Zadatak 1

Σχετικά έγγραφα
A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

2.6 Nepravi integrali

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

1.4 Tangenta i normala

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Zadatak Rješenje: skica problema O R b φ a. Dinamika gibanja krutog tijela. Kinetička energija krutog tijela. E-L jednadžbe

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

m i N 1 F i = j i F ij + F x

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2


ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

( , 2. kolokvij)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Priprema za ispit - RJEŠENJA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

A 1 A 2 A 3 B 1 B 2 B 3

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2.7 Primjene odredenih integrala

Primjene odreženog integrala

18. listopada listopada / 13

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

R: a) x(t)..nejednoliko gibanje duž pravca; y(t)..jednoliko ubrzano gibanje duž pravca s akceleracijom 10 m/s 2. r r r r b) t=0,5 s, ( ) ( ) s

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

R A D N I M A T E R I J A L I

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

4. Zapiši Eulerjeve dinamične enačbe za prosto osnosimetrično vrtavko. ω 2

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Uvod Newton-Leibnizova formula Glavne metode integriranja. Integrali. Franka Miriam Brückler

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Ortogonalne transformacije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Το άτομο του Υδρογόνου

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

ΑΝΑΛΥΣΗ ΙΙ- ΠΟΛΙΤΙΚΟΙ ΜΗΧΑΝΙΚΟΙ ΦΥΛΛΑΔΙΟ 2/2012

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

( ) ) V(x, y, z) Παραδείγματα. dt + "z ˆk + z d ˆk. v 2 =!x 2 +!y 2 +!z 2. F =! "p. T = 1 2 m (!x2 +!y 2 +!z 2

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Rotacija krutog tijela

x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

1 3 (a2 ρ 2 ) 3/2 ] b V = [(a 2 b 2 ) 3/2 a 3 ] 3 (1) V total = 2V V total = 4π 3 (2)

Matematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

F (x) = kx. F (x )dx. F = kx. U(x) = U(0) kx2

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

b proj a b είναι κάθετο στο

Transcript:

PISMENI ISPIT IZ KLASIČNE MEHANIKE I 3.. 9. Zdtk Čestic mse m izbčen je s površine Zemlje pod kutem α brzinom v. Ako je otpor zrk proporcionln trenutnoj brzini konstnt proporcionlnosti je ), izrčunjte komponente brzine 5 bodov) i položj čestice bodov). Nd ite grnične vrijednosti kd 5 bodov). Rješenje: Newtonov jednžb gibnj m r = m g r ) koordintni sustv orjentirmo tko d je os z vertikln, os x horizontln mẍ = ẋ i m z = mg ż ) koristimo metodu snižvnj red jedndžbe: ẋ = v x, i ż = v z mv x = v x i mv z = mg v z 3) seprirmo vrijble integrirmo x komponentu brzine dv x = v x m i dv z = dt 4) mg + v z m vx v x dv x v x = m t = ln v x ln v x = m t = v x = v x e m t 5) početn brzin čestice: v x = v cos α i v z = v sinα grničn vrijednost kd integrirmo z komponentu brzine v x = v cos αe m t 6) lim v x = lim v cos αe m t = v cos α 7) v z v z dv z mg + v z = m t = vz v z dmg + v z) mg + v z = m t 8) riješimo integrl ln mg + v z ) ln mg + v z) = m t = mg + v z = mg + v z)e m t 9) = v z = mg ) mg + + v sin α e m t ) = v z = mg ) e m t + v sin αe m t )

grničnu vrijednost kd rčunmo pomoću L Hospitlovog prvil neodred eni oblik ) x komponent položj čestice integrirmo prethodnu jedndžbu x lim v e m t z = mg lim + v sin α ) = mg lim t m e m t + v sin α 3) = gt + v sinα 4) v x = dx dt = v cos αe m t = dx = v cos αe m t dt 5) dx = v cos α t e m t dt = x = mv cos α e m t) 6) grničnu vrijednost kd rčunmo pomoću L Hospitlovog prvil neodred eni oblik ) lim x = mv e m t cos α lim z komponent položj čestice integrirmo prethodnu jedndžbu z = mg z = m g = mv cos α lim t m e m t = v cos αt 7) v z = dz dt = mg ) e m t + v sin αe m t 8) m m e t + m ) t + mv sin α e m t + t ) + mv sin α m e m t) 9) e m t) ) grničnu vrijednost kd rčunmo pomoću L Hospitlovog prvil neodred eni oblik ) lim z = e m t + t m m g lim = m g lim = mgt = mgt t m e m t + t m e + mv sin α lim + mv sin α lim t m e m t m t ) ) e m t + lim + v sin αt 3) lim t m e m t + v sin αt 4) = g t + v sin αt 5)

