d D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:

Σχετικά έγγραφα
A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

( , 2. kolokvij)

( ) p a. poklopac. Rješenje:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

1.4 Tangenta i normala

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

p a D, k Q A D, k Q max D, k Q P z=0 ρ,ν Rješenje: Linijski gubici u dijelu cjevovoda od točke 1 do točke 2

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

IZVODI ZADACI (I deo)

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

MEHANIKA FLUIDA HIDROSTATIKA 5. Osnovna jednadžba gibanja (II. Newtonov zakon) čestice idealnog fluida i realnog fluida u relativnom mirovanju

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

HIDRAULIČKI PRORAČUN CJEVOVODA. Hidraulički proračun cjevovoda se temelji na jednadžbi kontinuiteta

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Elementi spektralne teorije matrica

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

18. listopada listopada / 13

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

σ (otvorena cijev). (34)

9. Vježbe. između fluida i remena za slučaj Q = 0.

=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MEHANIKA FLUIDA dio 5

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Računarska grafika. Rasterizacija linije

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Trigonometrijske nejednačine

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

2.7 Primjene odredenih integrala

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Obrada signala

BUŠENJE I Fo F r o m r ul u e l

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

10.1. ZADATAK. =20 (kn/m 3 ). Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije ( =0 ). RJEŠENJE

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

PRORAČUN PADA TLAKA KOD Shell&Tube IZMJENJIVAČA. Marina MALINOVEC PUČEK

numeričkih deskriptivnih mera.

Periodičke izmjenične veličine

Procesi tečenja u tlu i stijeni VODA U TLU

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ovim rubnim uvjetom definirana je dinamika (tlak, naprezanje). Kontinuiranost naprezanja. p ',

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Fluidi. fluid je bilo koja tvar koja može teći. plinovi i tekućine razlika: plinovi su stlačivi, tekućine nisu (u većini slučajeva)

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Transcript:

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 1. Oreite brinu v 1 i tlak p 1 raka (ρ =1,3 kg/m 3 ) u simetrali cijevi promjera =50 mm, pomoću mjernog sustava s Prantl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite neviskono strujanje i umite u obir ebljinu Prantl-Pitotove cijevi. Zaano je: =5 mm, L=100 mm, α=11, ρ a =800 kg/m 3, =40 mm, =10135 Pa. 1 3 p 1, v 1 =? ρ ρ L ρ a ρ a Točka je točka astoja, a u točki će bog smanjenja presjeka brina v 3 biti o brine v 1, a tlak p 3 manji o tlaka p 1. iferencijalni manometar s kosom cijevi mjeri raliku tlaka p -p 3, a U cijev raliku tlaka p 3 - (ako se u jenažbama manometra anemari gustoća raka). Gustoća raka ρ je puno manja o gustoće alkoola ρ a u manometrima. Postavljanjem B.J, J.K. i jenažbi manometra slijei: B.J. 1- B.J. -3 J.K. p1 v1 p + = (1) ρ g g ρ g p ρ 3 3 g ρg g p v = + () ( ) π π v1 = v3 (3) 4 4 J..M. p p3 = ρa g L sinα (4) J.M. pa p3 = ρa g (5)

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA U gornjem sustavu 5 jenažbi neponanice su: p 1, v 1, p, p 3, i v 3. i (5) p3 = pa ρag = 101011 Pa i (4) p = p3 + ρa g Lsinα = 101161 Pa = = 15,6 m s i () v ( p p ) 3 3 ρ i (3) v1 = v3 = 15, 44 m s viimo a je korekcija nenatna pa se najčešće anemaruje ebljina Prantl-Pitotove cijevi i (1) 1 p1 = p ρv1 = 100841 Pa

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 3. Osnosimetrična posua prema slici otvorena je prema atmosferi, a u početnom je trenutku ispunjena nestlačivim fluiom o visine. Treba oreiti vrijeme pražnjenja posue ako otvor na nu ima koeficijent protoka C =0,96. Zaano je: =4 cm, =1 mm, =59,5 cm, =9 cm. C =0 C Slika (a) A( ) t 1 U ovom je primjeru promjer posue osta veći o promjera otvora, te se može pretpostaviti kvaistacionarno strujanje. Ova pretpostavka prestaje vrijeiti u anjem staiju pražnjenja koji traje vrlo kratko, pa to neće bitno narušiti točnost ukupnog vremena pražnjenja. Opći integral a oreñivanje brine pražnjenja spremnika slijei i jenažbe kontinuiteta π Q = C g = A( ) (vijeti preavanja), a 4 t glasi: 1 A( ) t= π (a) C g 4 gje je A() ploština poprečnog presjeka posue na visini, na kojoj se nalai raina fluia. Problem će se riješiti u va koraka. Prvo će se ira (a) integrirati a cilinrični io posue, gje je A = π 4 konstantno, visina se mijenja o o, a vrijeme t o nula o t 1. Zamjenom ( ) mjesta onje i gornje granice integrala na esnoj strani iraa (a) mijenja se i prenak integrala te se može pisati. t= = ( ) = 134, s (b) C g C g 1

