TRIGONOMETRIJSKI KRUG

Σχετικά έγγραφα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

IZVODI ZADACI (I deo)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OTPORNOST MATERIJALA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Tehnologija bušenja II

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš

numeričkih deskriptivnih mera.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

1 Pojam funkcije. f(x)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Elementi spektralne teorije matrica

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Vremenski promenljive struje

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Računarska grafika. Rasterizacija linije

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

5. Karakteristične funkcije

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Na grafiku bi to značilo :

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3 SISTEM PROIZVOLJNIH SILA I SPREGOVA U RAVNI

1.4 Tangenta i normala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 1 Predavanje 4 1. Spreg sila A C = AC OC = OC CB OC D B = OD = CBF AC CB = =

Analitička geometrija

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Teorijske osnove informatike 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

4 Numeričko diferenciranje

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

1. Trigonometrijske funkcije

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

( , 2. kolokvij)

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Το άτομο του Υδρογόνου

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Transcript:

TRIGONOMETRIJSKI KRUG Uglvi mgu da se mere u stepenima i radijanima Sa pjmm stepena sm se upznali jš u snvnj škli i ak se sećate, njega sm pdelili na minute i sekunde( `, ``` ) Da bi bjasnili šta je t radijan, psmatraćem kružnicu pluprečnika R Obim kružnice se računa p frmuli O R, a znam da je, Ak uzmem de te kružnice (kružni luk) kji je dužine baš R, njemu dgvara neki centralni uga ϕ Mera centralng ugla kji dgvara luku dužine R je jedan radijan Jasn je da nda pun uga ima radijana Odnsn: radijana 8 ZAPAMTI Važi dakle: radijana 8 ` radijana 8 `` radijana 8 I brnut: rad 8 57 7`5`` Primer : Nađi radijansku meru ugla d: a)75 b)5 v)8 ` 5 Rešenje: a) Kak je radijana t je 75 75 8 8 9 b) 5 5 8 v) 8 ` 8 + 8 8 wwwmatematiranjecm

Primer Naći meru u stepenima ugla čija je radijanska mera: a) b) v)5radijana Rešenje: 8 a) 5 8 b) v)5radijana 5(57 7`5``) 85 85`5`` 85 88`5`` 8 8`5`` Dalje sm uga definisali ka dve pluprave sa zajedničkim pčetkma mžem razmišljati i vak:učim jednu plupravu kja mže da se brće k svje pčetne tačke OPri brtanju ćem razlikvati dva smera: POZITIVAN smer suprtan d smera kretanja kazaljke na časvniku i NEGATIVAN- smer kretanja kazaljke časvnika Ak beležim sa a pčetni a sa b završni plžaj pluprave nakn brtanja tačke O u jednm ili drugm smeru, uga ab zvem ORIJENTISAN UGAO b O a TRIGONOMETRIJSKI KRUG je krug pluprečnika čiji je centar u krdinatnm pčetku wwwmatematiranjecm

A(,) Tačka A(,) kja pripada trignmetrijskm krugu zve se POČETNA tačka Na trignmetrijskm krugu ćem psmatrati različite lukve kji svi pčinju u tački A Luk kji bilazim u smeru suprtnm d kazaljke na časvniku je POZITIVAN luk, a u smeru kazaljke je NEGATIVAN luk Uglvi p kvadrantima idu vak: II I III iz I kvadranta: < α < iz II kvadranta : < α < iz III kvadranta : < α < iz IV kvadranta : < α < IV wwwmatematiranjecm

Uglvi,,,, su granični i uzima se da nisu ni u jednm kvadrantu Uglve čije ćem vrednsti čitavati sa trignmetrijskg kruga su sledeći: 5 5 5 9 5 8 7 5 5 7 5 5 7 Sinus i ksinus prizvljng ugla Za bil kji prizvljan uga uvek jedan krak pklpim sa sm, tj, sa pčetnm tačkm A(,), drugi krak seče trignmetrijski u nekj tački M(, ) Iz te tačke spustim nrmale na i su Te dužine su: - Na -si csα ( csα ) - Na -si sinα (sinα ) wwwmatematiranjecm

M(, ) sin cs Ev našeg predlga kak da zapamtite vrednsti i da ih prčitate sa kruga Zapamtim tri brja:,, kji su pređani d najmanjeg d najvećeg Brj u sredini dgvara uglvima kji su sredine kvadranata! Znači sinusi i ksinusi uglva d 5, 5, 5 i 5 stepeni imaju vrednst je ta vrednst + ili - Ev t na slikama, pa će biti jasnije:, sam vdim računa da li 5 sin 5 cs5 wwwmatematiranjecm

