RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Σχετικά έγγραφα
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

7 Algebarske jednadžbe

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Operacije s matricama

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

1 Promjena baze vektora

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

18. listopada listopada / 13

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Uvod u teoriju brojeva

Elementi spektralne teorije matrica

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Teorijske osnove informatike 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Dijagonalizacija operatora

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadaci iz Osnova matematike

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Diferencijalni i integralni račun I. Prirodoslovno matematički fakultet

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1.4 Tangenta i normala

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora).

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. Konvergencija nizova

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

numeričkih deskriptivnih mera.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1

1. Nizovi - definicija i osnovni pojmovi

( , 2. kolokvij)

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Nizovi Redovi Redovi funkcija. Nizovi i redovi. Franka Miriam Brückler

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

IZVODI ZADACI (I deo)

5. Karakteristične funkcije

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Matematika. Viša razina. Marina Ninković, prof. Vesna Ovčina, prof. Zagreb, 2015.

4.1 Elementarne funkcije

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Transcript:

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LIMES NIZOVA LIMES MONOTONIH NIZOVA GEOMETRIJSKOG REDA LIMES FUNKCIJA 1

2.4. LIMES NIZA I TEOREMI O LIMESIMA 2.4.1. Definicija limesa i konvergentnog niza 2.4.1.1 Riješeni zadaci 2.4.2 Teoremi o limesima-operacije sa limesima 2.4.3 Neki značajni limesi 2.4.3.1 Riješeni zadaci 2.4.4 Limes geometrijskog niza 2.4.4.1 Zadaci 2.5. LIMES MONOTONIH NIZOVA 2.5.1 Monotoni nizovi 2.5.1.1 Riješeni zadaci 2.5.2 Omeđeni nizovi 2.5.2.1 Riješeni zadaci 2.5.3 Limes monotonih nizova 2.5.3.1 Riješeni zadaci 2.5.4 Baza prirodnog logaritma broj e 2.6. GEOMETRIJSKI RED 2.6.1 Definicija reda 2.6.2 Geometrijski red 2

2.4.1. DEFINICIJA LIMESA I KONVERGENTNOG NIZA Limes je temelj matematičke analize. Za niz brojeva a 1, a 2, a 3,, a n, kažemo da konvergira ili teži prema realnom broju a ako i samo ako za svaki član (ma kako malen) pozitivni broj ɛ (ɛ > 0) postoji prirodan broj n 0 = N = N ( tako da za svaki n > n 0 ili n > N vrijedi: Broj a zove se tada limes ili granica (broja) niza (a n )- DEFINICIJA LIMESA NIZA: Broj a nazivamo limes niza a 1, a 2,,a n, :i pišemo ako je svaki postoji također broj N = N ( da je N ovisi o unaprijed po volji zadanom malom pozitivnom broju Ako niz konvergira prema nekom određenom broju a, kažemo da je KONVERGENTAN 1, a u svakom drugom slučaju je DIVERGENTAN. 1 Latinski: konvergen-lat. težiti prema nečemu 3

2.4.1.1 Riješeni zadaci Primjer 1: Niz: n=3 Kako dobiti treći član n=3? Kako dobiti? Oduzeti drugi član od prvog ili treći član od drugog. Niz konvergira prema broju 2 jer je limes toga niza broj 2. 1 1 1 1 2 2 2 2 n n n n ε Sl. Ako je pozitivan broj (n = 10) tada za možemo uzeti broj 1 jer je, za svaki Ako je pozitivan broj (n= 100) tada za možemo uzeti broj 101 jer je, 4

za svaki OPĆENITO: Ako je ma kako malen zadan pozitivan broj. Nejednakost vrijedi za svaki, gdje je bilo koji prirodan broj veći od ( ). Što je manji, to je veći! Primjer 2: Pokažimo da je: Prema definiciji: Uvrštavanjem vrijednosti za a n i a dobivamo: 5

Ocijenivši tu diferenciju prema apsolutnoj vrijednosti dobivamo: (2) Prema tome, za svaki pozitivni broj postoji takav broj da za n>n vrijedi nejednadžba (2). Iz toga slijedi da je broj 2 limes niza, a zadana formula (1) je ispravna. 6

2.4.2 TEOREMI O LIMESIMA-OPERACIJE SA LIMESIMA Neka su zadana dva konvergentna niza a n i b n s limesima a i b tada vrijedi: A) TEOREM O LIMESU ZBROJA (RAZLIKE) ZBROJ (RAZLIKA) LIMESA I KONSTANTE (KONSTANTNI NIZ svi članovi niza jednaki istom realnom broju c) B) TEOREM O LIMESU UMNOŠKA 7

