Metalne konstrukcije II

Σχετικά έγγραφα
( ) p a. poklopac. Rješenje:

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

2.6 Nepravi integrali

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Podužno ukrućenje na rebru nosača (na h/4 od vrha rebra) vruće valjani L profil: L100x100x MPa 1 E 210GPa ν 0.3 G 81GPa f y.

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Klasifikacija nosača Klasifikacija opterećenja Sile i momenti u poprečnom preseku. Pojam statičkog nosača

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Savijanje elastične linije

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

STATIČKI PRORAČUN HALE SA TRAPEZNIM NOSAČIMA

Prostorni spojeni sistemi

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Masa, Centar mase & Moment tromosti

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

4. Relacije. Teorijski uvod

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Zadatak 1

Proračun nosivosti elemenata

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

1.4 Tangenta i normala

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

1 Promjena baze vektora

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

1. GRAFIČKI ZADACI MAŠINSKI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO 1.1 STEPENI SIGURNOSTI

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

MEHANIKA FLUIDA I Što valja zapamtiti 9 3. STATIKA FLUIDA. p (izražava ravnotežu masenih sila i sila tlaka).

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

18. listopada listopada / 13

Metalne konstrukcije I Proračun otpornosti elementa s nesimetričnim poprečnim presjekom klase 4 izloženog savijanju i tlačnoj sili

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Kaskadna kompenzacija SAU

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka

Uvod u teoriju brojeva

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Rotacija krutog tijela

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

STRUKTURA I SVOJSTVA MATERIJALA METALOGRAFIJA ŽELJEZNIH LEGURA. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Transcript:

etlne konstrukcije II Prof. dr. sc. Drko Dujmović Grđevinski fkultet Sveučilište u Zgrebu Sveučilište u Zgrebu/Grđevinski fkultet/ / http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon

3. IŠEDJELI TLAČI ELEETI Sveučilište u Zgrebu/Grđevinski fkultet/ / http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon

Svrh/područje dnšnjeg predvnj: Projektirnje višedjelnih tlčnih element rlikuje se od onih jednodjelnih. U teoretske postvke te rlike, studenti se uponju s numeričkim primjerim koji se rješvju prem Eurocode 3. Litertur: Seprt: etlne konstrukcije,, Grđevinski fkultet, k. god. 1./11. Androić,B.;Dujmović,D.;Džeb,I.:Čelične konstrukcije 1, IA Projektirnje, Zgreb, 9. http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 3

Sdržj dnšnjeg predvnj: 1. Definicij višedijelnog tlčnog element. Temeljni principi 3. Podjel višedijelnih element 4. Pojm mjenskog element 5. Pojm posmično krutog i posmično meknog element kod problem ivijnj 6. Eulerov kritičn sil ivijnj s i be utjecj posmičnih deformcij 7. Posmičn krutost 8. Dimenionirnje višedijelnih tlčnih element 9. išedijelni elementi s dijgonlnim elementim ispune 1. išedijelni elementi s prlelnim elementim ispune 11. išedijelni elementi međusobno približeni tko d su direktno međusobno spojeni 1. Elementi od dv kutnik Prof.dr.sc. spojeni Drko Dujmović nimjeničnim veicm 13. Preporuke konstrukcijsku ivedbu http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 4

1. Definicij višedjelnog tlčnog element sstoje se od dv ili više jednodjelnih element međusobno spojenih elementim ispune Jednodjelni elementi Elementi ispune išedjelni element y y mterijln os nemterijln os Element ispune y y Jednodjelni element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 5

išedjelni tlčni konstrukcijski element tipičn primjer stup http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 6

išedjelni tlčni konstrukcijski element tipičn primjer stup n koji se oslnj nosč krnske ste http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 7

Problem ivijnj JEDODJELI ELEET y y l Poprečni presjek tlčnog element IŠEDJELI ELEET y y Ivijnje okomito n nemterijlnu os (u smjeru osi y - y) http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon Ivijnje okomito n mterijlnu os y y (u smjeru osi - ) 8

