ODREĐIVANJE TEŽIŠTA KRUTOG TELA Korišćenjem Varinjonove teoreme, dobija se: = Gi. = G z

Σχετικά έγγραφα
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Racionalni algebarski izrazi

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

10. STABILNOST KOSINA

( , 2. kolokvij)

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZVODI ZADACI (I deo)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elementi spektralne teorije matrica

Analitička geometrija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Zadaci iz trigonometrije za seminar

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Sistem sučeljnih sila

Operacije s matricama

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OTPORNOST MATERIJALA. Geometrijske karakteristike ravnih površina

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1.4 Tangenta i normala

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

POLIEDRI. Ivana Bojović 171/03

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

r i Projekcije vektora položaja r i su odgovarajuće koordinate tačke xi

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Tehnologija bušenja II

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

OTPORNOST MATERIJALA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Periodičke izmjenične veličine

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Totalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon.

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

2. deo ZADACI. Hidrostatika

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Transcript:

TEŽIŠTE Svako kruto telo je sačinjeno od velikog brojačestica (elementarnih delova). Kada se telo nalazi u blizini Zemljine površine na svaku od tihčestica dejstvuje sila njene težine koja je usmerena ka centru Zemlje. Posmatranjem krutih tela, čije su dimenzije, u odnosu na dimenzije Zemlje, zanemarljive, može se usvojiti da su sile težina pojedinihčestica tela međusobno paralelne. Te sile, s obzirom da su još i vezane za određenečestice tela, nazivaju se vezanim sistemom paralelnih sila. Pri ma kakvom okretanju tela u odnosu na Zemlju, ove sile menjaju pravac u odnosu na telo ali i dalje ostaju paralelne i jednako usmerene. One su uvek vertikalne i usmerene naniže. Napadne tačke tih sila nakon okretanja tela ostaju nepromenjene. Rezultanta sila težina svihčestica nekog krutog tela je sila težine samog tela. Težište tela je tačka kroz koju prolazi napadna linija sile težine tela pri ma kakvom njegovom položaju u prostoru. Položaj težišta je nepromenljiv u odnosu na kruto telo.

ODREĐINJE TEŽIŠT KRUTOG TEL Korišćenjem arinjonove teoreme, dobija se: Gi xi Gx G x x G i i G Gi yi Gy Gi yi y Gz G Gi G z i i z G z G i i

Za homogena tela, kod kojih specifična težina γ ima istu vrednost u svakom delu njihove zapremine, važe jednakosti: Gi γ i, G γ, što daje: i xi x, i yi i zi y, z. Težište homogenog tela, pošto zavisi samo od njegovog geometrijskog oblika, naziva se i težištem zapremine. Težište homogenog tela, pošto zavisi samo od njegovog geometrijskog oblika, naziva se i težištem zapremine. Kada se i u gornjim izrazima zameni infinitezimalno malom veličinom d, koordinata x i zameni sa x a sume zamene određenim integralima po čitavoj zapremini, dobijaju se sledeće formule za definisanje težišta zapremine: xd yd zd x ( ), y ( ), ( ) Za tela koja imaju ravan simetrije težište se mora nalaziti u toj ravni. Kada telo ima osu simetrije težište se mora nalaziti na toj osi. z.

ODREĐINJE TEŽIŠT HOMOGENE LINIJE Formule za položaj težišta linije: xdl ydl zdl x, y, z. L L L TEŽIŠTE KRUŽNOG LUK x xdl L R α α cosϕdϕ αr R α sin ϕ α α R R sin α sin( α) sin α α [ ] α Rsin α O α Korišćenje jednakosti:sin α sin x R cosϕ, dl Rdϕ, L α R ( ) α Zbog simetrije je očigledno da se težište duži (štapa) nalazi na njenoj sredini

ODREĐINJE TEŽIŠT PORŠINE Formule za položaj težišta površine: ( ) xd ( ) yd ( ) zd x, y, z. POLOŽJ TEŽIŠT TROUGL N NB Za trougao BD, DN ( ) i M ( DM MB ) su težišne linije. Iz sličnosti trouglova BD i NBM NM D Iz sličnosti trouglova D i MN N D N DN 3, D ( 3) DN Iz sličnosti trouglova QND i PD QP QD 3 h 3 Težište trougla se nalazi na trećini visine h, mereno od osnovice. Zbog simetrije je očigledno da se težišta pravougaonika i kruga nalaze na svim njihovim osama simetrije.

