Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Σχετικά έγγραφα
Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Granične vrednosti realnih nizova

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Elementi spektralne teorije matrica

Str. 454;139;91.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

5. Karakteristične funkcije

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

METODA SEČICE I REGULA FALSI

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Kinetička energija: E

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Operacije s matricama

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Obrada signala

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Teorijske osnove informatike 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ

Otvorene mreže. Zadatak 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

1.4 Tangenta i normala

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Zadatak 1. Rešenje: Imamo sistem sa ekvivalentnim paralelnim serverima: λp 5. X=λ(1-p 5 ) X μ

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Aritmetički i geometrijski niz

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Prediktor-korektor metodi

Osnovne studije: Transportne potrebe i transportni zahtevi

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Reverzibilni procesi

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

numeričkih deskriptivnih mera.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Računarska grafika. Rasterizacija linije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2.7 Primjene odredenih integrala

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

IZVODI ZADACI (I deo)

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Trigonometrijske nejednačine

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

18. listopada listopada / 13

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

7 Algebarske jednadžbe

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

5 Ispitivanje funkcija

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Zadaci iz trigonometrije za seminar

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

Transcript:

Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom egmetu 6 veličie 00 4 3 4 3 Kretaje iz egmeta veličie 6 00 u egmet veličie 3 4 4 3 Kretaje iz egmeta veličie 6 u egmet veličie 00 3 4 3 4 9 Kretaje u itom egmetu 6 veličie 00 00 (00 ) 0.5 (00 ) 00 00 0 0 t = x x dx= x x dx= 00 00 00 = x x = = m 3 00 50 6.66 00 0 3 0 3 ( ) 0.5 ( ) 0 0 t = x x dx= x x dx= = x x 3 0 3 0 = 50 = 50m = 3t 3

800 600 00 t = t = ( ) ( ) [ ] f z x dx dz f z x dx dz I m 00 = 00 = 00 z= 500 00 z= 0 400 00 600 00 500 00 z 400 I = 0.5 ( z x) dx dz+ 0 z x dx dz+ 0.5 ( z x) dx+ 0 z x dx dz = z= 0 z= 500 0 z= 400 z 400 0 = I + I + I 3 400 00 400 I = 0.5 ( z x) dx dz = ( 50 z 500) dz = 5 z 50000 = 50000 6 = 5 0 z= 0 z= z= 600 00 600 0 0 I = z x dx dz = z x dz = 3 z= 500 0 z= 500 x= 0 3 3/ 3/ 0 ( ) ( 00) ( z ( z ) ) z ( z ) 00 400 5 3/ ( ) ( ) ( ) 600 6 8 800000 800000 = 00 = = 6 5 + 4 =.34 0 3 3 3 5/ 5/ 5/ 5/ 5/ 5/ 5/ 5 z= 500 z= 5 600 z= 500 z z dz = 00 500 00 z 400 500 0 I3 = 0.5 ( z x) dx+ 0 z x dx dz = ( z x) z x 4 400 400 0 z 400 3 z= z z= 400 ( ) z 400 3/ dz = 400 500 500 500 3/ 3/ 3 5/ 3/ 0 8 000 = ( 400 ( 00) ) ( 400 ) 5 400 400 4 z dz+ z dz z z 3 = + = 3 3 z= 400 z= 400 37 8 6 = 0 4 + ( 5 4 ) = 9.57 0 30 3 6 5/ 5/ 5 I = I + I + I = 56.93 0 t 3 = t = I[ m] = 89.7m 00 5 400 x= 0 T = p t + p t + p t + p t = 00.308m am Trd = Trev = = 4.66m Nrev uk 30 5 Tdt = Trev = = 0.6944m N rev ( am rd dt ) T = 00 T + T + T = 00 05.68m=6.0=mi6.0