Problem ivijnj y y Ivijnje okomito n os y - y - postoji ktivn površin presjek koj može preueti posmične npone y Ivijnje okomito n os y - y - ko jednodjelne elemente y Ivijnje okomito n os - - ne postoji presjek koji u potpunosti može preueti posmične npone UZETI U OBZIR DEFORACIJE OD POSIČIH APOA!!! http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 9

. Temeljni principi Sl. b) 1 vijk ispun nedjelotvorn Sl. c) vijk djelotvorn ispun, deformcije uslijed i Sl. d) nprenje u elementim ispune Sl. e) f) i g) rspodjel i http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 1

. Temeljni principi Pretpostvk d ivijeni oblik element vrijedi: w( x) e o sin x l e inicijln deformcij u sredini element EIw EI sin x EI 3 3 x cos http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 11

3. Podjel višedjelnih element dijgonlni elementi ispune prlelni elementi ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 1

3. Podjel višedjelnih element međusobno približeni tko d su direktno međusobno spojeni elementi od dv kutnik spojeni nimjeničnim veicm http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 13

4. Pojm mjenskog element x omenti Poprečne sile os x l/ 1 1 l y Presjek 1-1 x y Rčunski mjenski element e l/ x x (x) (x) http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 14

Prorčun nosivosti višedjelnog element (TE) svodi se n prorčun punostijenog element uimjući u obir deformcije od posmičnih npon dimenionirnje TE se provodi n posmično meknom punostijenom elementu koji se niv rčunski mjenski element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 15

4. Pojm mjenskog element Oblik ivijene linije rčunskog mjenskog element: x w( x) x sin 5 l w x e 5 Početn imperfekcij u sredini element: e 5 1 1 geometrijsk imperfekcij strukturln imperfekcij http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 16

4. Pojm mjenskog element oment svijnj i unutrnje sile prem teoriji I red: I x e x sin x I x mx e I x e x x cos I x mx e I x mx http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 17

4. Pojm mjenskog element oment svijnj i unutrnje sile prem teoriji II red: II x mx e 1 1 cr 1 1 cr cr - fktor povećnj moment rdi teorije II red - Eulerov ideln kritičn sil ivijnj uimjući u obir krkteristike posmično meknog element (onk cr,v ). II II x x mx mx e II x mx I x mx http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 18

A) Posmično krut element pri ivijnju jednodjelni element Ivijnje okomito n os - l y y cr, E I Ivijnje okomito n os y - y cr, E I y cr, - Eulerov kritičn sil be utjecj posmičnih deformcij pri ivijnju Prof.dr.sc. element Drko Dujmović http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 19

B) Posmično mekn element pri ivijnju višedjelni element Ivijnje okomito n os - y y cr,? l Ivijnje okomito n os y y (isto ko jednodjelne elemente) cr, E I y cr, - Eulerov kritičn sil be utjecj posmičnih deformcij pri ivijnju element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon

5. Pojm posmično krutog i posmično meknog element kod problem ivijnj cr, cr, cr cr, cr cr, cr cr, 1 cr cr, Interkcij cr, i cr, http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 1

Eulerov kritičn sil cr, ovisi o: E G l I A modulu elstičnosti modulu posmik - dužini element momentu tromosti oko osi - ktivnoj površini pri djelovnju posmik (poprečne sile) cr 1 cr, 1 1 cr, 1 1 cr, cr, cr, http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon

Kko odrediti cr,? Posmičn krutost svk poprečn sil koj iiv kut okret element = 1 http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 3

Kko odrediti cr,? Ukoliko n element dužine l djeluje poprečn sil vrijedi: G G A G A 1 S S G A G A - poprečn sil - modul posmik - ktivn površin pri djelovnju poprečne sile - kut okret element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 4

Kko odrediti cr,? Pojsevi element kruti n iduženje EA ivijnje ovisi smo o trnsverlnom pomku = 1 C = S C G A i uvjet rvnoteže (slik) C 1 cr, G A cr, v cr, v v C cr cr, cr, 1 1 cr, cr, cr, EI G A cr EI EI 1 GA http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 5

itkost posmično meknog element l i EI 1 GA id I i i EA GA EA S http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 6

