I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Σχετικά έγγραφα
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Elektrostatika. Dr Željka Tomić

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1.2. Provodnici, izolatori i poluprovodnici

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Periodičke izmjenične veličine

( , 2. kolokvij)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovna struktura atoma. summer school Borov model atoma

7 Algebarske jednadžbe

IZVODI ZADACI (I deo)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

V(x,y,z) razmatrane povrsi S

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ELEKTRI ČNO POLJE ELEKTRIČNO

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Elementi spektralne teorije matrica

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Test pitanja Statika fluida

numeričkih deskriptivnih mera.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Električne pojave. Glava Elektrostatika

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

VEŽBE Elektrostatika

Magnetno polje u magneticima

18. listopada listopada / 13

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SADRŽAJ. 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

Mašinsko učenje. Regresija.

4. Predavanje. October 18, 2016

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Operacije s matricama

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

konst. Električni otpor

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

E L E K T R I C I T E T

ELEKTROMAGNETNA ZRAČENJA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Elektrodinamika

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

10. STABILNOST KOSINA

5 Ispitivanje funkcija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

5. Karakteristične funkcije

VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Reverzibilni procesi

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

1.4 Tangenta i normala

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Elektromagnetizam. Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Elektrodinamika 1. zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com. Pismeni ispit, 18. januar 2016.

Transcript:

TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja koja se kreću c) sila kojom naelektrisanje koje miruje eluje na naelektrisanje koje se kreće I.3. I.4. I.5. I.6. Koja je jeinica za Kulonovu silu? Koja je jeinica za jačinu elektrostatičkog polja? Koja je jeinica za elektrostatički potencijal? Koja je jeinica za razliku elektrostatičkog potencijala? I.7. I.8. I.9. Kakva je veličina Kulonova sila? vektorska Kakva je veličina jačina električnog polja? vektorska Kakva je veličina elektrostatički potencijal? vektorska I.10. Kakva je veličina napon? vektorska I.11. Da li elektrostatički potencijal zavisi o referentne tačke? I.1. Da li napon zavisi o referentne tačke? I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u onosu na koju se taj potencijal računa? I.14. Ako je razlika potencijala ve tačke A i B, V A V B = 5 V, koliki je napon U BA? I Elektrostatika - TET 1

I.15. Šta je količnik potencijalne energije i probnog opterećenja unetog u polje? Kulonova sila vektor jačine elektrostatičkog polja c) elektrostatički potencijal I.16. O čega zavisi kapacitivnost konenzatora? o napona na koji je priključen i naelektrisanja na elektroama o oblika i imenzija konenzatora i vrste ielektrika među elektroama c) samo o vrste ielektrika između elektroa I.17. Šta je probojni napon konenzatora? napon pri kome konenzator ima maksimalnu kapacitivnost maksimalni napon pri kome konenzator još uvek ispravno rai c) minimalni napon pri kome konenzator još uvek ispravno rai I.18. Šta je kritično polje u ielektriku konenzatora? polje pri kome olazi o proboja ielektrika vrenost polja pri kojoj konenzator ima maksimalnu kapacitivnost c) minimalno polje koje sme a postoji u konenzatoru I.19. Šta je polarizacija? pojava unošenja ielektrika u elektrostatičko polje pojava razvajanja centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja kaa se ielektrik unese u elektrostatičko polje c) stvaranje polarnog konenzatora I.0. Šta je elektrostatička inukcija? pojava unošenja ielektrika u elektrostatičko polje izvajanje naelektrisanja na površini nenaelektrisanog provonika unetog u elektrostatičko polje I.1. Kako se zovu naelektrisanja koja se izvajaju na površini ielektrika unetog u polje? slobona vezana I.. Kako se zovu naelektrisanja koja se izvajaju na površini provonika unetog u polje? slobona vezana I.3. Kako se promenio napon na pločastom vazušnom konenzatoru ako se posle ovajanja o napona napajanja u konenzator ulije tečan ielektrik relativne ielektrične konstante ε r = 5? povećao se 5 puta smanjio se 5 puta c) nije se promenio I Elektrostatika - TET

