Masa, Centar mase & Moment tromosti

Σχετικά έγγραφα
Impuls i količina gibanja

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

1.4 Tangenta i normala

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2.7 Primjene odredenih integrala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

(r, φ) φ x. Polarni sustav

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Eksperimentalna i numerička analiza slobodnih vibracija grede

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

( , 2. kolokvij)

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

IZVODI ZADACI (I deo)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Prostorni spojeni sistemi

7 Algebarske jednadžbe

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

numeričkih deskriptivnih mera.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

10. STABILNOST KOSINA

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Elektron u magnetskom polju

Operacije s matricama

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Mašinsko učenje. Regresija.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Transcript:

FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008.

Zadatak: dredi masu, oložaj centra mase i tromost zadanih strojnih dijelova. Literatura: Bilješke s redavanja iz dinamike čestice, Udžbenik-Dinamika: Dinamika sustava čestica, Dinamika tijela, Internet. Vježba: Plan okusa (ideja, skice, formule): Rezultati mjerenja Komentar: Katedra za dinamiku i vibracije FESB

MEHANIKA 3 Laboratorijska vježba: Masa, Centar mase & Moment tromosti Izvještaj Laboratorijska vježba br. : Masa, Centar mase & Moment tromosti Uz omoć mjerne oreme za mjerenje omaka i sile, određeni su masa, centar mase i moment tromosti za komonente modela rema slici. Sl 1 Testni model Mase i Centar mase Masa i centar mase grede odrede se na temelju mjerenja sila u osloncima. Mjerači sile (Lorenz S-beam s/n: 55750 i 55751) ostavljeni su rema slici e se dobiju reakcije. Sl Greda oslonjena na S-beam mjeračima sile Sl 3 Vaganje grede 1 Katedra za dinamiku i vibracije FESB 3

Sl 4 Vaganje grede Uz omoć jednadžbi ravnoteže a na temelju izmjerenih reakcija u osloncima odredi se težina (masa) i centar mase grede (Sl 5). ednadžbe ravnoteže: Iz kojih slijedi: Greda 1: Sl 5 Greda oslobođena od veza ) ) 1 F = 0 : F + F G = 0 y A B M = 0 : F l G x = 0 A B c G = FA + FB FB l. xc = G Izmjerene reakcije: F A = 40 N, F B = 69 N Težina je: G 1 = 109 N Razmak oslonca: l = 0.5 m Centar mase duž x-osi je: x c1 = 0.316m Greda : Izmjerene reakcije: F A = 4 N, F B = 34 N Težina je: G = 58 N Razmak oslonca: l = 0.5 m Centar mase duž x-osi je: x c = 0.93m Katedra za dinamiku i vibracije FESB 4

Sl 6 vješena greda Sl 7 Položaj centra mase Položaj centra mase grede (drugu koordinatu) može se odrediti vješanjem grede u osloncu kako je rikazano na slici Sl 6. s grede AB (os okomita na mjerače sile u rethodnom mjerenju) otklonila se za kut θ 0 u odnosu na vertikalnu os, vidi sliku 3. Težište se nalazi na vertikalnoj osi a je okomita udaljenost težišta r izražena reko kuta θ 0 : xc r =. cos θ Za obje grede dobiva se: Greda 1 θ = 8.5 Greda 1 01 r = 0.3 m θ = 0 r = 0.93 m ( ) 0 Sl 8 Moment tromosti za gredu 1 Sl 9 Moment tromosti za gredu Katedra za dinamiku i vibracije FESB 5

Moment tromosti Moment tromosti grede se odredi mjerenjem amlituda malih njihanja grede. Njihanje se bilježi induktivnim osjetnikom (Balluff BAW M1MF-UAC40F-BP05) (Sl 8 i Sl 9) Iz snimke njihanja (Sl 1) očita se eriod T i iz njega odredi moment tromosti tijela, vidi dalje. Sl 10 Shema okusa Sl 11 Plan slobodnog tijela Gibanje/njihanje tijela oisuje se momentnom jednadžbom oko točke (Sl 11): Za θ << može se uzeti: ( ) sin θ M = o : mgr sin ( ) = o θ a je: θ θ θ. θ + mgr θ = 0 Nakon što se jednadžba odijeli s momentom tromosti dobije: θ + mgr θ = 0 : mgr θ + θ = 0 Ako se retostave harmonijske vibracije: θ ( t) sin ( t) = Θ, dobije se: odakle se dobije moment tromosti: mgr = = mgr Katedra za dinamiku i vibracije FESB 6

Mjerenje kružne frekvencije nerigušenog njihanja Njihanje oluge je zabilježeno osciloskoom, vidi Sl 1. Njihanje je rigušeno i za njega vrijedi: Gdje su: t 0 ( ) Sl 1 Prikaza njihanja grede na ekranu osciloskoa T π = = 1. ξ ( 0 ) ( t ) 1 Θ t δ = ln, n Θ n δ = πξ. 1 ξ Θ vrijednost amlitude u trenutku t 1 Θ ( t n ) vrijednost amlitude nakon n ciklusa n broj ciklusa δ logaritamsko umanjenje Sa snimke njihanja možemo očitati: T, Θ ( t 0 ) i ( t n ) Θ za odabrani broj ciklusa n. Nakon dozvoljenih matematičkih oeracija, gornje izraze možemo reurediti tako da iz očitanih vrijednosti dobijemo nerigušenu kružnu frekvenciju: ( 0 ) ( t ) 1 Θ t δ = ln n Θ n ξ = δ 4π + δ π = T Katedra za dinamiku i vibracije FESB 7

= 1 ξ čitavanje i mjerenje Greda 1: Njihanje grede 1 zabilježeno osciloskoom je na slici Sl 13 a) i b): čitane vrijednosti su: a) očitanje erioda T b) očitanje amlituda u trenutku t 1 i t n Θ ( t 0 ) =.509 mm Θ ( t 3 ) =.1064 mm T 1, = 1.06 s Sl 13 Njihanje grede 1 Iz čega slijedi: Koeficijent relativnog rigušenja ξ = 0.0067. Prigušena kružna frekvencija njihanja Kružna frekvencija -1 = 5.9753 s. -1 = 5.978 s. Mase greda m, visine centra mase r su oznati odranije, a je: mgr 5.978 34.88 1 = = = 0.997 kgm. Katedra za dinamiku i vibracije FESB 8

Greda : Njihanje grede zabilježeno osciloskoom je na slici Sl 14 a) i b): čitane vrijednosti su: a) očitanje erioda T b) očitanje amlituda u trenutku t 1 i t n Θ ( t 0 ) = 3.067 mm Θ ( t 5 ) =.1011 mm T = [( t t ) 1, 0.83 s : 4.16s 5] 5 0 5 Sl 14 Njihanje grede Iz čega slijedi: Koeficijent relativnog rigušenja ξ = 0.0116. Prigušena kružna frekvencija njihanja Kružna frekvencija 7.5519 s -1 =. -1 = 7.559 s. Mase greda m, visine centra mase r su oznati odranije, a je: Zaključak mgr Momenti tromosti za gredu 1 i iznose: gdje je korišteno - g = 10 ms. 7.559 16.994 = = = 0.4837 kgm. 1 = 0.997 kgm = 0.4837 kgm. Katedra za dinamiku i vibracije FESB 9