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 4 U koničnom ijelu posue promjer se mijenja o na =0 o na visini =. Jenažba pravca imeñu te vije točke glasi ( ) = + ( ), što aje ira a ploštinu A( ) oblika π A( ) = + ( ) + ( ) (c) 4 A prema irau (c), gje se vrijeme mijenja o t 1 o t, a visina o Integriranje iraa (a) u ( ) o 0 aje t 1 ( ) 3 ( ) t= + + C 1 g t 0 () onosno t t 1 4 1 ( ) ( ) C g 5 3 = + + + (e) Ira (e) efinira ukupno vrijeme pražnjenja t = 198,7 s. 0 0= r ( ) = ( ) = ( ) ( ) = + ( )

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 5 3. Benin (ρ=680 kg/m 3 ; υ=3,7 10-7 m /s) struji kro cijev o trgovačkog čelika promjera =76 mm i uljine L=305 m. Oreite protok benina, ako se a svlaavanje gubitaka tlaka raspolaže s p f = 1,7 bar. k=0,045 mm (prema poacima i tablice u Mooyevom ijagramu) k 0,045 0, 00059 = 76 = L v L ρ 16Q pf = ρ = 4 π L 8Q pf = ρ 5 π 5 5 pf π pf 1 Q = = π 8ρL 8ρL 1,6015 10 Q = 3 = Re, k Re v ν 4Q πν 7 = = = 4,5788 10 k = 0, 00059 Q 1,35 = k 5,74 ln + 3,7 0,9 Re iteracija Q, m 3 /s Re 1. 0,1 4,5788 10 6 0,037808. 0,00835 3,7871 10 5 0,018590 3. 0,011744 5,31758 10 5 0,0187 4. 0,011846 5,36373 10 5 0,01866 5. 0,011848 5,36456 10 5 0,01856 Q=11,85 l/s

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 6 4. Oreite promjer cijevi kojom protječe voa imeñu vaju jeera, ako se raine voe u jeerima ne mijenjaju. Zaano je: =45 m, L=100 m, ρ=998 kg/m 3, ν=1,1. 10-6 m /s, K u =0,, K v =0,6; Q=14,85 m 3 /s, k=0,1 mm. 0 K u 1 K v L M.B.J. 0-1 pa pa v L / + = / + + K + K + ρg ρg g u v 1 8Q L = 4 + Ku + Kv + 1 π g Lek 8Q Lek = π g 5 8Q π g = 5 5 Lek = 0,834645 5 Lek L L K K ( ) ek = + 1 u + v + Lek = 100 + 1,8

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 7 7 4Q 1, 7188734 10 Re = = πν k 0,1 = 1,35 = k 5,74 ln + 3,7 0,9 Re Pretpostavka a promjer u prvoj iteraciji potpuno je proivoljna. iteracija, m L ek, m 1. 0,1 0,011994 50,07. 1,0397 0,0104 55,41 3. 1,04494 0,0103 56,35 4. 1,04551 =1045 mm. 0 K u 1 E.L. K v L

9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 8 5. Oreite gubitke tlaka pri strujanju raka (ρ=1,5 kg/m 3 =konst., ν =1,4607 10-5 m /s) protokom Q=5 m 3 /s kro cjevovo uljine L=60 m pravokutnog presjeka axb=600x300 mm. Cijev je o galvaniiranog željea. a b Buući nije aana visina rapavosti stijenke cijevi uima se vrijenost efinirana u tablici u Mooyev ijagram, prema kojoj je a galvaniirano željeo k = 0,15 mm. Ovje se rai o nekružnom presjeku pa se proračun paa tlaka vrši s ekvivalentnim promjerom, koji je efiniran formulom: e 4A 4ab = = = 0, 4 O ( a + b) gje je: A- površina poprečnog presjeka toka (ovje je to puni presjek A=a b) i O- oplakani opseg toka onosno uljina opsega poprečnog presjeka u oiru s fluiom, ovje O=(a+b) U nastavku se koriste irai a proračun paa tlaka u okruglim cijevima, s tim a se u svim iraima umjesto promjera, koristi ekvivalentni promjer e, osim pri efiniciji brine strujanja, koja se efinira omjerom protoka Q i stvarne površine A poprečnog presjeka toka. akle vrijei: k 0,15 0, 000375 = e 0,4 = Q v = = 7,7 m s (prosječna brina se računa sa stvarnom površinom toka!!) ab v Re = e = 7,6 10 5 ν 1,35 = = 0, 01647 k 5,74 ln + 3,7 0,9 e Re te je traženi gubitak tlaka prema arcy-weissbacovom irau: L ρ p = v = 1167,3 Pa e