6. Eulerov kritičn sil ivijnj s i be utjecj posmičnih deformcij 6.1. Element iložen svijnju i tlčnoj sili be utjecj posmičnih deformcij 1 Presjek 1-1 l 1 y y omentni dijgrm (teorij I. red) cijeli hrbt Stvrni progib (teorij II. red) w http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 7

6.1. Element iložen svijnju i tlčnoj sili be utjecj posmičnih deformcij Uvodimo: w EI w w EI w ( rvnotež) ( uvjet mterijl) w EI i (x) moment prem teoriji I red EI ( x) w EI Rješenje diferencijlne jedndžbe: w C 1 1 1 II 1 I 1 sin x C cos x x x x 6 I x... C 1 i C - konstnte integrcije (i rubnih uvjet) http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 8

6.1. Element iložen svijnju i tlčnoj sili be utjecj posmičnih deformcij w w x l Diferencijln jedndžb (smo tlčn sil): w C 1 sin x C Rubni uvjeti Uvjet ivijnj http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon w w C cos x w x w EI C x C sin sin 1 - trivijlno rješenje - netrivijlno rješenje 1 C 1 = sin n n 9

6.1. Element iložen svijnju i tlčnoj sili be utjecj posmičnih deformcij w w x EI n w w n cr, l EI EI http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 3

6.. Element iložen svijnju i tlčnoj sili u utjecj posmičnih deformcij cr, l Presjek 1-1 1 y 1 EI EI 1 GA y hrbt postoji smo djelomično Ivod vidi u seprtu http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 31

7. Posmičn krutost S v svk poprečn sil koj iiv kut okret element = 1 S G A S G A - posmičn krutost - modul posmik - ktivn površin kod djelovnj posmik Ir S ovisi o elementim ispune. http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 3

7. Posmičn krutost S v išedjelni element s Prof.dr.sc. prlelnim Drko Dujmovićelementim ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 33

7. Posmičn krutost S v m i m Udio svijnj pojsev k ds 1 i k 1 4 ds 6 1 EI p 3 4 4 3 EI p Udio svijnj element ispune 1 b 3 EI b 1 i EI i Udio poprečne sile b b b GA i, v b 3 GA i, v 3 4 EI p b 1 EI i b GA i, v http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 34

7. Posmičn krutost S v 1 4 EI 4 EI p S p b 1 EI b 1 EI i i b GA bga i, v 1 S S 1 i, v G 4 EI A 1 p b 1 EI i bga b S GA 4 EI p 1 EI i b GAi, v i, v http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 35

7. Posmičn krutost S v Ideln vitkost id EA G A EA 4 EI p b 1 EI i b GA i, v id 4 A I p 4 EI p b 1 EI i b GA i, v http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 36

7. Posmičn krutost S v Ukupni horiontlni pomk: SS ds EA 1 1 sin cos EA d 1 1 1 sin cos EA d 1 S išedjelni element s rešetkstim elementim ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 37

7. Posmičn krutost S v S 1 S 1 1 1 sin cos EA 1 GA EA d d 1 1 sin cos 3 d EA b d id EA G A 3 Ad A b d A A p išedjelni element s rešetkstim elementim ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 38

8. Dimenionirnje višedjelnih tlčnih element problem nosivosti industrijskih, tj. nesvršenih element EKIALETA GEOETRIJSKA IPERFEKCIJA A ZAJESKO ELEETU Ekvivlentn geometrijsk imperfekcij 1 e 5 l 1 - geometrijsk imperfekcij - strukturln imperfekcij http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 39

8. Dimenionirnje višedjelnih tlčnih element 1. POSTUPAK pri određivnju Eulerove kritične sile cr, uim se utjecj posmičnih deformcij pomoću vrijednosti posmične krutosti S nemterijlnu os - odredi se tv. ideln vitkost id. POSTUPAK grničn nosivost višedjelnog element dostignut je ond kd je dosegnut nosivost njopterećenijeg smostlnog element (jednodjelnog element ili element ispune). Usvojen EUROCODE 3 http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 4

9. išedjelni element s dijgonlnim elementim ispune h y y Ed d h l e 5 ch.ed =? Ed http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 41

