 6 Ovu vrednost menjamo u početnu funkciju za + Dobili smo tačku prevoja P(, ) Znamo da je za ``> funkcija konveksna ( smeje se ) a za ``< konkavna ( mršti se ) ``> za 6 >, to jest > ``< za 6 <, to jest < Asimptote funkcije ( ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti) Vertikalna asimptota Ne postoji jer funkcija nema nigde prekid, odnosno definisana je svuda... Horizontalna asimptota lim( ) lim( ) ( ) + + lim( ) lim( ) ( ) ( ) + + Dakle, nemamo horizontalnu asimptotu.

Kosa asimptota k+ n f( ) + k lim lim ± ± Dakle, nema ni kose asimptote... Skica grafika Kao što smo videli svaka tačka u ispitivanju toka funkcije nam kaže po nešto o tome kako funkcija izgleda. Da nacrtamo sada celu funkciju... M (,) 5 P(,) - - M (,) 5 - - Predlažemo vam da za početak ispod grafika nanesete paralelno dve prave na kojima ćete najpre uneti rezultate za monotonost i konveksnost. To bi trebalo da pomogne...

. Ispitati tok i skicirati grafik funkcije Oblast definisanosti (domen) Funkcija je definisana za to jest ( )( + ) odnosno i Dakle (, ) (,) (, ) Ovo nam govori da funkcija ima prekide u i ( tu su nam asimptote) - - - - 5 Nule funkcije za ( )( + ) Dakle, grafik seče osu u dvema tačkama - i - - 5 Znak funkcije ( )( + ) ( )( + ) Najbolje je koristiti tablicu - - - + - + Šta nam tablica govori? 5

Ona nam kaže gde je grafik iznad ose ( gde su plusevi) i gde je ispod ose ( gde su minusi) Na slici bi to izgledalo ovako: - - 5 - - Funkcija postoji samo u osenčenim delovima. Parnost i neparnost ( ) f ( ) f( ) ( ) Dakle, funkcija je parna, pa će grafik biti simetričan u odnosu na osu. Ekstremne vrednosti (ma i min) i monotonost ( rašćenje i opadanje) ` ( ) ` ( )`( ) ( )`( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) + ` izvučemo kao zajednički ispred zagrade... ( ) ` ( ) + ( ) 6 ` ( ) ` za -6, pa je tačka ekstrema. Kad zamenimo u početnu funkciju, dobijamo: Dobili smo tačku ekstremne vrednosti M(,) Za monotonost nam treba znak prvog izvoda. Razmislimo malo... 6

Izraz u imeniocu je uvek pozitivan ( zbog kvadrata), tako da na znak prvog izvoda utiče samo izraz u brojiocu. Dakle `> 6> < `< 6< > Na skici to bi izgledalo : - Dobijena tačka M(,) je dakle tačka minimuma. Prevojne tačke i konveksnost i konkavnost 6 ` ( ) ( ) ( 6 )`( ) (( ) )`( 6 ) `` pazi, izraz (( ) )` mora kao izvod složene funkcije... `` ( ) 6( ) ( )( )( 6 ) 6( ) ( ) `` izvučemo ( ) ispred zagrade... ( ) `` ( ) ( )[ 6( ) ] 6+ 6 `` ( ) 6 `` ( ) + `` ( ) 6( ) `` za 6( + ), a ovo nema racionalna rešenja, što nam govori da funkcija nema prevojnih tačaka. Konveksnost i konkavnost ispitujemo iz znaka drugog izvoda. Razmislimo opet malo... + > pa on ne utiče na znak drugog izvoda. Radićemo tablično, ali vodimo računa da u tablici mora biti i -6. 7

-6 - - + `` Asimptote funkcije ( ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti) Vertikalna asimptota lim lim + ( )( + ) ( ( + ε ))( + + ε ) ( ε ) ( ε ) + ε, kadε + ε, kadε lim lim ( )( + ) ( ( ε ))( + ε ) ( + ε ) ε, kadε ε, kadε - ε ( ) lim lim ( )( + ) ( ( + ε ))( + ( + ε )) + ε, kadε + ε, kadε - ( ε )ε ε ( ) lim lim ( )( + ) ( ( ε ))( + ( ε )) ε, kadε ε, kadε + ( + ε )( ε ) ( ε ) Horizontalna asimptota lim pa je - horizontalna asimptota ± Znači da, pošto ima horizontalna asimptota, kose asimptote nema. Još da sklopimo konačan grafik:

5 - - 5 - - M(,). Ispitati tok i skicirati grafik funkcije Oblast definisanosti (domen) Funkcija je definisana za odnosno Dakle (,) (, ) Znači, u je vertikalna asimptota - - - - 5 9

Nule funkcije za ( )( + ) Dakle, grafik seče osu u dvema tačkama - i - - 5 Znak funkcije ( )( + ) - - - + - - 5 - - Funkcija je u žuto osenčenim oblastima. Parnost i neparnost ( ) f( ) Funkcija nije ni parna ni neparna. Ekstremne vrednosti (ma i min) i monotonost ( rašćenje i opadanje) ` ` ( )`( ) ( )`( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + + ` ( ) ( )

` za + Kako je + > jer je a> D< (pogledaj fajl iz druge godine, kvadratna funkcija) zaključujemo da funkcija nema ekstremnih vednosti, i da je stalno rastuća. ( `> ) Prevojne tačke i konveksnost i konkavnost + ` ( ) `` + + ( ) ( )`( ) (( ) )`( ) ( )( ) ( )( + ) `` gore izvučemo ispred zagrade ( ) `` `` + ( ) ( )[( )( ) ( )] + + ( ) [ ] 6 `` ( ) Zaključujemo da funkcija nema prevojnih tačaka, jer je 6. Konveksnost i konkavnost ispitujemo : -6 - `` Asimptote funkcije ( ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti) Vertikalna asimptota lim - + ε + ε + + ε, kadε lim + ε ε ε, kadε

horizontalna asimptota: lim ± Ovo nam govori da nema horizontalne asimptote pa moramo tražiti kosu! ± kosa asimptota: Kosa asimptota je prava k + n k lim ± k lim ± lim ± f ( ) i n lim[ f ( ) k] ± n lim[ f ( ) k] ± ( ) + lim lim lim lim ± ± ± ± Sada k i n zamenimo u formulu: k + n i dobijamo da je + kosa asimptota + 5 - - 5 - -