POLOŽJ TEŽIŠT KRUŽNOG ISEČK Zamislimo da je kružni isečak (Sl.1) podeljen na veliki broj jednakih uskih trouglova, kao što je prikazano na slici. Svaki od tih trouglova praktično ima težište na rastojanju rr/3 od centra O odgovarajućeg kruga. Spajanjem težišta svih tih uskih trouglova dobija se kružni luk kome se težište poklapa se težištem kružnog isečka. Zbog rr/3, u skladu sa formulom za težište kružnog luka, dobija se da je položaj težišta kružnog isečka određen izrazom: Rsin α O 3 α ODREĐINJE TEŽIŠT SLOŽENIH LINIJ I SLOŽENIH PORŠIN Pod složenom linijom podrazumeva se linija sačinjena od više elementarnih linija, kojima su poznate dužine i položaji težišta. Izrazi, kojima se određuje položaj težišta složene linije, imaju oblik:

x lixi l y i i lizi, y, z. L L L l i - dužine elementarnih linija x i, y i i z i - koordinate težišta elementarne linije čija je dužina l i L ukupna dužina složene linije koju određuje jednakost L li Pod složenom površinom podrazumeva se površina koja se može dobiti sabiranjem ili sabiranjem i oduzimanjem više elementarnih površina, kojima su poznate veličine i položaji težišta. Trouglovi, pravougaonici, krugovi i kružni isečci sučeste elementarne površine. Izrazi, kojima se određuje položaj težišta složene površine, imaju oblik: i xi y i i i zi x, y, z. i - veličine elementarnih površina x i, y i i z i - koordinate težišta elementarne površine čija je površina i ukupna površina složene površine koju određuje jednakost i Sume u ovim izrazima su algebarske, što znači da je predznak nekog člana + ako se radi o površini koja se dodaje i - ako se radi o površini koja se oduzima.

Primer 11.1 Za složenu liniju, prikazanu na slici 1, i složenu površinu, prikazanu na slici, odrediti koordinate težišta u prikazanim koordinatnim sistemima. eličina a je poznata. Sl.1 a, l a l aπ l1, 3 a x 1, x 0, x3 a a a a y1, y, y3 π L l1 + l + l3 1+ + a 3. 05 a π l1x1 + lx + l3x3 x 0. 746 a L l1 y1 + l y + l3 y3 y 0. 60 a L 1 x1 x + 3 x 39 π a 1 π x 3 1 a 1 a, a π, 3 9 1 a, x a, x3 a x 3 y a, y a, y a 1 3 3 1 + 3 1 a Sl. ( ) i π 1 y1 y + 3 y 54 π a 1 π y 3

PPUS-GULDINO TEOREM O PORŠINI OBRTNOG TEL ds Obrtanjem ravanske linije oko ose, koja se nalazi u istoj ravni sa linijom dobija se obrtna površina (Sl.1). Prikazana linija L je ravanska pošto leži u xy ravni. Obrtanje se vrši se oko y ose za pun ugao od π rad. Obrtanjem elementartnog dela linije dužine dl, čija x koordinata iznosi x, oko y ose za pun krug, dobija se elementarna površina obrtnog tela koja iznosi xπ dl Integraljenjem ovog izraza dobija se S π xdl πx L Primer 11. Korišćenjem Papus - Guldinove teoreme izračunati površinu lopte? Lopta se može dobiti obrtanjem polovine kružnog luka oko y ose (Sl.): R R L Rπ, x S πx L π Rπ 4R π π π

PPUS-GULDINO TEOREM O ZPREMINI OBRTNOG TEL Obrtanjem ravanske površine oko ose, koja se nalazi u istoj ravni sa tom površinom dobija se obrtna zapremina (Sl.1). Prikazana površina je ravanska pošto leži u xy ravni. Obrtanje se vrši oko y ose za pun ugao od π rad. Obrtanjem elementartnog dela dčija x koordinata iznosi x, oko y ose za pun krug, dobija se elementarna zapremina obrtnog tela koja iznosi d xπ d Integraljenjem ovog izraza dobija se π xd πx Primer 11.3 Korišćenjem Papus-Guldinove teoreme odrediti formulu za zapreminu prave kupe čija je površina bazisa B a visina H? Prava kupa se može dobiti obrtanjem pravouglog trougla oko y ose (Sl-). x R RH R RH R π H B H, πx π 3 3 3 3