Nuclear. Magnetic. Resonance. Rezonantna apsorpcija radiotalasnog zračenja od strane. nalaze u magnetnom polju

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elementi spektralne teorije matrica

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

numeričkih deskriptivnih mera.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Elektron u magnetskom polju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , 2. kolokvij)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Kaskadna kompenzacija SAU

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Teorijske osnove informatike 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

5. Karakteristične funkcije

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Obrada signala

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Operacije s matricama

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

IZVODI ZADACI (I deo)

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

18. listopada listopada / 13

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Reverzibilni procesi

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Mašinsko učenje. Regresija.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

OPŠTA TEORIJA ELEKTRONSKE PARAMAGNETNE REZONANCIJE

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Transcript:

NMR/MRI

Nuclear Magnetic Resonance Rezonantna apsorpcija radiotalasnog zračenja od strane jezgra (nukleusa) atoma koji se nalaze u magnetnom polju

Kratak istorijski pregled: OTKRIĆE Spin protona NMR u mol. snopu NMR u čvrstom NMR tomografija NAUČNIK NIK Stern, 1921. god. Rabi, 1938. god. Bloch & Purcell, 1946. god. Lauterbur, 1973. god. NOBELOVA NAGRADA 1943. god. 1944. god. 1952. god. 2003. god 2D FT NMR 3D NMR struktura makromolekula Klinički skeneri Ernst, 1976. god. Wütrich, Fenn, Tanaka 1991. god. 2002.. god. 1981. god. (3), 1985. god. (450), 1987. god. (700), 2002. god. (1 aparat na 200 000 ljudi)

NMRI NE!!! Problem radiofobije Kod NMR-a a jezgro apsorbuje a ne zrači NMR-fizi fizički fenomen MRI-tehnika u medicini (I=Imaging)

Magnetno polje i naelektrisanje Svako ubrzano kretanje naelektrisane čestice indukuje pojavu magnetnog polja Takođe,, svako promenljivo magnetno polje u solenoidu indukuje struju

Pojam spina Spin je fundamentalna osobina čestica kao što je masa ili naelektrisanje Može e se predstaviti kao obrtanje oko sopstvene ose Zahvaljujući i spinu, naelektrisane čestice se ponašaju aju kao mali magneti

Sparivanje spinova Spin ima vrednost umnoška broja ½ i može e biti + ili - Spinovi različitih itih vrsta nukleona se ne mogu sparivati

Sparivanje spinova Spinovi istih vrsta nukleona se mogu sparivati NMR neaktivan NMR aktivan

NMR osobine nekih jezgara Jezgro Spin (I) Žiromagnetni odnos γ (MHz/T) Zastupljenost u prirodi Relativna osetljivost 1 H 1/2 42.6 99.985 1 2 H 1 6.5 0.015 0.0096 13 C 1/2 10.7 1.11 0.0096 14 N 1 3.1 99.63 0.001 15 N 1/2-4.3 0.37 0.001 17 O 5/2-5.8 0.037 0.029 19 F 1/2 40.1 100 0.83 23 Na 3/2 10.9 100 0.093 31 P 1/2 17.2 100 0.066 39 K 3/2 2.0 93.08 0.0005 γ=odnos magnetnog dipolnog momenta i ugaonog momenta (rad s -1 T -1 ili C kg -1 ili Hz T -1 )

Šta se sve vidi na MRI slici? Voda? DA (H 2 O) Mast? DA (CH 2 ) Proteini? NE (malo ih je), ali utiču u na signal okolne vode Meka tkiva? DA.. Pojavnost na MRI zavisi od sastava Kosti? Delimično a) kostna srž? DA (sadrži i vodu i mast) b) korteks? NE (nema pokretljivih protona) Vazduh? NE

Precesija spina jezgra u B o i razdvajanje po energijama Jezgra u magnetnom polju B o + Jezgro sa I 0I Magnetno polje B o

Cepanje energijskih nivoa spinova u spoljašnjem magnetnom polju B 0 E = hν h = E E = γ (h/2π) ) B 0 Rezonantna apsorpcija

