VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

Σχετικά έγγραφα
LOGO ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

TEHNOLOGIJA MATERIJALA U RUDARSTVU

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Periodičke izmjenične veličine

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Obrada signala

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

7 Algebarske jednadžbe

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

αριθμός δοχείου #1# control (-)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

10. STABILNOST KOSINA

konst. Električni otpor

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Reverzibilni procesi

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

( , 2. kolokvij)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Proračunski model - pravougaoni presek

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Transcript:

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

Za MODUL ELASTIČNOSTI je vezan HUKOV ZAKON Hukov zakon je dat izrazom R E MPa R napon ε jedinično izduženje E modul elastičnosti Modul elastičnosti (E) predstavlja odnos napona(r) prema jediničnom izduženju (ε) u području elastičnosti

Dijagram napon jedinično izduženje KONVENCIONALNI NAPONI (S = const)

R E MPa Ako znamo F R MPa % S L L Dobićemo izraz za modul elastičnosti E F L S L MPa Pri porastu sile (F) raste i priraštaj dužine (ΔL) Ako pretpostavimo da (ΔL) dostiglo vrednost (L ), ΔL = L E F S MPa Modul elasičnosti (E) je napon koji bi bio potreban da se dužina epruvete dvostruko poveća

Vrednost modula elastičnosti karakteriše se otpornošću materijala prema deformisanju Modul elastičnosti za različite materijale iznosi: Olovo Pb E = 18.28 [MPa] Magnezijum Mg E = 44.3 [MPa] Aluminijum Al E = 7.3 [MPa] Bakar Cu E = 112.5 [MPa] Gvožđe Fe E = 21.9 [MPa] Molibden Mo E = 33.5 [MPa] Što je veći modul elastičnosti, veća je elastičnost materijala

Određivanje modula elastičnosti [A] Grafička metoda na osnovu dijagrama napon jedinično izduženje (R ε) [B] Metode koje koriste precizne instrumente I Metoda mehaničkog ekstenzometra (Martens-Kenedijevog ekstenzometra) II Metoda optičkog ekstenzometra (Martensovo ogledalo) III Metoda električnih ekstenzometara (merne trake)

[A] Grafička metoda na osnovu dijagrama napon jedinično izduženje (R ε) E = tgα Kod materijala koji imaju pravolinijski deo dijagrama R-ε, modul elastičnosti ima stalnu vrednost; E = tgα koji zaklapa prava linija dijagrama sa x-osom Kod materijala koji nemaju pravolinijski deo dijagrama (Cu, ZN, Al...), modul elastičnosti ima u svakoj tački različitu vrednost i jednak je tangensu ugla koji zaklapa tangenta u toj tački dijagrama sa apscisom.

I Metoda mehaničkog ekstenzometra (Martens-Kenedijevog ekstenzometra) 1 par nepokretnih noževa 2 opruga 3 par pokretnih noževa 4 poluge mernog instrumenta 5 komparateri (skala komparatera ima merno područje ±3mm, vrednost jednog podeoka,1mm, a punog kruga na skali,5mm

Par gornjih nepokretnih noževa određuje jednu od krajnjih mernih tačaka na epruveti, a pričvršćuju se pomoću opruge Par donjih nepokretnih noževa određuje drugu mernu tačku Pri malim deformacijama, poluge mernog instrumenta se pokreću, a pomeranja se registruju na skalama dva komparatera Na taj način određujemo trenutno izduženje (ΔL) Modul elastičnosti se određuje eksperimentalno-računskim postupkom E F L S L MPa gde je ΔF priraštaj sile ΔL srednja vrednost izduženja epruvete

II Metoda optičkog ekstenzometra (Martensovo ogledalo) Tačnost merenje ove metode 1:5mm, veća tačnost r dužina prizme b rastojanje od Martensovog ogledala do lenjira a očitana vrednost na lenjiru Optički ekstenzometar sastoji se od nosača sa pokretnim i nepokretnim noževima. Pokretni nož ima oblik prizme i na njega je pričvršćeno Martensovo ogledalo. Pri pojavi deformacija u epruveti Martensovo ogledalo menja svoj položaj. Izduženje (ΔL) se određuje pomoću svetlosnog zraka koji sa izvora svetlosti pada na Martensovo ogledalo i od njega se odbija na lenjir sa milimetarskom podelom.

Izduženje se proračunava po sledećoj formuli L r 2b amm gde je r dužina prizme b rastojanje od Martensovog ogledala do lenjira a očitana vrednost na lenjiru E F L S L MPa

III Metoda električnih ekstenzometara (merne trake) počele su sa primenom od 194. godine Merenje električnih parametara pri deformaciji (el.otpor i induktivnost ) Koriste se samo jednom - skupe Primena u mehanici stena Merna traka je jednostavne konstrukcije, a sastoji se od mrežice od tanke žice (- prečnika,2-,3 [mm] i - električnog otpora 1-2 [Ω]). Savijena mrežica merne trake zalepljena je na tanki specijalni papir naizmenično previjena žica ili žica obmotana na cilindar od hartije, pa se zatim presuje.

Veličina otpora merne trake na početku ispitivanja: ρ specifični otpor materijala merne trake L dužina provodnika merne trake S površina preseka provodnika Izduženje epruvete (trake) ΔL se računa preko izraza: L baza merne trake (mm); najčešće 5, 1 ili 2 mm K karakteristika merne trake tj. faktor trake (2 4,2) ΔR promena otpora (Ω) Modul elastičnosti se računa pomoću prethodno poznatog izraza.

Čelik Sila zatezanja [N] Levi (n') Desni (n'') Broj podeoka na ekstenzometru Srednja vrednost n = (n' + n'')/ 2 Izduženje po koraku L[mm] F = 4. F 1 = 8. 2,2 2,6 F 2 = 12. 4,4 5,2 F 3 = 16. 7, 7,6 F 4 = 2. 9,3 1,1 F ' = 4.5 F 1 ' = 9. 2,6 2,8 F 2 ' = 13.5 5,3 5,7 F 3 ' = 18. 8, 8,4 F 4 ' = 22.5 1,5 11,3

Duraluminijum Sila zatezanja [N] Levi (n') Desni (n'') Broj podeoka na ekstenzometru Srednja vrednost n = (n' + n'')/ 2 Izduženje po koraku L[mm] F = 2.5 F 1 = 5. 3,8 4,2 F 2 = 7.5 7,8 8,4 F 3 = 1. 11,6 12,6 F 4 = 12.5 15,3 16,7 F ' = 3. F 1 ' = 6. 4,7 5,1 F 2 ' = 9. 9,2 9,8 F 3 ' = 12. 14, 14,8 F 4 ' = 15. 18,6 19,8