9. išedjelni element s dijgonlnim elementim ispune oment u sredini element prem teoriji II red, Ed 1 Ed e Ed cr S I Ed Ed v oment tromosti poprečnog presjek I,. eff 5 h A ch A ch - površin jednog profil h - rmk imeđu težišt profil Inicijln imperfekcij (geometrijsk + strukturln) u sredini element e 5 Eulerov kritičn sil http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon cr EI. eff 4

http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 43 Posmičn krutost S rličite sttičke sustve 3 d h A E n S d 3 d h A E n S d 3 3 3 1 d A h A d h A E n S d d n - broj polj A d - površin poprečnog presjek element ispune (dijgonle)

9. išedjelni element s dijgonlnim elementim ispune Ukupn sil u sredini u jednom profilu x ch, Ed h Ed,5 Ed Ieff A ch Poprečn sil n krjevim (x =, x = l) Ed, Ed Sil u dijgonlnom elementu Ed n d Ed h http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 44

9. išedjelni element s dijgonlnim elementim ispune l f = 1,5 l f = 1,8 l f = Dužine ivijnj http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 45

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 46

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune : ) b) Uvjet rvnoteže: Ed T T Ed h h T c) Sttički sustv i unutrnje sile oment u sredini element prem teoriji II red:, Ed 1 Ed e Ed cr S I Ed Ed v http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 47

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune oment tromosti poprečnog presjek: I. eff,5 h A ch I ch T 75 1 75 15 75 15 i Sttički sustv i unutrnje sile A ch I ch h - površin poprečnog presjek jednog element - moment tromosti poprečnog presjek jednog element - rmk imeđu težišt element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 48

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune U iru λ je I 1 i, 5 A ch T gdje je I 1 vrijednost I eff s 1 I. eff,5 h A I ch ch Sttički sustv i unutrnje sile http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 49

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune h ODREĐIAJE ch.ed I b ch, Ed,5 Ed Ed h A ch I 1, eff ch.ed I ch ch.ed Ed =.Ed (moment oko osi - u sredini element) e cr 5 E I 3 eff http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 5

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune ODREĐIAJE POSIČE KRUTOSTI S S 4 E I 1 I n I ch b ch h E I ch I b I ch h n - moment tromosti poprečnog presjek element ispune - moment tromosti poprečnog presjek jednodjelnog element - rmk imeđu težišt jednodjelnih element - vertiklni rmk imeđu element ispune - broj rvnin u kojim Prof.dr.sc. sudrko smješteni Dujmović elementi ispune http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 51

1. išedjelni elementi s prlelnim elementim ispune Dužin ivijnj jednodjelnog element f Dimenionirnje element ispune Ed Ed Ed - moment svijnj u sredini rspon http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 5

11. išedjelni elementi međusobno približeni tko d su direktno međusobno spojeni morju biti međusobno spojeni n rmcim 15 i min mjest spjnj Poprečni presjek Ed l Ed y y rmk mjest spjnj Rmk spojev približenih element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 53

11. išedjelni elementi međusobno približeni tko d su direktno međusobno spojeni Spojn sredstv (vijci ili vrovi) morju biti dimenionirn tko d mogu preueti poprečnu silu Ed Ov se sil može ueti ko: Ed Ed http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 54

1. Elementi od dv kutnik spojeni nimjeničnim veicm DIEZIOIRAJE oko osi y-y ko jedn kutnik pod uvjetom d su dužine ivijnj u dvije okomite rvnine y-y i - jednke. pri tome rmk spojnih sredstv nije veći od 7 i min gdje je i min minimlni rdijus tromosti jednog kutnik. http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 55

1. Elementi od dv kutnik spojeni nimjeničnim veicm U slučju kutnik nejednolikih krkov može se usvojiti d je: i i y i - minimlni rdijus tromosti složenog element 1,15 7 i min ( iy i ) 7 i min - dimenionirnje ko jedn kutnik - dimenionirnje ko višedjelni element http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 56

13. Preporuke konstrukcijsku ivedbu Preporuč se e preporuč se http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 57

13. Preporuke konstrukcijsku ivedbu http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 58

13. Preporuke konstrukcijsku ivedbu Preporuč se e preporuč se http://www.grd.unig.hr/predmet/metkon 59