ZAKONI STVARANJA PRINOSA

Σχετικά έγγραφα
KULTURNA BILJKA KAO ČIMBENIK PROIZVODNOG PROSTORA

Kaskadna kompenzacija SAU

1.4 Tangenta i normala

IZVODI ZADACI (I deo)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( , 2. kolokvij)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

konst. Električni otpor

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

18. listopada listopada / 13

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Elementi spektralne teorije matrica

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

numeričkih deskriptivnih mera.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Teorijske osnove informatike 1

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Operacije s matricama

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

7 Algebarske jednadžbe

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

2.7 Primjene odredenih integrala

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Gnojidba dušikom. Na efekte gnojidbe u povećanju prinosa kod većine kultura, najjače utječe dušik, zatim fosfor, kalij i ostali elementi

2.6 Nepravi integrali

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

5. Karakteristične funkcije

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Periodičke izmjenične veličine

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Obrada signala

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Masa, Centar mase & Moment tromosti

PRVI IZVOD. f x0 x f x0. y x. ) lim lim ( ) ( ) x. Neka je y f(x) funkcija definisana na intervalu [a,b], x 0

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Transcript:

ZAKONI STVARANJA PRINOSA ZAKON O MINIMUMU (Justus von Liebig, 1840.) Prinos kulture ovisi o onom hranivu koje se nalazi u minimumu. Prema Liebigu: Ako se obavlja gnojidba hranivom koje je u minimumu prinos će rasti proporcionalno količini dodanog hraniva. Modul: doc. dr. sc. Miro Stošić Izvor:www.agroklub.com PROGRESIVNO OPADANJE PLODNOSTI TLA (Hermann Hellriegel, 1880.) -proširio Liebigov zakon na ostale životne čimbenike (voda, itd.) ZAKON O OPTIMUMU (Georg Liebscher, 1895.) -djelovanje nekog čimbenika u minimumu ovisi o optimalnom sudjelovanju ostalih vegetacijskih čimbenika optimalna zastupljenost vegetacijskih čimbenika najveći PORAST minimalna i maksimalna prisutnost - prinos je jednak nuli. neprekidno dodavanje jednake količine nekog čimbenika učinak tog čimbenika neprekidno opada. zaključak o PROGRESIVNOM OPADANJU PLODNOSTI TLA ZAKON OPTIMUMA (Ewald Wolny, 1897.-1898.) - prinos raste do optimuma, zatim se učinak smanjuje ZAKON O JEDNAKOJ VAŽNOSTI I NEZAMJENJIVOSTI VEGETACIJSKIH ČIMBENIKA (Williams, 1938.) - najveći urod se može postići pri srednjoj optimalnoj prisutnosti čimbenika, dok je pri minimalnoj i maksimalnoj zastupljenosti urod jenak nuli nisu svi čimbenici jednake važnosti N>P>K, itd. Ispitivao je nekoliko čimbenika: - vlažnost (voda) -svjetlost -gnojidba ZAKON O OPADANJU U PORASTU URODA (Mitscherlich, 1954.)

ZAKON O OPADANJU U PORASTU URODA (Mitscherlich, 1954.) A-y dy C = konstanta za pojedino hranivo Ako se tlo npr. gnoji elementom koji nedostaje prinos će rasti, ali ne linearno, već će svaka novododana količina hraniva povećati prinos u manjoj količini od iste prethodno dodane doze (čimbenika) hraniva. Tako porast prinosa uz različite doze (količine) vegetacijskih čimbenika bilježi grafički prikaz kao KRIVULJA. Ovdje prinos ne raste proporcionalno dodanoj količini čimbenika X, već proporcionalno visini prinosa koja nedostaje do maksimalnog prinosa A. α y dx -urodi se uz iste dodane količine hraniva relativno se smanjuju (a apsolutno rastu): dx1 = dx2 = dx3 = dx4 y1 > dy2 > dy3 > dy4 > dy5 -na kraju krivulja postigne maksimum, a porast prinosa uz dodavanje hraniva dostigne nulu. -položaj i strmina tangente - govori o veličini, brzini porasta uroda u nekoj točci -strminu tangente pak određuje kut α, kut koji tangenta zatvara sa osi X. -kut α veći, strmija je tangenta, veći je porast uroda u toj točci. -tangens kuta α određuje (dodatni) porast prinosa u odnosu na (dodatnu) dodanu količinu hraniva. ZNAČAJ Saznanje da dodavanjem hraniva, ili bilo kojeg drugog čimbenika prinosa, ima za rezultat u postupnom smanjivanju učinaka na povećanje prinosa EKONOMSKO VREDNOVANJE (ULAGANJA). Kritike Mitscherlichovog zakona: WILLCOX djelovanje jednog čimbenika neovisno je o kulturi i tipu tla -kvantitativna agrobiologija- - eksperimentalnim putem nemoguće ostvariti maksimalan prinos - čimbenici međusobno djeluju i kompeticijski -količine hraniva u tlu nisu apsolutne veličine već relativne vegetacijski čimbenici moraju biti pod kontrolom, ni jednog ne smije biti u suvišku jer djeluju depresivno BAULE matematički unaprijedio Mitscherlichov zakon količina vegetacijskih čimbenika potrebna da s eurod poveća za 50% u odnosu na prethodnu količinu čimbenika zove se 1 BAULE 1 Baule = 1. količina povećava prinos 50% (+50%) 2 Baule = 2. količina povećava prinos 75% (+25%) 3 Baule = 3. količina povećava prinos 87,5% (+12,5%) 4 Baule = 4. količina povećava prinos 100% 356,39 kg/ha maksimalna količina dušika koju u jednoj sezoni može koristiti jednogodišnji usjev na 1hektaru