Zdtk Čestic mse m gib se u Keplerovom potencijlu. U početnom trenutku, čestic se nlzi n k osi x n udljenosti R od ishodišt, brzin joj iznosi i ztvr kut α = 3 s osi mr x. Izrčunjte energiju i zkretni impuls čestice 5 bodov), te skicirjte efektivni potencijl i odredite d li je orbit omed en ili neomed en 5 bodov) Rješvjući kvdrturu, izvedite izrz z orbitu bodov). Skicirjte orbitu bodov). Rješenje: zkretni impuls čestice možemo izrčunti u početnom trenutku k M = m r v = mv R sin α = m R mr = kmr 6) energij čestice je sum kinetičke i potencijlne energije u početnom trenutku efektivni potencijl glsi E = T + UR ) = m v k R = 4 m k mr k R = k R 7) U eff r) = k r + M mr = k r + kr r 8) U eff r) E r M mr r k r Slik : Skic efektivnog potencijl. Energij čestice je pozitivn, postoji smo jedn točk obrt i gibnje je neomed eno. energij je pozitivn p je gibnje neomed eno orbitu tržimo kvdrturom φ φ = čestic se n početku gibnj nlzi n osi x p vrijedi φ = r Mdr R r m [ E + k ] 9) r M r 3

uvrstimo sve dostupne podtke u izrz z orbitu φ = r Mdr R r m [ E + k ] 3) r M r = M m r = M m r = dr R r Er + kr M m dr R k r mkr m kr R r + kr mkr m r dr R r r + r R R 3) 3) 33) koristimo oznku x r/r φ = x dx x x + x rješenje odgovrjućeg tbličnog integrl Bronštejn, br. 58) dx I = x x + bx + c ovisi o prmetrim c i = 4c b 34) 35) u nšem slučju vrijedi =, b =, c =, = 8 4 = 36) prmetr je sigurno negtivn ne može biti nul zbog početnog uvjet α = 45 ). z kombinciju prmetr c < i < vrijedi dx x x + bx + c = bx + c rcsin c x. 37) uvrstimo rješenje integrl u jedn. 34) φ = rcsin x x x = rcsin x x 3 rcsin 38) = rcsin x 39) 3 invertirmo prethodnu relciju x = 3 sin φ 4) uvrstimo ntrg supstituciju x = r/r R r = 3sin φ 4) orbit čestice rφ) = R 3sin φ 4) 4

y r m x Slik : Skic orbite čestice. Crtkni dio orbite se ne ostvruje uz zdne početne uvjete. Orbit čestice divergir z kut sinφ = / 3. Pericentr orbite se nlzi u točki φ = 3π/, r = R / + 3). rješenje možemo provjeriti tko d iskoristimo poznti izrz z orbitu u Keplerovom potencijlu p r = 43) + ecos φ φ ) ekscentricitet orbite e = + M E mk = + mk R R mk = 3 44) prmetr orbite p = M mk = mkr mk = R 45) kut φ koji nem veze s kutem φ u početnoj jedndžbu kvdrture) izrčunmo iz uvjet rφ = ) = R orbit čestice R = p + ecos φ = r = R + 3cos φ = cos φ = = φ = 3π R + 3 cos φ 3π/) = R 3 sin φ 46) 47) 5

Zdtk 3 Čestic mse m gib se po stošcu otvornog kut α u homogenom grvitcijskom polju. Npišite Lgrngin 5 bodov) i jedndžbe gibnj 5 bodov). Pokžite d problem možemo svesti n jednodimenzionlno gibnje u efektivnom potencijlu i nd ite tj potencijl bdov). Izrčunjte položj rvnoteže i odredite d li je rvnotež stbiln ili nestbiln 5 bodov). Rješenje: čestic je ogrničen n gibnje po stošcu p koordinte ρ i z nisu nezvisne z = ρcot α 48) d bi izrčunli kinetičku energiju čestice, trebmo brzinu čestice u cilindričnim koordintm r = ρ ρ + ρ φ φ ż k 49) kvdrirmo brzinu i pomnožimo je s m/ T = m [ ρ + ρ φ + ż ] 5) = m [ ] ρ + ρ φ + ρ cot α 5) = m [ ] sin α ρ + ρ φ 5) sustv se nlzi u homogenom grvitcijskom polju p potencijln energij glsi U = mgz = mgρcot α 53) Lgrngin čestice je rzlik kinetičke i potencijlne energije L = m [ ] sin α ρ + ρ φ mgρcot α 54) Euler-Lgrnge jedndžbe L ρ d L dt ρ = = ρ sin α ρ φ + g cot α =, 55) L φ d L dt φ = = d ) mρ φ = 56) dt Lgrngin ne ovisi o koordinti φ cikličk koordint) p je pripdni generlizirni impuls konstnt gibnj p φ mρ p φ φ = φ = mρ. 57) uvrstimo φ u prvu jedndžbu gibnj m sin α ρ p φ + mg cot α =. 58) mρ3 6

