Izvori jednosmernog napona

Σχετικά έγγραφα
Izvori jednosmernog napona

Izvori jednosmernog napona

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori

Trigonometrijske nejednačine

Vremenski promenljive struje

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Obrada signala

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Izvori jednosmernog napona - Stabilizatori - regulatori napona (nastavak)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Periodičke izmjenične veličine

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI (I deo)

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Kaskadna kompenzacija SAU

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

18. listopada listopada / 13

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Διευθύνοντα Μέλη του mathematica.gr

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

numeričkih deskriptivnih mera.

( , 2. kolokvij)

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Reverzibilni procesi

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

5. Karakteristične funkcije

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Rešenje: Masa idealnog gasa u rezervoaru na kraju procesa punjenja jednaka je: m2 = ρ2 V = = 6.35 kg. Promena mase gasa u rezervoaru:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Elektron u magnetskom polju

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

NAIZMENIČNE STRUJE. Osnovni pojmovi

7 Algebarske jednadžbe

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

VI RAČUNSKE VEŽBE TERMODINAMIČKE OSNOVE HEMIJSKIH REAKCIJA

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova


( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

TRIGONOMETRIJSKI KRUG

MERENJE ELEKTRIČNIH VELIČINA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

Transcript:

Izvri jednserng napajanja Sadržaj Izvri jednserng napna. Uvd. Userači napna. Jednstran useravanje. Dvstran useravanje.3 Unžavažavači napna 4. Stabilizatri regulatri napna 4. Linearni stabilizatri napna 4.. Stabilizatri sa Zener did 4.. Paralelni stabilizatri 4..3 Redni stabilizatri napna 4. Prekidački stabilizatri napna 4.. Spuštači napna 4.. Pdizači napna 4..3 Invertri. Uvd Izvri jednserng napajanja Ni jeadn d navedenih elektrnskih kla ne bi gl da radi ak se ne bezbedi jednserni napn za plarisanje aktivnih kpnenata. Perpetuu bile ne pstji!!! perpetuu_bile.wv Da bi pjačavač pjača neki signal, ra da utrši dređenu snagu. Ta snaga dlazi iz izvra jednsernih napna. Izvri jednserng napajanja. Uvd Karakteristike režng napna? T je naizenični napn prstperidični, frekvencije f efektivna vrednst 50 Hz 30 rednst izvra za napajanje definiše aksialni gući dinaički pseg signala (se kd transfratrske sprege). U bilni uređajia kriste se baterije, dk je za napajanje stacinarnih uređaja racinalnije da se kristi režni napn. http://www.veljkilkvic.c/ 3 aksialna vrednst 34 4

. Uvd Izvri jednserng napajanja Da bi se d režng napna dbi jednserni, željene vrednsti, ptrebn je. sanjiti njegvu vrednst. useriti ga (napraviti jednserni napn) 3. uklniti naizeničnu kpnentu ( ispeglati ) 4. stabilisati ga (učiniti nezavisni d prena uslva rada ptršača i/ili napna reže) Izvri jednserng napajanja. Uvd. Transfratr sanjuje vrednst režng napna Galvanski dvaja izvr jednserng napna d napna reže. Tie se sprečava eđusbni uticaj reže na uređaj i brnut. 5 6. Useravanje naizeničng napna. Useravanje se d naizeničng napna pravi jednserni Kla kja iaju vu spsbnst nazivaju se userači.. Useravanje naizeničng napna. Jednstran useravanje Zasnvani su na prieni dida zbg njihve sbine da prvde struju sa u jedn seru. 7 8

. Useravanje naizeničng napna. Jednstran useravanje vu sin(ω t) sin(ω t) k < ωt < (k+ ) v 0 (k+ ) < ωt < (k+ ) k0,,,... Napn na ptršaču ia jednsernu kpnentu (srednja vrednst signala) / ukupnu efektivnu vrednst. Useravanje naizeničng napna. Jednstran useravanje v u sin(ω t) sin(ω t) k < ωt< (k+ ) v 0 (k+ ) < ωt< (k+ ) Trenutna vrednst vreenski prenljivg napna, bez jednserne kpnente iznsi vv -, a njegva efektivna vrednst je ' ( v ) dωt ( v v + 0 0 )dωt 9 0. Jednstran useravanje ' dω dω v t v t + 0 0 0 dωt. Jednstran useravanje Pri jednstran useravalju vreenski prenljiva kpnenta napna veća je d jednserne kpnente,! ', 4 Faktr talasnsti je era sadržaja naizenične kpnente u useren signalu i izračunava se ka kličnik efektivne vrednsti naizenične kpnente napna na ptršaču i jednserng napna ' γ. 4 v d Prbjni napn dide ( p )ra da bude veći d! inače će dida da izgri.