I.4. Kaa se u pločast vazušni konenzator, priključen na stalni napon U = 10 V, ulije tečan ielektrik relativne ielektrične konstante ε r = 5 kako se menja količina naelektrisanja na elektroama? poveća se 5 puta poveća se 10 puta c) smanji se 5 puta ) smanji se 10 puta e) ne promeni se I.5. Kako se promenila kapacitivnost pločastog vazušnog konenzatora ako se posle ovajanja o napona napajanja ulije tečan ielektrik relativne ielektrične konstante ε r = 5? povećala se 5 puta smanjila se 5 puta c) nije se promenila I.6. Kaa se u pločast vazušni konenzator, priključen na stalni napon U = 10 V, ulije tečan ielektrik relativne ielektrične konstante ε r = 5, kako se menja kapacitivnost konenzatora? poveća se 5 puta poveća se 10 puta c) smanji se 5 puta ) smanji se 10 puta e) ne promeni se I.7. Koji o obrazaca služi za oređivanje energije konenzatora? 1 W e = QU c) W = U e Q W e = I.8. Kako se zove konstanta ε? I.9. Kako se zove konstanta ε r? I.30. Kako se zove konstanta ε 0? I.31. Koju jeinicu ima ielektrična konstanta ε 0? c) nema jeinicu I Elektrostatika - TET 3

I.3. Koju jeinicu ima ielektrična konstanta ε r? c) nema jeinicu I.33. Koju jeinicu ima ielektrična konstanta ε? c) nema jeinicu I.34. Koju jeinicu ima konstanta c) nema jeinicu 1 k 0 =? 4πε 0 I.35. Upiši znak naelektrisanja čije su linije elektrostatičkog polja nacrtane na slici. I.36. Upiši znak naelektrisanja čije su linije elektrostatičkog polja nacrtane na slici. I.37. Kako se zove polje čije su linije prikazane na slici. homogeno raijalno c) aksijalno 4 I Elektrostatika - TET

I.38. Kako se zove polje čije su linije prikazane na slici. homogeno raijalno c) aksijalno I.39. Ucrtaj linije elektrostatičkog polja za ato naelektrisanje. I.40. Ucrtaj linije elektrostatičkog polja za ato naelektrisanje. - I.41. Na kom telu je površinska gustina naelektrisanja konstantna. A A B c) na oba tela I.4. Na kom telu površinska gustina naelektrisanja nije konstantna. A A B c) na oba tela B B I Elektrostatika - TET 5

I.43. Ucrtaj raspoelu naelektrisanja na provonoj nenaelektrisanoj sferi kaa se u nju unese pozitivno naelektrisana kuglica. Q > 0 I.44. Ucrtaj raspoelu naelektrisanja na provonoj nenaelektrisanoj sferi kaa se u nju unese pozitivno naelektrisana kuglica. Q > 0 I.45. Ucrtaj raspoelu naelektrisanja na provonoj nenaelektrisanoj sferi kaa se u nju unese negativno naelektrisana kuglica. Q < 0 I.46. Ucrtaj raspoelu naelektrisanja na provonoj nenaelektrisanoj sferi kaa se u nju unese negativno naelektrisana kuglica. Q < 0 6 I Elektrostatika - TET

I.47. Pločasti konenzator atih imenzija ima kapacitivnost. Kolika je kapacitivnost konenzatora istog oblika ali n puta manjih imenzija? I.48. Pločasti konenzator atih imenzija ima kapacitivnost. Kolika je kapacitivnost konenzatora istog oblika ali n puta većih imenzija? I.49. Konenzator sa slike ogovara: renoj vezi konenzatora 1 i paralelnoj vezi konenzatora 1 i c) ni jenoj ni rugoj 1 ε 1 ε ε 1 ε I.50. Konenzator sa slike ogovara: renoj vezi konenzatora 1 i paralelnoj vezi konenzatora 1 i c) ni jenoj ni rugoj ε 1 1 ε ε 1 ε I Elektrostatika - TET 7