UMNOŽAK KONSTANTE I LIMESA (KONSTANTNI NIZ-svi članovi niza jednaki istom realnom broju c) EOREM O LIMESU KVOCIJENTA C) TEOREM O LIMESU POTENCIJE Ako je onda je: LIMES m-tog KORIJENA 8

D) TEOREM MONOTONOST LIMESA Ako je ili za svaki n, onda je: 2.4.3. NEKI ZNAČAJNI LIMESI 1) Nul niza je onda i samo onda kada niz apsolutnih vrijednosti teži nuli. Apsolutna vrijednost člana niza je udaljenost koja po volji može biti malena Primjeri nul-nizova:,, Ako je onda vrijedi 9

Općenito: 2) 3) 4) Broj e-baza sistema prirodnog logaritma 10

Broj C-Eulerova konstanta (niz minus funkcija) 2.4.3.1 Riješeni zadaci Vježbe: 1) Zadan je složeni niz limes nije jednostavno izračunati po definiciji nego koristimo teoreme o limesima i nul niza. Koristimo dvije formulu iz teorema o limesima (pod A,B i D). 11

12

3) Složeni niz koristimo teoreme o limesima i formulu za nul niza. Koristimo dvije formulu iz teorema o limesima (pod A,C). za brojnik: za nazivnik: 13

4) Složeni niz koristimo teoreme o limesima i formulu za nul niza. Koristimo dvije formulu iz teorema o limesima (pod A,C). I način: 14

II način: 15

5) 16

6) 7) 17

18

8) 19

Zadaci: 1. Odredi limes niza čiji je opći član: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 20

7) 8) 9) 10) 2. Odredi: a) b) Ako a = b, onda je limes jednak a. 21

c) Ako je a > b, onda je, u tom slučaju brojnik i nazivnik podijeliti sa. Limes je a. d) Ako je a < b, brojnik i nazivnik podijeliti sa. Limes je b. 22

b) c) d) e) 23

f) 24

3. Odredite limese nizova: 1. a) R: 0 b) R: 1 c) Uputa: R: 2 d) R: 25

2. R: 1 3. R: 1 4. R: 5. R: 8 26

2.4.4 LIMES GEOMETRIJSKOG NIZA e) za q > 1 f) za q = 1 g) za -1 < q < 1 h) za q 27

2.5. LIMES MONOTONIH NIZOVA 2.5.5 Monotoni nizovi 2.5.1.1 Riješeni zadaci 2.5.6 Omeđeni nizovi 2.5.2.1 Riješeni zadaci 2.5.7 Limes monotonih nizova 2.5.3.1 Riješeni zadaci 2.5.8 Baza prirodnog logaritma broj e 2.6. GEOMETRIJSKI RED 2.6.1 Definicija reda 2.6.2 Geometrijski red 2.6.3 Riješeni zadaci 28

2.5.1 Monotoni nizovi Niz realnih brojeva-beskonačan. oznaka za sam niz oznaka za opći ili n-ti član niza Monotoni nizovi su jedini nizovi koji su: rastući ili padajući Niz je monotono rastući ili uzlazan ako za svaki n vrijedi: Niz je monotono padajući ili silazan: Kako dokazati da je zadani niz monoton? 1. Ispitati da li je niz rastući ili padajući Slijedeći član niza je veći ili manji od prethodnog. 29

Primjer 1: Ispitajte nizove: a) 1, 2, 3,, n, Niz je monotono rastući. Provjera: 1, 2, 3,, n, Niz je monotono rastući. 30

b) Niz je monotono rastući. Provjera: Niz je monotono rastući. 31

c) Niz je monotono padajući ili silazan Provjera: 32

Niz je monotono padajući ili silazan. d) Niz je monotono rastući. Provjera: Niz je monotono rastući. 33

e) Niz je monotono padajući ili silazan. Provjera: Niz je monotono padajući. 34

f) Niz je monotono padajući jer je. Niz je monotono padajući jer je. 35

g) Svi članovi niza monotono ne padaju niti monotono ne rastu prva dva člana rastu, a druga dva padaju (ponavlja se). Zaključujemo da niz nije monoton. Provjera: 36

Niz nije monoton. h) Zaključak: Niz nije monoton. Zašto? 37

Niz nije monoton. i) Zaključak: Niz nije monoton. Zašto? 38

Niz nije monotono. 39

Primjer 2: Dokažite da je niz (a n ), padajući. Niz je monotono padajući ili silazan: 40