5 - sin 5 a cs 5 - - 5 - sin 5 - cs 5 - - 5 sin 5 - a cs 5 wwwmatematiranjecm

Ta stale uglve vrednsti će biti Ev par primera: Primer ili, naravn pet gledam da li je + ili - Nađi sin i cs sin cs Kak uga d nije sredina kvadranta, t će vrednsti za sin i cs biti i i t be pzitivnepšt je crta za sin duža, na mra biti Dakle: sin i cs (jer je veći brj) a cs je jer je crta tu kraća Primer Nađi sin5 i cs 5 5 cs 5 sin 5 Crta za sin5 je kraća i pzitivna a crta za cs 5 je duža i negativna, pa je : sin5 a cs 5 -

Primer Nađi sin i cs Ak date uglve u radijanima prebacim u stepene, dbijam da je t cs sin Znači, radi se uglu u trećem kvadrantu i nije sredina kvadranta Primetićem da su be vrednsti negativne, sinus je duži a ksinus kraći Zaključujem: sin - i cs - Primer Nađi sin(- ) i cs(- ) Ovaj uga, pšt je negativan ide u smeru kazaljke na satu U pzitivnm smeru t bi bi uga d sin(- ) cs(- ) - sin(- ) sin - i cs(- )cs Da pgledam šta je sa uglvima d,,, wwwmatematiranjecm

Kraci vg ugla se pklapaju, su seku d jedinice, a su nigde, zat je cs (cela crta) a sin (nema crte) 9 Uga d 9 seče su p celj crti a su nigde Pa je sin 9 a cs 9 8 - sin 8 cs 8 - wwwmatematiranjecm

7 - sin7 - cs 7 Tangens i kntangens prizvljng ugla sinα csα Već sm se ranije upznali sa frmulama tg α i ctg α, naravn pd uslvima da cs α sinα su imenici različiti d nule Mžem zaključiti da je tgα definisan za csα,dnsn za α +k, k Z A ctgα za sinα, dnsn za α k, k Z T znači da ak znam da nađem sinα i csα, znam i tgα i ctgα Primer Nađi: a) tg b) ctg a) tg tg 5 sin 5 cs 5 b) ctg cs sin wwwmatematiranjecm

Naučim sada gde se čitaju tangensi i ktangensi na trignmetrijskm krugu Učim pravu Ona čigledn prlazi krz tačku A(,) i paralelna je sa smjedan krak datg ugla α pet pklpim sa sm a drugi krak će seći vu pravu kju ćem zvati TANGENSNA sa Odsečak na tangensnj si je ustvari vrednst za tgα Ev t na slici: tg A(,) tangensna sa Učim sada pravu kja prlazi krz tačku B(,) i paralelna je si Tu pravu ćem zvati KOTANGENSNA sa i na njj ćem čitavati vrednst za ktangense uglva Ev slike: B(,) c tg ktangensna sa wwwmatematiranjecm

Ovde razmišljam sličn ka za sinuse i csinuse, sam mram da zapamtim nva tri brja :,, Brj, pzitivan ili negativan je vrednst za tangense i ktangense uglva kji su sredine kvadranata, tj za 5,5,5 i 5 stepeni a za stale uglve gledam dužinu CRTA kje dsecaju na tangensnj i ktangesnj si i da li je pzitivna ili negativna Veća crta je, a manja je Ev neklik primera: ctg5 5 tg5 tg5 i ctg5 Sredina kvadranta je u pitanju, pa su vrednsti ctg tg PAZI: Pšt krak ugla ne seče tangensnu su,mram ga prdužiti d preseka sa sm Učim da su be vrednsti negativne i da je tangens duži a ktangens kraći! Dakle : tg - i ctg - wwwmatematiranjecm

ctg tg tg i ctg (uči dužine vih pdebljanih crta) Šta je sa graničnim uglvima? Za stepeni vidim da uga ne seče nigde tangensnu su, pa je tg, za ctg krak i ktangensna sa idu paraleln, pa kažem da ctg teži besknačnsti kad teži nuli u pzitivnm smeru Sličn je za uga d 8 Opet je tangens nula a ktangens teži - Za uga d 9 je brnuta situacija: ctg9 a tg9 teži + Za uga d 7 je ctg7 a tg7 teži - wwwmatematiranjecm

5 9 5 5 5 8 7 5 5 7 5 7 5 Ev male pmći za ne kji su naučili da se snalaze na krugu! wwwmatematiranjecm