Rezonancija ΔE = γ h 2π B o Energija između nivoa (reda mcal/mol) E = hν Energija upadnog zračenja (oblast energije radiotalasa) ν = γ 2π B o Larmorova frekvencija (1-500 MHz)

I dalje sledi kvantnomehanički ki opis NMR fenomena... Na sreću, izraz ν = γ 2π B o eksplicitno ne sadrži i kvantirane veličine, ine, pa možemo primeniti i klasičan an pristup preko vektora: Makroskopske magnetizacije M

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Uređena orjentacija nakon ulaska u B o

... a može e i ovako, ali zahteva više e energije Znači može e ovako... Većina ipak sledi princip minimalne energije, pa isto tako i spinovi

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Uređena orjentacija nakon ulaska u B o

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Spinovi suprotnih orjentacija se poništavaju

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Spinovi suprotnih orjentacija se poništavaju

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Spinovi suprotnih orjentacija se poništavaju

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Spinovi suprotnih orjentacija se poništavaju

Orjentacija jezgara u B o Nasumična orjentacija pre ulaska u B o Spinovi suprotnih orjentacija se poništavaju

Orjentacija jezgara u B o n a = Broj jezgara antiparalelne orjentacije u odnosu na magnetno polje B o n = p Broj jezgara paralelne orjentacije u odnosu na B o ΔE E = Energijska razlika između nivoa sa paralelnom i antiparalelnom orjentacijom I nastaje vektor ukupne magnetizacije M

Koliki je to zaista broj jezgara? Uzmimo da u jednom eritrocitu ima približno 10 12 molekula H 2 O Pogledajmo prethodnu formulu za odnos broja jezgara paralelne i antiparalelne orjentacije Dobićemo da u jednom eritrocitu ima 10 6 (milion) spinova koji daju vektor ukupne magnetizacije M

Kako izgleda vektor v ukupne magnetizacije (uzorak u polju B o ) Magnetizacija uzorka je usmerena duž pravca magnetnog polja B o, i ne može e se meriti. Zato...

MR signal ekscitacija RF puls na Larmorovoj frekvenciji Zavojnica B o Emiter RF signala

MR signal ekscitacija RF puls na Larmorovoj frekvenciji Zavojnica B o Emiter RF signala

Ekscitacija pulsom od 90 na Larmorovoj frekvenciji Z B 0 M Y X

Ekscitacija pulsom od 90 na Larmorovoj frekvenciji Z B 0 X M Y

MR signal - relaksacija B o Zavojnica (predajnik) Zavojnica (prijemnik) Emiter RF signala Risiver RF signala

MR signal relaksacija prijem signala na Larmorovoj frekvenciji B o Zavojnica (predajnik) Zavojnica (prijemnik) Emiter RF signala Risiver RF signala

Relaksacija nakon pulsa od 90 Z Bo M o Y X

Relaksacija nakon pulsa od 90 Z Bo M 0 Y X

Dobijanje FID signala Z Bo M o Y M xy X Vreme

Dobijanje FID signala M 0 Z B 0 M xy Ovo je sve što dobijamo Iz MR skenera Vreme

MRI (Magnetic resonance imaging) Dobijanje slika ljudskog preseka iz FID

Furijeova transformacija (FT) Matematička operacija koja pronalazi frekvenciju u FID signalu i pri tome transformiše e vremesku u frekventnu osu. Rezultat je dobijanje NMR spektra. FT FID signal NMR spektar

Kako dobiti MR sliku tj. kako smo stigli ODAVDE (1895. god.) DOVDE (sada)

MRI -Gradijent magnetnog polja- Voda u homogenom polju

MRI -Gradijent magnetnog polja- RF FID Voda u nehomogenom polju

Faza 0 o Faza 180 o Rotiranje gradijenata + Back projection reconstruction = Prve MR slike (Lauterbur 1973) Savremeni MRI = Statični ortogonalni gradijenti + 2D FT Princip je u tome da FID u sebi sadrži i 2 informacije: Fazu i frekvenciju Frekv. Frekv.