3. Šematki prikaz itema dat je a ledećoj lici: Ako itezitet pritizaja zahteva u item obeležimo a, =, a = 0m, a itezitet a obrade jedog kaala a, =, = 5m, tada dijagram taja itema izgleda kao a aredoj lici: 0.. i.. Staje i predtavlja oo taje itema u kome u erveru potoji i zahteva. Neka je = ρ. Balae jedačie za ovaj item: p = p p = p = ρ p 0 0 0 ρ p = p p = p = p 0 3 ρ p = p p = p = p... 3 3 0 ρ p = p p = p = p 0

i ρ ρ pi = + ρ + +... + +... = ρ ρ ρ ρ + ρ + ρ + + +... + +... = + = = ρ ρ ρ = = = 0.5 a ρ = = 0.6 + ρ p = ρ p = 0.3 0 Ikorišćeje ervera: U = + p= 0.5 Sredji broj polova u itemu: i ρ J = i pi = i pi = p+ i pi = p+ i pi = ρ + i i = i= 0 i= i= i= i= i ρ 4 ρ = ρ i = p 0 ρ = = 0.53333 i i= ρ ( ρ ) Produktivot: X = pi = pi = = = 00 pol / ec i= 0 i= 0 a J J Vreme odziva: T = J a 5.333m X = = = Sredje vreme čekaja: T = T = 0.333m 4. q Dijagram taja prikaza je a lici. U taju i, u poditemu dikova alazi e i procea, otalih 5-i e alaze u proceorkom poditemu. Pišemo balae jedačie za prelaze između taja:

Oba dika u bepolea Proceori u lobodi 0 3 4 5 Količik obeležimo a ρ. 0m ρ = = = 4 5m = p => p = = 8 p = p => p = p = 3 p = p3 => p3 = p = 8 p3 = p4 => p3 = p = 5 p = p => p = p = 04 p 4 5 4 3 0 ( ) + p+ p + p3 + p4 + p5 = => + 8 + 3 + 8 + 5 + 04 = 8 3 8 5 04 =, p =, p =, p3 =, p4 =, p5 = 705 705 705 705 705 705 Proeča broj polova u proceorkom poditemu je: 90 p = p4 + p3+ 3 p + 4 p+ 5 = 0.584 705 Proeča broj polova u dik-poditemu je: 764 d = p+ p + 3 p3 + 4 p4 + 5 p5 = = p 4.476 705 Proeča broj polova u proceorkom poditemu koji čekaju je: 5 pq = p3 + p+ 3 = 705

Ikorišćeje jedog dika i ukupo ikorišćeje dik-poditema je : 700 340 Up = p = = 99.7% 705 34 Protok kroz item je: 340 Up Ud X=Xd=Xp= = = 34 99.706 polova / ec p d 0m R= 50.47m Xp 5. Ako a ozačimo itezitet geeriaja zahteva od trae jedog termiala, =, gde je θ redje vreme razmišljaja koriika (termiala), θ a a ozačimo redju brziu proceora, odoo itezitet opluživaja koriičkih zahteva, ( =, gde je redje vreme erviiraja zahteva ), tada u balae jedačie za ovaj item: = p p = ρ, gde je a ρ obeleže odo = 6 p ( ) = p p = ( ) ρ... p = p p = ( )... ρ =! ρ Zbir vih verovatoća je, pa dobijamo: ( + ρ + ( ) ρ +... +! ρ ) = = + ρ + ( ) ρ +... +! ρ ( ) Možemo uočiti da važi ledeća rekurziva veza: = + ( ) ρ + ( )( ) ρ +... + ( )! ρ p ( ) 0

= + ρ+ ρ ( ) ( ) = + + ( ) 6 ( ) ( ) = + + 6 ( ) a) 6 7 U = p = => + p = 43 43 3 7 7 () =, p() = () =, () + p() = 4 3 4 8 43 9 3 7 () =, p() = () =, () + p() = 6 3 8 6 43 8 3 8 7 (3) =, p(3) = (3) =, (3) + p(3) = = 3 43 3 43 43 b) Za oaj deo jedog iterakcijkog ciklua kada proceori radi a termialima, potrebo je da e obradi vih termiala a dva proceora. θ + r U = Stoga je ( ) r = θ = 0.35m U c) Kritiča broj termiala u ovom itemu dobija e iz jedačie: θ = ( * ) θ * = + = 7 Dodavajem još dva termiala eće e dotići kritiča broj termiala. Ako e vreme ikoprioritete obrada u priutvu 3 termiala obeležimo a T 3, a za lučaj a 3 termiala obeležimo a T 5, tada je