Niz (a n ), je padajući kada je n 1. 41

Zadci 2.5 : 2. Je li niz monoton? Monoton niz jedini je od nizova rastući ili padajući. 1. Da li od prve možemo uočiti da li je niz rastući ili padajući? Da, ali moramo prvo srediti zadani n-ti član niza. U n-tom članu niza uočavamo minus i n u nazivniku pa je, a niz je monotono rastući. 2. Koji je najmanji član niza? za n = 1 vrijedi: 42

5. Koji su od sljedećih nizova monotoni: 1) Rješenje: 1. Da li od prve možemo uočiti da li je niz rastući ili padajući? Da, niz je monoton odnosno monotono rastući. Provjera za n = 1: Za n=2: 43

0 <. 1) Rješenje: Da, niz je monoton odnosno monotono rastući. Provjera za n = 1: Za n=2 1.5 < 2.25 44

5) Rješenje: Da, niz je monoton odnosno monotono padajući. Provjera za n = 1: Za n=2: 45

1 > 0.5 6) Rješenje: Niz nije monoton jer je u brojniku potencija od negativnog broja. Napravite provjeru: 46

1. Od kojeg je član niza, ispunjena nejednakost? Rješenje: Riješite samostalno! Kako ste zaključili da je nejednakost ispunjena od člana? Provjera: Za : Za Za Za Za Za 47

Za 48

2.5.2 Omeđeni nizovi Kod omeđenih nizova postoji donja i gornja međa granica odnosno realan broj m i M tako da za svaki član niza n vrijedi: donja međa ili dolje ograđen donja međa ili dolje ograđen Primjer 1: Dokaži da je niz omeđen i odredite donju i gornju među. Rješenje: U brojniku n-u pribrajamo jedinicu (n+1),a nakon provedenog množenja broja 2 s svakim članom u zagradi dobivamo: S kojim brojem moramo izraz 2n + 2 u brojniku na desnoj strani zbrojiti ili oduzeti kako bi odgovarao brojniku na lijevoj strani? 49

Za svaki prirodni n vrijedi: 1. Određivanje gornje međe M=?: M = 2 gornja međa zadanog niza 2. Određivanje donje međe m=?: Za vrijedi: 50

donja međa zadanog niza Zadaci 2.5. 25. Koji su od sljedećih nizova omeđeni? Za svaki omeđeni niz navedi interval unutar kojeg se nalaze svi članovi niza 1) Opći član niza: Za svaki prirodni n vrijedi: 1. Određivanje gornje međe M=?: M = 1 gornja međa zadanog niza 1. Određivanje donje međe m=?: Za vrijedi: 51

donja međa zadanog niza Interval unutar kojeg se nalaze svi članovi niza je: [0, 1 3) Rješenje: Nije omeđen. 4) Rješenje: Da omeđen je i svi se članovi niza nalaze unutar intervala: 52

6) Rješenje: Nije monoton ali je određen. 53

2.5.3 Limes monotonih nizova Monotoni nizovi 2 ponašaju se na dva način: 1. Kada niz NIJE OMEĐEN tada neograničeno raste ili pada vrijedi: 2. Kada je niz OMEĐEN postoji gornja M i donja međa m koje ne može preči nijedan član niza. Svi članovi niza teže nekom broju. Kada je niz rastući teži najmanjoj gornjoj međi L odnosno supremum niza (broju), a kada je niz padajući teži najmanjoj donjoj međi odnosno infimumu niza. Limes rastućeg monotonog niza jednak je supremumu skupa Limes padajućeg monotonog niza jednak je infimumu skupa Za bilo koji L je najmanja gornja međa. Broj L nije gornja međa skupa S. Postoji član niza a koje vrijedi: 2 Jedini nizovi koji su rastući i padajući. 54

-okolina Gornje međe a n0 a n a n - L = L - a n < L - an 0 < L M najmanja gornja međa-limes slika 1 Iz dviju činjenica da je niz rastući za svaki i omeđen, a gornja granica je L pa je za svaki n i izvodimo zaključak da se za svaki članovi niza nalaze se unutar (uklopnjeni) su između i L za koje vrijedi: Pošto svaki član OMEĐENOG MONOTONOG niza teži nekom određenom broju 3 niz je KONVERGENTAN, a L je limes niza (a n ) (vidimo iz slike 1). 3 Za niz brojeva a 1, a 2, a 3,, a n, kažemo da konvergira ili teži prema realnom broju a ako i samo ako za svaki član (ma kako malen) pozitivni broj ɛ (ɛ > 0) postoji prirodan broj n 0 = N = N ( tako da za svaki n > n 0 ili n > N vrijedi: 55