Realni del dide. Jednstran useravanje. Jednstran useravanje Krz sekundar transfratra prtiče i jednserna struja, čie se kvare perfranse transfratra usled pjave preagnjećenja jezgra i I I 3 4. Useravanje naizeničng napajanja. Useravanje naizeničng napajanja. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje Dax 5 6

. Useravanje naizeničng napajanja. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje Dax Dax 7 8. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje U Jednserna kpnenta napna na ptršaču (dva puta veća d jednstrang) Ukupna efektivna vrednst napna na ptršaču ( puta veća d jednstrang) Efektivna vrednst naizenične kpnente napna na ptršaču je. 57 ' 8 9 Faktr talasnsti kd dvstrang useravanja iznsi γ ' /8 0.48 0

. Dvstran v.s. jednstran useravanje γ. 57 ' 0, 48 8 ' /8 0.48 3. 4 ', 4 ' γ. 4. Dvstran v.s. jednstran useravanje + Ukupna jednserna kpnenta udvstručena + Na ptršaču sa parni harnici napna + Krz sekundar ne prtiče jednserna kpnenta struje - Sekundar ra da ia sietrični izlaz Najveći inverzni napn na didi je!!!. Dvstran useravanje Grecv spj (Gretz). Dvstran useravanje Gretzv spj 3 4

. Dvstran useravanje. Dvstran useravanje Gretzv spj v.s. + Sekundar NE ra da ia sietrični izlaz + Najveći inverzni napn na didi je a ne!!! 5 6. Dvstran useravanje Grecv spj v.s. jednstran. Usrači napna ZAKLJUČAK Funkcija: Od naizeničng napna prave jednserni v.s. + Ukupna jednserna kpnenta udvstručena + Na ptršaču sa parni harnici napna Jednstran + Krz sekundar ne prtiče DC kpnenta struje + Sekundar ne ra da ia sietrični izlaz Dvstran + Najveći inverzni napn na didi je takđe 7 8

. Usrači napna ZAKLJUČAK. Userači naizeničng napna Realizacija: Jednstran.3 Udvstručavač napna + Dvstran + + 9 + Za vea velike vrednsti tpra ptršača p (τ pražnjenja velik) 30.3 Udvstručavač napna.3 Udvstručavač napna / / 3 3

.3 Udvstručavač napna.3 Unžavač napna n-ta ćelija pn Za vea velike vrednsti tpra ptršača p n, gde je n brj sekcija 33 34 Izvri jednserng napajanja II Klkviju Petak 6. 0. 05. Treba da eliiniše naizeničnu kpnentu napna Zat se kristi prpusnik niskih frekvencija 35 36

Induktivni filtar Induktivni filtar Za ne kji žele da nauče više Psle zakčenja dide, akuulirana energija u kaleu dpušta prtk struje u ist seru u ke je i ranije prticala. Ptršač i L čine napnski razdelnik za naizenični signal dk DC kpnenta nije slabljena jer je Z L 0. vr p v /(Z L +R p ) Slabljenje će biti veće ak je L veće ili R p anje. eće je slabljenje viših harnika jer pri viši frekvencijaa Z L ia veću vrednst. 37 Zavisnst struje krz ptršač d dnsa (ωl)/r p 38 Induktivni filtar Za ne kji žele da nauče više Priključivanje induktivng filtra na dvstrani uerač. Induktivni filtar Za ne kji žele da nauče više Faktr talasnsti Rp γ 3 ωl DC napn na ptršaču ne zavisi d tprnsti ptršača ak se zaneare tprnsti dida i kalea. 0.637 39 Relativn ala pbljšanja pstignuta. Racinalna je jedin priena pri veliki strujaa. 40

Kapacitivni filtar Kapacitivni filtar U idealn slučaju jednserna kpnenta napna na kndenzatru p. U realni uslvia kndenzatr se puni prek ale tprnsti dide kja vdi a prazni prek tpra R p. 4 4 Kapacitivni filtar Kapacitivni filtar Dida vdi sa u kratk intervalu kada je anda na više ptencijalu d katde. Tada se dpunjuje naelektrisanje na C kje se izgubil tk intervala T, kada je dida bila zakčena. Analiza rada na snvu pjednstavljeng talasng blika signala na ptršaču. - /. - e -T/(CR) za CR>>T, e -T/(CR) -T/(CR) tak da je T/(CR) /(fcr) 43 44