2D FT - Gradijenti duž X i Y ose- Fazni gradijent prethodi frekventnom i preparira spinove Prva FT: Dekodiranje frekvencije Druga FT: Dekodiranje faze

Frekventno fazna matrica Fazni gradijent G y Fazni gradijent G y Frekventni gradijent G x Frekventni gradijent G x Svaki element prostora (piksel) ima jedinstvenu kombinaciju vrednosti faze i frekvencije što kompjuteru omogućava da ga smesti u određeni deo prostora

Objekat 2 2D FT - K prostor-slika slika koju vidi kompjuter - Objekat 1 Prva FT Druga FT Slika u K-prostoruK Prva FT Druga FT

Izbor ravni preseka (G z gradijent) Emitovani RF puls f o Gradijent polja G z Izvan rezonancije = Nema signala Ispunjen rezonantni uslov = Ima signala Izvan rezonancije = Nema signala Pozicija u magnetu Nakon ovoga gradijenta slede X i Y gradijenti i dobija se slika

Šta nam treba za MRI? 1. Magnet (da postroji spinove) 2. Gradijenti magnetnog polja (za dobijanje gradijenata polja u X,Y i Z ravni) 3. RF zavojnica (za detekciju signala) (za pobuđivanje spinova i 4. Kompjuterski sistem (za obradu podataka)

MRI -Dobijanje slike- RF štit hlađenje magnet gradient zavojnice RF zavojnica X-gradijent Y-gradijent Z-gradijent Sto RF zavojnica gradient zavojnice magnet RF transmiter RF risiver kompjuter

MRI direktni multiplanarni prikaz 1) G x G y G z su ravnopravni i od operatera zavisi izbor gradijenata koji određuju orijentaciju preseka 2) Ništa se ne vrti izuzev jačine struje u gradijentnim zavojnicama Sagital Gradijent izbora preseka: levo - desno Axial Gradijent izbora preseka: superior - inferior Coronal Gradijent izbora preseka: anterior - posterior

Gradijenti određuju zonu snimanja (ZOOM)

MRI -Druge primene- 200μm Koren u saksiji Stablo biljke Žablji embrio

1. Magneti Stalni magnet El.magnet otvorenog tipa Superprovodni magnet

RF zavojnice Zavojnica za glavu Zavojnica za šaku

Čemu emu služe e specijalizovane zavojnice? Kvalitet snimka raste sa porastom faktora punjenja zavojnice (što( bliže e regionu od interesa, to bolje) Snimak glave u zavojnici za telo Snimak glave u zavojnici za glavu

MRI - cista MRI vidi vodu Što je više vode, to je signal intenzivniji? Ne baš...

Relaksacija nakon pulsa od 90 o Izgleda jednostavno

Dobijanje FID signala Z Bo M o Y M xy X Vreme

Dobijanje FID signala M 0 Z B 0 M xy Ovo vidi naš detektor ali da li je to sve što se događa? Vreme

Da li je to baš tako jednostavno? Nažalost alost jednostavno nije, ali korisno jeste Vektor makroskopske magnetizacije acije M je nastao sumiranjem velikog broja malih magneta koji potiču u od individualnih molekula Proces relaksacije je opisan sa dva relaksaciona vremena T1 i T2

Vreme relaksacije T1 T1 = spin rešetka etka vreme relaksacije (razmena energije spinskog sistema sa okolinom) T1 = longitudinalna relaksacija (vremenska konstanta povratka M z u ravnotežni ni položaj) M z = M o t T ( 1 2e 1 )

Vreme relaksacije T1 Z Bo M z M o Y time X Spin-re rešetkaetka relaksacija duž z-ose (T1)

Vreme relaksacije T1 Z Bo M z Y t X

Vreme relaksacije T1 M o Z Bo M z M 0 Y t X

Vreme relaksacije T2 T2 = spin - spin vreme relaksacije (gubitak fazne koherencije) T2 = transverzalna relaksacija (vremenska konstanta opadanja M XY do nule za homogeno B o ) M xy = M o e t T 2

T2 (i T1) relaksacija Z B Z B M o X Y X Y Signal - XY ravan

Vremena relaksacije T2 i T2 * T2 * - nehomogenost magnetnog polja T2 nehomogenost uzorka Vreme FID T2 * < T2 U destilovanoj vodi i u idealnom homogenom polju T1=T2