BOGUSLAVSKI I SCHNEIDER PLODNOST TLA - očuvanje zaključak - u zoni maksimuma urod se ostvaruje optimalnim količinama vegetacijskih čimbenika, a dalje slijedi zona depresije glavni elementi plodnosti tla - sorpcijska sposobnost tla za hraniva, količina fiziološki aktivnih hraniva, reakcija tla, sadržaj i oblik humusa, struktura tla, kapacitet tla za zrak i vodu eksploatacija tla - osim pozitivnih utjecaja na plodnost tla, uključuje i negativne utjecaje na plodnost tla - KLIMA, KULTURA, ČOVJEK Y srednji urod x količina fakora rasta M maksimalni prinos m pripadajuća vrijednost doze faktora maksimalnom prinosu i udaljenost ishodišne točke krivulje od nulte osi x (jedinica doze faktora) z konstanta n - eksponent KLIMA - OBORINE (razaranje strukturnih agregata tla, zamuljivanje tla, mogućnost stvaranja pokorice (aeracija tla), ponekad ugušenje klica, osobito dikotiledona (soja), erozija tla na nagibima) - INSOLACIJA (UV zrake ubijaju MO na površini tla, umrtvljuju tlo, isušuju tlo,) - VJETAR - isušivanje tla, eolska erozija KULTURA - odnošenje hraniva iz tla, neke kulture ubrzavaju mineralizaciju organske tvari (kukuruz, strne žitarice) i destimuliraju ugorenje tla (strne žitarice) ČOVJEK - obradom potiče aeraciju tal i mineralizaciju organske tvari, gaženje tla i zbijanje tla (česta obrada, njega kultura, žetva/berba) Williams - obradiva površina zbijanje tla do 10 cm Gliemoroth - obradiva površina do 30 cm zbijanje tla 30-60% od površine STVARNO ZBIJANJE - strojevi, oruđa, valjci, agregati TRAGOVI TOČKOVA - oruđa, strojevi, stalni tragovi RAZMAZIVANJE TLA - obrada u mokrom stanju EFEKAT ŠKARA - klizanje i okretanje agregata na uvratini u praksi - nisu sva tla jednako osjetljiva na zbijanje osjetljivost raste sa povećanjem mineralnih koloida izražene ljepljivosti lagana tla i tla bolje strukture su manje osjetljiva, vlažni mikroagregati jako su osjetljivi na pritiskanje.

ZAHVATI OBNAVLJANJA, ČUVANJA I POVEĆANJA PLODNOSTI TLA - tlo stabilne mrvičaste strukture, s dovoljno humusa i hraniva, s boljim životom, lakše podnosi spomenute negativne utjecaje i brže obnavlja svoju plodnost FAKTORI KOJI UTJEČU NA ZBIJANJE POLJOPRIVREDNIH TALA - zahvati usredotočeni na - mjese popravke strukture, održavanja razine humusa, redovita gnojidba, aktivacija mikrobioloških procesa u tlu, itd. gnojidba kalcijem kalcizacija gnojidba N,P,K itd. obogaćivanje organskom tvari što kraće ostaviti tlo golim, malčiranjem i zelenom gnojidbom uzgoj djetelinsko-travnih smjesa primjena kondicionera svesti postupke obrade tla na nužnu mjeru, bez suvišnih gaženja u eri primjene teških traktora udvajanje (udvostručenje) točkova, primjena gusjenica ili dodavanje rešetkastih kotača (njem. Gitterräder) radi smanjenja specifičnog pritiska. primjena zrakoplovstva, s prednošću - ne dodiruje tlo (osobito vlažno), omogućuje rad kad je nemoguće raditi na tlu, a nužno je, veći učinak što svodi operaciju na kratak termin, ne oštećuje usjev. TLO KLIMA KULTURA AGROTEHNIKA EKONOMIKA RAD STROJA UTJECAJ TOČKOVA

HVALA NA PAŽNJI