Kapacitivni filtar Kapacitivni filtar Uga prvđenja dide cs(ω t) - za al ω t važi cs(ω t) -(/) ω t) (ω Q + I C tq - C, znajući da je I C I d I dbija se srednja vrednst struje krz didu d I d I (+ / ) ω t / Srednja vrednst struje krz didu računa se analiz kličine naelektrisanja na kndenzatru (Za 0, 0., I d 3.4I ) Srednja vrednst struje krz didu ng je veća d jednserne struje krz ptršač jer je >>!!! 45 46 Kapacitivni filtar Kapacitivni filtar Rešavanje diferencijalne jednačine i d C(du/dt)+i, za tt - t, dbija se aksialna vrednst struje krz didu d I d ax I(+ / ) Za >>, št je bičn ispunjen: I I dax I( / + / ) Id >> diti računa kada se bira dida!!! 47 Da bi se dredi faktr talasnsti psatra se pjednstavljen talasni blik signala na ptršaču. Faktr talasnsti γ Za ne kji žele da nauče više ωr C 3 - /. p 7 ϖ 00 + ωrp C R C p 48

Kapacitivni filtar dvstran Kapacitivni filtar dvstran C C Perida je sanjena na T/ tak da je T/ (CR) /(fcr) Dva puta anje za ist C i R!!! ili Da bi se dbil ist, že da se uptrebi dva puta anje C (!!! dienzije!!!) 49 Jednserni napn na ptršaču kd dvstrang userača + ωr pc Faktr talasnsti dva puta anji neg kd jednstrang za ist R i C γ 3ωRpC 346RpC Za ne kji žele da nauče više ϖ 00 50 Kapacitivni filtar - dvstran Uga prvđenja dide cs(ω ω t) - za al ω t važi cs(ω ω t) -(/) (ω ω t) Za ne kji žele da nauče više Kapacitivni filtar - dvstran (srednja vrednst struje krz didu) Q + I C tq - C, znajući da je I C I d I dbija se srednja vrednst struje krz didu d ω t / Isti izraz ka kd jednstrang Za ne kji žele da nauče više 5 I + I d Srednja vrednst struje krz didu veća je d jednserne struje krz ptršač, ali je skr x anja neg kd jednstrang userača!!! (Za 0, 0., I d 6.7I ) 5

Za ne kji žele da nauče više Kapacitivni filtar - dvstran (aksialna struja krz dide) Kapacitivni filtar pšte napene Rešavanje diferencijalne jednačine i d C(du/dt)+i, za tt - t, dbija se aksialna vrednst struje krz didu d I I + dax Za >> št je bičn ispunjen, dbija se I dax I d >> I Maksialna struja krz dide kd dvstrang, prbližn x je anja d ne kd jednstrang 30. useravanja. decebar 04. Izvri jednserng napajanja 53 Jednserna kpnenta napna na ptršaču kada je prienjen kapacitivni filtar približn je jednaka aksialnj vrednsti ulazng naizeničng napna:.4 puta veća d efektivne vrednsti. Kapacitivni filtar ia relativn ali faktr talasnsti pri veliki tprnstia ptršača C 54 Kapacitivni filtar Daći.: Ptršač R00Ω priključen je prek userača sa Grecvi spje na naizenični napn frekvencije 50Hz i aplitude. Ak je pad napna na didaa d 0.8 drediti: a) vrednst C kapacitivng filtra priključeng paraleln ptršaču kja će bezbediti dstupanje napna < ; b) vrednst jednserng napna na ptršaču; c) vrednst jednserne struje krz ptršač; Kapacitivni filtar Daći.: Za userač sa kapacitivni filtr iz prethdng priera drediti: Za ne kji žele da nauče više a) uga prvđenja dide i iskazati ga u % u dnsu na peridu ulazng signala (50Hz); b) srednju struju krz didu; c) aksialnu struju krz didu; d) aksialni inverzni napn na didi; e) predlžiti tip dide kji se že prieniti za vu naenu 55 56