Relaksaciona vremena T2 Spin - spin Gubitak fazne koherencije Transverzalna relaksacija Vremenska konstanta opadanja M xy do nule (homogeno B o ) T1 Spin - rešetka etka Razmena energije spinskog sistema sa okolinom Longitudinalna relaksacija Vremenska konstanta povratka M z u ravnotežni ni položaj T2 * < T2 < T1

Relaksacija protona u različitim itim tkivima na 1.5 T TKIVO T1(s) T2(s) T1/T2 Bela masa (18% lipida) 0.380 0.085 4.5 Siva masa (6% lipida) 0.520 0.095 5.5 Edem 0.650 0.150 4.3 Maligni tumori * 0.800 0.200 4 Cerebro spinalna tečnost (CST) 2.000 1.000 2 Voda 2.500 2.500 1 Trigliceridi 0.180 0.100 1.8 * Prosek za više e tipova tumora T1,T2 = f (količine ine vode) T1 ili T2 (tumor) T1 ili T2 (zdravo tkivo) Damadian 1972.

Spin-eho sekvencija Dephasing 90 puls Spin eho 180 puls Rephasing

Objasnimo pulsp od 180 pomoću u trke Na startu, svi trkači su izjednačeni eni Počinje trka, i sporiji trkači i zaostaju

Puls od 180 Ali u jednom trenutku, naredi se trkačima da trče e nazad, na start

Spin-eho sekvencija Svi ponovo dolaze do starta, i poredak je skoro nepromenjen

Šta radi spin eho? Spin eho ispravlja nehomogenost spoljašnjeg magnetnog polja tj. eliminiše T2 * relaksaciju ali ne eliminiše nehomogenost u uzorku ( pravo( pravo T2)

Spin-eho sekvencija 180 180 90 90 T 2 * T 2 spin eho TE/2 TE/2 TR

Zašto se koristi eho za dobijanje MR slika a ne FID? Vreme koje imamo za tri gradijenta sa upotrebom eha Vreme koje imamo za smeštanje sva tri gradijenta bez eha (FID)

MRI dobijanje slike Slika se dobija primenom gradijenata u tri dimenzije Prva dimenzija: Slice selection Druga dimenzija: Phase encoding 256 puta (matrica 256 x 256) Treća dimenzija zija: Frequency encoding

Spin eho sekvencija promena intenziteta faznog gradijenta

90 180 F slice frekventni fazni READOUT S I G N A L

90 180 F slice frekventni 1 fazni READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 fazni READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 3 fazni READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 3 fazni 4 READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 3 fazni 4 5 READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 3 fazni 4 5 6 READOUT

90 180 F slice frekventni 1 2 3 fazni 4 5 6 7 READOUT

Kratko TE T1W Dugo TE T2W Kontrast kod spin eho sekvencije Z Bo Z Bo M 0 Y Y X X Kratko TR Intenzitet tkiva Dugo TR Intenzitet tkiva

Efekat T1, T2 snimanja TKIVO Kratko T1, T2 (malo vode) Dugo T1, T2 (puno vode) Kratko T1, dugo T2 (mast) Dugo T1, kratko T2 (hemoragije) T1W Svetlo Tamno Svetlo Tamno T2W Tamno Svetlo Svetlo Tamno

Kontrast na MR slikama -cista- Intenzitet signala na: T1W mast>normalno tkivo>tumor>t >tumor>tečnost T2W tečnost nost>tumor>mast normalno normalno tkivo T1W TR=500, TE=15 T2W TR=2000, TE=90

Kontrast na MR slikama -normalna anatomija- T1W ili T2W? T2W

Metastaza Kontrast na MR slikama T1W T2W

Kontrast na MR slikama - Da li je dovoljno uraditi samo T1W ili T2W? T1W T2W NIJE!!!