Zadci 2.5 : 9. Nađi najmanji i najveći član niza. Za n = 1 vrijedi: 1. Do kada niz pada i zašto? Niz pada sve dok je u općem članu 3n - 19 = 0 3n = 19 2. Koji je to član niza i koliko iznosi? Šesti član niza. 56

1. Što se zbiva s nizom kada je 2. Koliko iznosi prvi veći član koji zadovoljava gornji uvjet n > 6 i ispitajte da li niz dalje pada? 3. Koliko iznose slijedeći članovi niza kada je n > 6 i prema čemu teži zadani niz? Pošto je nazivnik pozitivan niz dalje pada i teži prema 1. Najmanji član niza je: 57

Najveći član niza je: 15. Niz je monoton i omeđen. Dokaži to! Odredi prirodni broj takav da je za sve, ako 1) 2) 3) Rješenje: 1) 2) 3) 17. Dokaži da je niz omeđen ako je: Rješenje: Niz je monotono padajući. Rješenje: Uputa: Prvo treba provesti racionalizaciju. Rješenja: 58

59

2.5.4 Baza prirodnog logaritma broj e Niz ima široku primjenu u različitim primjenama. Niz je rastući 4, omeđen 5. i konvergira 6. Limes niza definira bazu prirodnog logaritma broja e. e- iracionalni broj čija je vrijednost Za svaki realni broj a vrijedi: 4 monotono rastući. 5 Kada je niz OMEĐEN postoji gornja M i donja međa m koje ne može preči nijedan član niza. Svi članovi niza teže nekom broju. Kada je niz rastući teži najmanjoj gornjoj međi L odnosno supremum niza (broju), a kada je niz padajući teži najmanjoj donjoj međi odnosno infimumu niza. 6 Pošto svaki član OMEĐENOG MONOTONOG niza teži nekom određenom broju niz je KONVERGENTAN, a L je limes niza (a n ) 60

2.6. GEOMETRIJSKI RED 2.6.1 Definicija reda Red nastaje zbrajanjem članova niza parcijalnih suma - zbrajanje se nastavlja u beskonačnosti. Označava se: odnosno red je niz Kako nastaje red (postupak)? Zbrajanjem članova niza dobivamo niz parcijalnih suma Postupak zbrajanja nastavlja se u beskonačnosti: n-ta parcijalna suma: Red je KONVERGENTAN kada je niz parcijalnih suma konvergentan. Limes niza parcijalnih suma je SUMA KONVERGENTNOG REDA. 61

2.6.1 Geometrijski red Geometrijski red ima oblik: zadani realni brojevi različiti su od nule. Količnik ili kvocijent geometrijskog niza Opći član geometrijskog niza n-ta parcijalna SUMA GEOMETRIJSKOG NIZA: Limes geometrijskog niza ne postoji limes niza jer geometrijski niz ne konvergira-nego je divergentan nije omeđen. Limes niza: 62

2. geometrijski niz je konstantan, jer zbroj nije konačan- red divergira, zapisujemo ga u obliku: Limes niza ne postoji. 3. geometrijski niz je konstantan, jer zbroj nije konačan-red divergira, a red zapisujemo u obliku: Limes niza ne postoji. Niz parcijalnih suma konstantnog geometrijskog niza: 4. Postoji limes niza koji je jednak nuli. Limes niza: 63

Zadaci 2.6.: 1. Odredi zbroj članova beskonačnog niza: 1) Količnik ili kvocijent geometrijskog niza: ili Suma geometrijskog niza: 64

5) Količnik ili kvocijent geometrijskog niza: 65

Suma geometrijskog niza: 66

4. Zapiši u obliku razlomka: 1) Beskonačni decimalni prikaz racionalnog broja pomoću geometrijskog reda pretvaramo u standardni prikaz u obliku razlomka. Dobili smo geometrijski red : prvi član je kvocijent je. Suma konvergentnog geometrijskog reda: 67

Dobili smo geometrijski red prvi član je kvocijent je Suma geometrijskog reda: 3) Rješenje: 2 68

21. Nad polovinom dijagonale kvadrata kao stranicom konstruiran je kvadrat, nad polovinom dijagonale ovoga ponovno se konstruira kvadrat itd. Koliki je zbroj površina svih tako konstruiranih kvadrata ako je stranica prvog kvadrata duljine a? Količnik ili kvocijent geometrijskog niza: Suma geometrijskog reda: Dalje samostalno riješite! Rješenje: 69