Faktr talasnsti Jednserni napn Sa stanvišta R p Induktivni Rp γ 3 ωl 0.637 Blji za anje R p v.s. kapacitivni filtar v.s. γ 3 ωr C p + ωr pc Blji za veće R p L - filtar Kpris izeđu induktivng i kapacitivng. U intervalu kada se kndenzatr prazni, induktivnst nadknađuje gubitke. Pri ali strujaa dinira kapacitivni, a pri veliki induktivni de. 57 58 L - filtar L - filtar Za ne kji žele da nauče više Pstji vrednst induktivnsti pri kjj napn ne zavisi d struje ptršača. T je kritična induktivnst L k R p /(3ω) Faktr talasnsti 6 ω LC γ Za velike vrednsti R p, L k je velik. Ekvivalentn R p redukuje se vezivanje ddatne tprnsti paraleln sa ptršače. Prjektuje se tak št se dredi L k, a zati se, na snvu željene vrednsti za γ, dređuje C. 59 60

Π - filtar Za ne kji žele Π - filtar da nauče više Mže uest L da se stavi R kji bi zaeni ωl. Da bi se zaenil L0H, treba R680Ω!!! R Daje veći napn na ptršaču i anji faktr talasnsti. Jednserni napn na ptršaču + Faktr talasnsti Za ne kji žele 4fRp da nauče više γ γ 3 3 ω CCLR 4 p ω CC LRp jednstran dvstran 6 Faktr talasnsti za jednstran γ ω C C RR p 6 Zaključak Zaključak Funkcija: Sanjuju talasnst userng napna tie št sanjuju naizeničnu kpnentu uz št anje slabljenje jednserne kpnente Realizacija: - Induktivni, - Kapacitivni C - Kbinacija R - RC 63 64

Šta s naučili? Nacrtati blk šeu sistea pću kga se iz režng napna dbija stabilisani jednserni napn i talasne blike napna za izlazu svakg blka. Skicirati električnu šeu i talasni blik napna na izlazu userača napna sa Grecvi spje bez i sa kndenzatr paraleln ptršaču. Kliki je jednserni napn na izlazu userača sa kapacitivni filtr ak efektivna vrednst napna ispred userača iznsi 0? Zašt? Ispitna pitanja. Jednstran useravanje (šea, talasni blici, jednserni napn i faktr talasnsti).. Dvstran useravanje (šea, talasni blici, jednserni napn i faktr talasnsti). 3. Userač za udvstručavanje napna. 4. Induktivni filtar (šea, princip rada, jednserni napn i zavisnst faktra talasnsti d tprnsti ptrsaca). 5. Kapacitivni filtar (šea, princip rada, jednserni napn i zavisnst faktra talasnsti d tprnsti ptrsaca). 6. Π-filtar (šea i sbine). 65 65 66 66 Rešenje.: POJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi AB pznat je: CC 5, R p 00W ; tranzistri su upareni sa I s 0.pA i b50, dk za dide važi da je I sd I s. Odrediti: Rešenje.: POJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Za pjačavač sa slike kji radi u klasi AB pznat je: CC 5, R p 00W ; tranzistri su upareni sa I s 0.pA i b50, dk za dide važi da je I sd I s. Odrediti: a) Struju I tak da krz dide u najnepvljnije slučaju prtiče struja d A; b) Lenju struju (I Cin ); c) Disipaciju svakg tranzistra i d) jednserni napn BB u dsustvu ulazng signala. [I4A, I C 9A, P d 70W, BB.3] I a) Struju I tak da krz dide u najnepvljnije slučaju prtiče struja d A; b) Lenju struju (I Cin ); c) Disipaciju svakg tranzistra i d) jednserni napn BB u dsustvu ulazng signala. [I4A, I C 9A, P d 70W, BB.3] u I R p a) I I I I I C ax d in + B ax d in + β I I P ax I CC d in + d in + β βrp 5 I A + A + 3A 4A 50 00 u R p b) I Id + IB in za u 0, d BE, a datle sledi da je Id (Ids /Is )IB in I B in I Id ax + IB in IB in IB in I / 4 / 0,8A IC in βib in 50 0,8 9A c) Pd d) Id ax BB ( IC incc ) 9A 5 70W I e d / ds ( T ) ( d / T ) ln( Id ax / Ids ) + ( ln( 0,8A / 0.pA) + ) 0.06(4.4 + ),3 d T 4. decebar 03. Pjačavači velikih signala 67 67 4. decebar 03. Pjačavači velikih signala 68 68