Kontrast na MR slikama -jetra pacova sa implantiranim tumorom- TR, TE (komb( komb.. 1) TR, TE (jako( T1W)

Samo za trajale Kontrast na MR slikama -Optimizacija kontrasta hrskavica/izliv- Merenje T1 i T2 kompjuterski program optimalni TE i TR Optimalni kontrast Nulti kontrast Optimalni kontrast minus mast Samo izliv

VREME POTREBNO DA SE DOBIJE MR SLIKA Ma TR NEX VREME = Ma TR NEX Ma = veličina ina matrice, tj. broj koraka faznog gradijenta TR = vreme ponavljanja pulsne sekvencije NEX = broj akvizicija (ponavljanja celokupne sekvencije) Primer (za preseke debljine veće e od 5 mm): T1W Ma TR NEX = 256 0,5 s 1 2 min T2W Ma TR NEX = 256 2,0 s 1 8 min Za preseke debljine manje od 5 mm NEX = 2-4

VREME = Ma TR NEX NEX Signal-šum NEX = 1 NEX = 4

VREME = Ma TR NEX Ma Rezolucija 128 256

VREME POTREBNO DA SE DOBIJE MR SLIKA Ma TR NEX VREME = Ma TR NEX Ma = veličina ina matrice, tj. broj koraka faznog gradijenta TR = vreme ponavljanja pulsne sekvencije NEX = broj akvizicija (ponavljanja celokupne sekvencije) Primer (za preseke debljine veće e od 5 mm): T1W Ma TR NEX = 256 0,5 s 1 2 min T2W Ma TR NEX = 256 2,0 s 1 8 min Za preseke debljine manje od 5 mm NEX = 2-4

VREME = Ma TR NEX NEX Signal-šum NEX = 1 NEX = 4

VREME = Ma TR NEX Ma Rezolucija 128 256

Izbor preseka f 1 f ~ B Transmitted RF pulse f o f 2 selection gradient position

Istovremeno snimanje više e preseka Rink T2W sekvencija: -TE (90ms) skupljanje podataka -TR (2s) čekanje za ponovno pobuđivanje (od 90 do 90 ) Ovo znači da imamo vremena da pobudimo više preseka u toku samo jednog TR

FSE (Fast( spin-echo echo) Klasično T2W FSE T2W FSE = Nakon pulsa od 90 o daje se više pulseva od 180 o (u ovom slučaju 4 pulsa) i nakon svakog od tih pulseva daje se različit fazni gradijent Rezultat: Dobijamo 4 linije (256x256 matrice) u toku jednog eha, tako da je umesto 256 prolaza potrebno samo 64. Vreme za FSE T2W sliku je 4 puta kraće

VREME POTREBNO DA SE DOBIJE MR SLIKA Ma TR NEX VREME = Ma TR NEX Ma = veličina ina matrice, tj. broj koraka faznog gradijenta TR = vreme ponavljanja pulsne sekvencije NEX = broj akvizicija (ponavljanja celokupne sekvencije) Primer (za preseke debljine veće e od 5 mm): T1W Ma TR NEX = 256 0,5 s 1 2 min T2W Ma TR NEX = 256 2,0 s 1 8 min Za preseke debljine manje od 5 mm NEX = 2-4 Ako smanjimo TR???

GRE (Gradient recalled echo) Možemo li još skratiti TR bez uticaja na kontrast? BRZO GRE: Vreme TR se smanjuje jer se refokusiranje spinova, tj. pojava eha stimuliše gradijentima a ne pulsom od 180 o. TR je oko 100 ms T2W = Ma TR NEX = 256 100 ms 1 25 s 0,5 min

GRE T2W image

EPI (Echo planar imaging) Pacijent sa parkinsonovom bolešcu MNOGO BRZO!!! Standardni T2W EPI snapshot ( 80 ms ) * * Ali ovde nema vremena za multislice

Vreme snimanja zavisi od načina prolaska kroz K-prostor SUPER BRZO!!! Spiralni prolaz kroz K - prostor

fmri funkcionalni MRI Aktivnost određene regije mozga = povećana potrošnja kiseonika Oksihemoglobin (dijamagnetik) Deoksihemoglobin (paramagnetik = T2*kontrast) EPI: Lokalne nehomogenosti polja T2* imidžing + dovoljno brzo da da se to uoči FMRI: Klasični MRI za anatomsku mapu + EPI u toku obavljanja funkcije (zatim sledi preklapanje te dve slike) Optička stimulacija Motorna stimulacija Obojeno svetlo v.s. mrak Savijanje lakata