T3 ( (3) + p(3)) = T5 ( (5) + p(5)) 4 88 = + + = (4) 6 (3) 7 6 (5) = = 5 737 + + 6 (4) 5 70 p (5) = (5) = 3 737 7 30 T3 ( U3) T 43 5 = = = 46.744 97 (5) + p(5) 737 6. a) Gordo-Newell-ove jedačie za data 4 reura: ( ) p x p x p x p x p ( ) x p x p 3 3x3 p 4 4x4 p ( ) 3 x p p 3 x 33 3x3 p 43 4x4 p x p x p x ( p ) x + + + = 0 3 3 3 4 4 4 + + = 0 + + = 0 + + = 0 4 4 34 3 3 44 4 4

= =, = = = = 5m 5m = = 0.3, = 0.4, 3 4 p p p 3 4 p p p 3 4 x x x x 0.3 x 0 = 0.3 x 0 x = 3 0.4x 0 x = 4 Neka je x = = = =, otale verovatoće u jedake uli. + + + = 0 x x 3 4 d 3 p 4 = 0.3 = 0.3 = 0.9 = = 0.4 =. x public cla Ju08 { private tatic fial it k=4; private tatic fial double x[]={,0.9,0.9,.}; private tatic fial double []={0.005,0.05,0.05,0.05}; public tatic double buze(it ){ double G[]=ew double[+]; G[0]=; for(it i=; i<=; i++) G[i]=0; for(it j=0; j<k; j++){ for(it i=; i<=; i++) G[i]+=x[j]*G[i-]; } retur G[-]/G[]; } public tatic void mai(strig[] arg){ it =Iteger.pareIt(arg[0]); double g=buze(); double u=x[0]*g, u=x[]*g, u3=x[]*g, u4=x[3]*g; Sytem.out.pritl("Ikoriceje proceora: " +u ); Sytem.out.pritl("Ikoriceje dika : " + u); Sytem.out.pritl("Ikoriceje dika : " + u3); Sytem.out.pritl("Ikoriceje dika 3: " + u4); } } Sytem.out.pritl("Protok kroz proceor: " +u/[0]); Sytem.out.pritl("Protok kroz dik : "+u/[]); Sytem.out.pritl("Protok kroz dik : "+u3/[]); Sytem.out.pritl("Protok kroz dik 3: "+u4/[3]);

Rezultat: Ikoriceje proceora: 0.496977504707648 Ikoriceje dika : 0.447797543644833 Ikoriceje dika : 0.447797543644833 Ikoriceje dika 3: 0.5963756485977 Protok kroz proceor: 99.395500944396 Protok kroz dik : 9.8865084989 Protok kroz dik : 9.8865084989 Protok kroz dik 3: 39.7580037657386 b) V =, V = V3 = 0.3 V = 0.3 V4 = 0.4 V = 0.4 D = p V = 5m D = D3 = d V = 4.5m D = V = 6m 4 d 4 3 R[m] 5.0 6.5 7.495 R[m] 4.5 5.55 6.478564 R3[m] 4.5 5.55 6.478564 R4[m] 6.0 7.8 9.7380 R [m] 0.0 5.075 30.845 X[pol/m] 0.05 0.079760 0.099395 X[pol/m] 0.05 0.0398 0.0988 X3[pol/m] 0.05 0.0398 0.0988 X4[pol/m] 0.00 0.03904 0.039758 X [pol/m] 0.05 0.079760 0.099395 U 0.5 0.398803 0.496977 U 0.5 0.35893 0.44779 U3 0.5 0.35893 0.44779 U4 0.3 0.478564 0.596373 Q 0.5 0.498504 0.74473 Q 0.5 0.439680 0.643940 Q3 0.5 0.439680 0.643940 Q4 0.3 0.633 0.967396 Ikoriceje proceora: 0.496977 Ikoriceje dika : 0.44779 Ikoriceje dika : 0.44779 Ikoriceje dika 3: 0.5963756485977 Protok kroz proceor: 99.395 pol/ec Protok kroz dik : 9.88 pol/ec Protok kroz dik : 9.88 pol/ec Protok kroz dik 3: 39.758 pol/ec