pomnožimo jedndžbu s sin α ztim je npišemo u obliku = m ρ = mg sinαcos α + p φ sin α mρ 3, 59) = m ρ = ρ mgρsin α cos α + p φ sin α mρ problem smo sveli n jenodimenzionlno gibnje u efektivnom potencijlu položj rvnoteže odredimo iz uvjet ). 6) V eff = mgρsin α cos α + p φ sin α mρ. 6) dv eff dρ = 6) ρ=ρ derivirmo efektivni potencijl dv eff dρ = = mg sin α cos α p φ sin α ρ=ρ mρ 3 = 63) položj rvnoteže [ ] p /3 φ ρ = m 64) g cot α je stbiln do tog zključk možemo doći tko d nprvimo skicu potencijl ili izrčunmo drugu derivciju mor biti pozitivn d bi dobili minimum) V eff ρ) b/ρ ρ Slik 3: Skic efektivnog potencijl. Rdi se o sumi čln proporcionlnog s ρ i čln proporcionlnog s /ρ. S skice vidimo d potencijl im minimum, odnosno d je točk rvnoteže stbiln. ρ 7

Zdtk 4 Z homogenu ploču mse m n slici izrčunjte tenzor inercije s obzirom n točku O bodov). Koristeći Steinerov teorem izrčunjte tenzor inercije s obzirom n centr mse 5 bodov). Izrčunjte komponente tenzor u sustvu čije se ishodište nlzi u centru mse, os x prolzi kroz točku, b). bodov). Rješenje: Y b O X Slik 4: Homogen ploč smješten u rvnini xy. Treb izrčunti tenzor inercije s obzirom n točku O. ploč je homogen p je plošn gustoć omjer mse i površine ploče Dijgonlni elementi tenzor inercije I xx = σ σx,y) = y dxdy = σ ms površin = m b. 65) b dxy dy = σ b3 3 = 3 mb 66) I yy = σ x dxdy = 3 m 67) x I zz = σ + y ) dxdy = 3 m + b ) 68) Nedijgonlni elementi I xz i I yz propdju z = ) p preostje I xy = σ xydxdy = σ b = mb 69) 4 tenzor inercije s obzirom n točku O I O 3 mb 4 mb = 4 mb 3 m 3 m + b ) 7) centr mse ploče nlzi se u točki /,b/,) vektor od točke O do centr mse d = i + b j 7) 8

Y y b b d CM x O X Slik 5: Primjenom Steinerovog teorem treb izrčunti tenzor inercije s obzirom n centr mse ploče. Steinerov teorem elementi tenzor I O ij = I cm ij ) + m d δ ij d i d j 7) I cm xx = IO xx m 4 I cm yy = I O yy m 4 I cm zz = I O zz m 4 + b ) = 3 mb 4 mb = mb 73) + b b ) = 3 m 4 m = m 74) + b ) = 3 m + b ) 4 m + b ) = m + b ) 75) Ixy cm = IO xy + md xd y = 4 mb + mb = 76) 4 tenzor inercije s obzirom n centr mse je dijgonln ovj rezultt smo mogli i očekivti jer su osi kroz centr mse osi simetrije prvokutnik, smim time i glvne osi prvokutnik I O mb = m 77) m + b ) Y y y b x b φ CM x O X Slik 6: Treb izrčunti komponente tenzor u sustvu x y z. još trebmo izrčunti komponente tenzor u sustvu x y z 9

mtric trnsformcije = cos φ sin φ sin φ cos φ 78) oznčimo cos φ s c, sin φ s s tenzor u sustvu x y z I ij = im jn I mn = im I mn T nj = I T) 79) ij mn mn množimo mtrice c s I T mb c s = s c m s c 8) m + b ) = c s b c b s m s c s c 8) + b = b c + s b sc + sc m b sc + sc b s + c 8) + b sinus i kosinus kut φ sin φ = b + b i cos φ = + b 83) končno, tenzor u sustvu x y z I = m b 3 b b 3 +b +b 3 b b 3 +b b 4 + 4 +b + b 84) uočimo d vrijedi I zz = I xx + I yy

Primjedbe: zdtk tržene limese možemo npisti odmh jer se u slučju rdi o običnom kosom hicu limese možemo iskoristiti ko provjeru rezultt z zdtk rješenje zdtk se moglo lko provjeriti jer se rdi o Keplerovom problemu u tom slučju znmo formulu z orbitu i smo treb izrčunti ekscentricitet i prmetr orbite iz zdnih podtk zdtk 4 tenzor inercije ploče je 3 3 mtric nem nikkve prepreke d ploču vrtimo oko osi z tenzor inercije s obzirom n centr mse mor biti dijgonln jer su osi sustv kroz centr mse osi simetrije ploče, time i njezine glvne osi T. Nikšić